TRUD, RAD I LJUBAV: Ana Cvitić u Savičenti jedina je u Hrvatskoj koja ručno izrađuje - papir!
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Ana Cvitić, magistra dizajna, u protekle četiri godine potpuno je posvetila svoj rad umjetnosti ručno rađenog papira, postavši, prema njezinim riječima, jedina profesionalna proizvođačica ovakvog papira u Hrvatskoj.
Iako je svoje prve godine karijere provela u grafičkom dizajnu i printanju reklama, šalica, majica i drugih materijala u Puli, kombinacija zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza natjerala ju je da presiječe i pronađe novi put.
Sada ima svoj obrt u Svetvinčentu naziva 'Moj papir'.
„Nakon deset godina printanja, odlučila sam zatvoriti taj dio posla i uložiti u papir. To je bila spasonosna odluka, fizički i psihički. Počela sam raditi papir od nule i to mi je promijenilo život,“ rekla je Ana.
Papir kojeg Ana izrađuje nastaje od različitih prirodnih i recikliranih materijala – starih plahti, lanenih i pamukovih tkanina, kore drveća, pa čak i od biljnih ostataka poput češnjaka.
Proces izrade je dugotrajan i zahtjevan, od kuhanja i mljevenja materijala, preko oblikovanja listova, do sušenja i prešanja.
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Foto: IstraIN
Radionice koje Ana održava omogućavaju ljudima da sami isprobaju izradu papira. Polaznici stvaraju vlastite listove, uče o povijesti i tehnikama, te odlaze s jedinstvenim proizvodom.
„Ljudi često kažu da je proces meditativan i terapeutski. Za mene je to način da prenesem znanje i pokažem koliko je papir vrijedan i poseban,“ dodaje Ana.
Ana ne radi samo papir za umjetničke i edukativne svrhe – njezin posao uključuje i izradu posebnih papira za pozivnice, vizitke, diplome i poklon-bonove, često personaliziranih prema zahtjevima klijenata.
„Papir može sadržavati sjemenke, prirodne pigmente ili specijalne teksture. Sve je prilagođeno potrebama klijenata, a svaki list je unikatan,“ kaže Ana.
Iako posao ne osigurava veliku zaradu, Ana ističe da joj kvaliteta života i zadovoljstvo poslom nadmašuju financijske aspekte. „Ne radim ovo zbog novca, već zbog ljubavi prema procesu i stvaranju. Kad ljudi vide koliko je truda u svakom listu papira, počnu ga cijeniti na potpuno drugačiji način.“
Ana je potpuno samouka - oduševilo nas je to da je u nedostatku mentora koji bi joj prenio znanje o izradi papira, odlučila posve sama krenuti u ovu priču i posjetiti najbližeg znalca o papiru - majstora Janeza u Sloveniji.
Gledala je videe na internetu, čitala knjige s Amazona, pohađala radionice u susjednim zemljama... I s puno truda uspjela postati jedina u Hrvatskoj koja ovo zna raditi.
Nevjerojatno je i to da je uz pomoć obitelji izrađen unikatni stroj za izradu papira, kojeg je također teško nabaviti.
Ana Cvitić je primjer kako se kreativnost, upornost i inovacija mogu spojiti u jedinstven obrt koji čuva tradiciju, ali i donosi novu umjetničku dimenziju u Hrvatskoj.
Njezina radionica u Savičenti, otvorena od svibnja 2025., postala je mjesto gdje posjetitelji mogu doživjeti čaroliju stvaranja papira i educirati se o stoljetnoj povijesti ove drevne umjetnosti.
Foto: IstraIN
S vama ćemo podijeliti i nekoliko zanimljivosti o samome papiru koje nam je otkrila ova nevjerojatna žena!
Papir vs. pergament i papirus – Prvi papir nije bio papirus ili pergament. Pergament se izrađivao od životinjske kože, a papirus od tkanja biljke papirus. Pravi papir radi se od biljnih vlakana i kore drveća, a prvi pravi papir nastao je od starih krpa i ribarskih mreža.
Recikliranje u povijesti – Ljudi su još u 15. i 16. stoljeću aktivno reciklirali stare pamučne krpe, gaće i kanotijere kako bi napravili papir. Recikliranje je bilo napredno i prije 500 godina, iako tada nisu koristili strojeve za preradu. Tako su se, ipak, nažalost širile i razne bolesti.
