TRUD, RAD I LJUBAV: Ana Cvitić u Savičenti jedina je u Hrvatskoj koja ručno izrađuje - papir!
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Ana Cvitić, magistra dizajna, u protekle četiri godine potpuno je posvetila svoj rad umjetnosti ručno rađenog papira, postavši, prema njezinim riječima, jedina profesionalna proizvođačica ovakvog papira u Hrvatskoj.
Iako je svoje prve godine karijere provela u grafičkom dizajnu i printanju reklama, šalica, majica i drugih materijala u Puli, kombinacija zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza natjerala ju je da presiječe i pronađe novi put.
Sada ima svoj obrt u Svetvinčentu naziva 'Moj papir'.
„Nakon deset godina printanja, odlučila sam zatvoriti taj dio posla i uložiti u papir. To je bila spasonosna odluka, fizički i psihički. Počela sam raditi papir od nule i to mi je promijenilo život,“ rekla je Ana.
Papir kojeg Ana izrađuje nastaje od različitih prirodnih i recikliranih materijala – starih plahti, lanenih i pamukovih tkanina, kore drveća, pa čak i od biljnih ostataka poput češnjaka.
Proces izrade je dugotrajan i zahtjevan, od kuhanja i mljevenja materijala, preko oblikovanja listova, do sušenja i prešanja.
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Foto: IstraIN
Radionice koje Ana održava omogućavaju ljudima da sami isprobaju izradu papira. Polaznici stvaraju vlastite listove, uče o povijesti i tehnikama, te odlaze s jedinstvenim proizvodom.
„Ljudi često kažu da je proces meditativan i terapeutski. Za mene je to način da prenesem znanje i pokažem koliko je papir vrijedan i poseban,“ dodaje Ana.
Ana ne radi samo papir za umjetničke i edukativne svrhe – njezin posao uključuje i izradu posebnih papira za pozivnice, vizitke, diplome i poklon-bonove, često personaliziranih prema zahtjevima klijenata.
„Papir može sadržavati sjemenke, prirodne pigmente ili specijalne teksture. Sve je prilagođeno potrebama klijenata, a svaki list je unikatan,“ kaže Ana.
Iako posao ne osigurava veliku zaradu, Ana ističe da joj kvaliteta života i zadovoljstvo poslom nadmašuju financijske aspekte. „Ne radim ovo zbog novca, već zbog ljubavi prema procesu i stvaranju. Kad ljudi vide koliko je truda u svakom listu papira, počnu ga cijeniti na potpuno drugačiji način.“
Ana je potpuno samouka - oduševilo nas je to da je u nedostatku mentora koji bi joj prenio znanje o izradi papira, odlučila posve sama krenuti u ovu priču i posjetiti najbližeg znalca o papiru - majstora Janeza u Sloveniji.
Gledala je videe na internetu, čitala knjige s Amazona, pohađala radionice u susjednim zemljama... I s puno truda uspjela postati jedina u Hrvatskoj koja ovo zna raditi.
Nevjerojatno je i to da je uz pomoć obitelji izrađen unikatni stroj za izradu papira, kojeg je također teško nabaviti.
Ana Cvitić je primjer kako se kreativnost, upornost i inovacija mogu spojiti u jedinstven obrt koji čuva tradiciju, ali i donosi novu umjetničku dimenziju u Hrvatskoj.
Njezina radionica u Savičenti, otvorena od svibnja 2025., postala je mjesto gdje posjetitelji mogu doživjeti čaroliju stvaranja papira i educirati se o stoljetnoj povijesti ove drevne umjetnosti.
Foto: IstraIN
S vama ćemo podijeliti i nekoliko zanimljivosti o samome papiru koje nam je otkrila ova nevjerojatna žena!
Papir vs. pergament i papirus – Prvi papir nije bio papirus ili pergament. Pergament se izrađivao od životinjske kože, a papirus od tkanja biljke papirus. Pravi papir radi se od biljnih vlakana i kore drveća, a prvi pravi papir nastao je od starih krpa i ribarskih mreža.
Recikliranje u povijesti – Ljudi su još u 15. i 16. stoljeću aktivno reciklirali stare pamučne krpe, gaće i kanotijere kako bi napravili papir. Recikliranje je bilo napredno i prije 500 godina, iako tada nisu koristili strojeve za preradu. Tako su se, ipak, nažalost širile i razne bolesti.
Papir od kore drveća i kozo papir – Posebno kvalitetan papir radi se od kore japanskog duda (kozo), starinske tehnike koje su stari majstori koristili prije više od 2000 godina. Ana kozo nabavlja iz Njemačke, a dolazi direktno iz Japana.
Potpuno ručna izrada – Papir se izrađuje od nule, uključujući kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje. Proces je dugotrajan: papir od kore drva može trebati više od deset dana samo za pripremu smjese, a potom još dan-dva za oblikovanje i sušenje.
Svaki papir je unikatan – Stari majstori papira koristili su vodene žigove ili svoje “potpise” kako bi označili kvalitetu i autorstvo papira. Ana trenutačno ne koristi vodeni žig, ali svaki list ručno prepoznaje i zna od čega je napravljen, budući da ih nitko drugi u Hrvatskoj ne radi.
Foto: IstraIN
Raznolikost materijala – Papir se može raditi od pamučnih plahti, starih krpa, lana, konoplje, kore drveća i drugih biljaka, pa čak i biljnih ostataka poput češnjaka. Svaki materijal daje papir različite kvalitete i teksture.
Papir prije drva – Do 18. stoljeća glavni izvor papira bili su stari pamučni materijali. Tek kasnije se masovno počela koristiti drvna masa.
Papir kao reciklažni materijal – Stari majstori papira morali su papir prokuhavati kako bi spriječili širenje bolesti poput kuge, tifusa i kolere, a s porukom “Save rags” podsjećali su ljude da ne bacaju krpe jer će se koristiti za izradu novog papira.
Proces stvaranja papira je nepromijenjen stoljećima – I danas se isti procesi primjenjuju kao prije 2000 godina – kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje, što čini papir i njegovu izradu vrijednom tradicijom.
Posjetite i vi ovo posebno Anino mjesto u Savičenti, na adresi Svetvinčenat 42a ili posjetite njen web shop, a pronaći ju možete i na društvenim mrežama!
Međunarodni dan darivanja knjiga obilježava se 14. veljače volonterskom inicijativom usmjerenom na dostupnost knjiga svima te poticanje djece (i odraslih) diljem svijeta da darivanjem knjige ili slikovnice šire zanimanje za knjige i tako potiču čitanje od najranije dobi.
Ukupno je dostupno 26 filmskih ruta koje vode kroz raznolike krajolike — od povijesnih gradskih jezgri do prirodnih ambijenata koji su poslužili kao filmska scenografija.
Porečka policija evidentirala je novu investicijsku prijevaru – 60-godišnjakinja je, vjerujući navodnim brokerima za ulaganje u naftu, uplatila više stotina eura, no obećana zarada nikada nije isplaćena.
Uoči Valentinova središte Savičente ponovno je zasjalo u romantičnom ruhu — Placa je ukrašena srcima, porukama i ljubavnim motivima, a iza cijele priče stoji lokalna inicijativa koja već četvrtu godinu zaredom širi pozitivu i zaljubljeni ugođaj među mještanima i gostima.
Nakon završetka lovostaja plava riba ponovno je stigla na rovinjsku ribarnicu, a najviše pažnje privlači srdela. Ponuda se stabilizira, no zbog većih troškova izlaska na more cijena je porasla i sada iznosi oko šest eura po kilogramu.
Već dva tjedna Istra je pod oblacima, a kišno razdoblje nastavlja se i idućih dana. Nakon još jednog oblačnog četvrtka, u petak stiže kratko razvedravanje, no za vikend se ponovno vraćaju kiša, jači vjetar i osjetno nestabilnije vrijeme.
Treći gerontološki skup Istarske županije u Poreču okupio je stručnjake i donositelje odluka s naglaskom na međugeneracijsku solidarnost, a potpisan je i važan sporazum kojim istarski Zavod postaje partner Referentnog centra Ministarstva zdravstva za starije osobe.
Tijekom dva desetljeća poslovanja Infobip je kontinuirano pratio i predvodio promjene u komunikaciji između brendova i korisnika – od mobilnih poruka do današnjih AI-first rješenja.
U Ulici 43. istarske divizije u Puli od ponedjeljka, 16. veljače, provodit će se orezivanje stabala zbog grana koje ulaze u profil prometnice, a tijekom radova od 8 do 14 sati bit će uvedena privremena regulacija prometa.
Skupina “Tigrići” Dječjeg vrtića Balončić započela je s radom u novouređenom prostoru u Svetvinčentu, nakon sedmomjesečne adaptacije vrijedne 300 tisuća eura, čime su vrtićki kapaciteti povećani za dodatnih 25 mjesta.
Ukupna slika pokazuje stabilnu dominaciju engleskog jezika, ali i dugotrajan pad rezultata u temeljnim predmetima, što dodatno naglašava razliku između školskog ocjenjivanja i standardiziranog državnog ispita.
Vatrogasci u Istri prošle su godine imali 4.170 intervencija – čak 859 više nego godinu ranije. Zabilježeno je 653 požara, a opožarena površina udvostručena je na 468 hektara, istaknuo je županijski zapovjednik Dino Kozlevac.