Papir od kore drveća i kozo papir – Posebno kvalitetan papir radi se od kore japanskog duda (kozo), starinske tehnike koje su stari majstori koristili prije više od 2000 godina. Ana kozo nabavlja iz Njemačke, a dolazi direktno iz Japana.
Potpuno ručna izrada – Papir se izrađuje od nule, uključujući kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje. Proces je dugotrajan: papir od kore drva može trebati više od deset dana samo za pripremu smjese, a potom još dan-dva za oblikovanje i sušenje.
Svaki papir je unikatan – Stari majstori papira koristili su vodene žigove ili svoje “potpise” kako bi označili kvalitetu i autorstvo papira. Ana trenutačno ne koristi vodeni žig, ali svaki list ručno prepoznaje i zna od čega je napravljen, budući da ih nitko drugi u Hrvatskoj ne radi.
Foto: IstraIN
Raznolikost materijala – Papir se može raditi od pamučnih plahti, starih krpa, lana, konoplje, kore drveća i drugih biljaka, pa čak i biljnih ostataka poput češnjaka. Svaki materijal daje papir različite kvalitete i teksture.
Papir prije drva – Do 18. stoljeća glavni izvor papira bili su stari pamučni materijali. Tek kasnije se masovno počela koristiti drvna masa.
Papir kao reciklažni materijal – Stari majstori papira morali su papir prokuhavati kako bi spriječili širenje bolesti poput kuge, tifusa i kolere, a s porukom “Save rags” podsjećali su ljude da ne bacaju krpe jer će se koristiti za izradu novog papira.
Proces stvaranja papira je nepromijenjen stoljećima – I danas se isti procesi primjenjuju kao prije 2000 godina – kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje, što čini papir i njegovu izradu vrijednom tradicijom.
Posjetite i vi ovo posebno Anino mjesto u Savičenti, na adresi Svetvinčenat 42a ili posjetite njen web shop, a pronaći ju možete i na društvenim mrežama!
Izvest će ukupno 18 pjesama s ovogodišnjeg festivala Sanremo, pružajući publici priliku da, s vremenskim odmakom, ponovno posluša i doživi skladbe koje su obilježile talijansku glazbenu scenu.
Na izborima za novo Vijeće Zajednice Talijana „Pino Budicin“ u Rovinju odaziv je bio izrazito slab – glasalo je tek 332 birača od mogućih 2150, odnosno nešto više od 15 posto.
Osim tehničkog znanja, polaznicima će biti omogućeno i kreativno istraživanje te razvijanje vizualnog pripovijedanja, a program će završiti izložbom radova kao završnim korakom procesa učenja.
Izvanredan rezultat ostvario je Jiu Jitsu klub Lotus, koji je osvojio dva turnirska pehara – za najbolju momčad u gi i no gi disciplini. Članovi kluba ukupno su osvojili 37 medalja, od čega 11 zlatnih, 13 srebrnih i 13 brončanih.
Kampanja se provodi u sklopu programa „Ostavi dobar trag“, koji organizira Erste banka s partnerima, a u kojem je AjA među tri najuspješnije organizacije.
Kako je i uobičajeno u toplijem dijelu godine, slijedi svojevrsna „borba“ za svaku kap kiše, a ako se ovakav trend nastavi, u narednom razdoblju moglo bi se ponovno govoriti i o pojavi suše.
Hrvatska visoka učilišta zapošljavaju gotovo 20 tisuća nastavnika i suradnika, a iako brojčano skromnija, Pula se ističe stabilnim sustavom i sve većom ulogom u akademskoj zajednici.
Najmanja nekretnina za koju je odobren zahtjev za potporu nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji i ima 14 četvornih metara, dok je površinom najveća nekretnina od 259 četvornih metara u Istarskoj županiji.
Satovi se unaprijed pripremaju prema potrebama skupina, a volonteri će od knjižničarki dobiti materijale za rad na korištenje te savjetodavnu i organizacijsku pomoć u planiranju satova.
Više od 240 pasa iz 15 država okupilo se u Balama na CAC izložbi u organizaciji Kinološkog društva Rovinj, gdje su proglašeni i pobjednici prvog dana ovog međunarodnog kinološkog događanja.
Jubilarna 20. Popolana započela je u Rovinju uz velik odaziv građana, osmijehe najmlađih i snažnu humanitarnu poruku, potvrdivši još jednom da je ova manifestacija puno više od sporta i rekreacije.