TRUD, RAD I LJUBAV: Ana Cvitić u Savičenti jedina je u Hrvatskoj koja ručno izrađuje - papir!
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Ana Cvitić, magistra dizajna, u protekle četiri godine potpuno je posvetila svoj rad umjetnosti ručno rađenog papira, postavši, prema njezinim riječima, jedina profesionalna proizvođačica ovakvog papira u Hrvatskoj.
Iako je svoje prve godine karijere provela u grafičkom dizajnu i printanju reklama, šalica, majica i drugih materijala u Puli, kombinacija zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza natjerala ju je da presiječe i pronađe novi put.
Sada ima svoj obrt u Svetvinčentu naziva 'Moj papir'.
„Nakon deset godina printanja, odlučila sam zatvoriti taj dio posla i uložiti u papir. To je bila spasonosna odluka, fizički i psihički. Počela sam raditi papir od nule i to mi je promijenilo život,“ rekla je Ana.
Papir kojeg Ana izrađuje nastaje od različitih prirodnih i recikliranih materijala – starih plahti, lanenih i pamukovih tkanina, kore drveća, pa čak i od biljnih ostataka poput češnjaka.
Proces izrade je dugotrajan i zahtjevan, od kuhanja i mljevenja materijala, preko oblikovanja listova, do sušenja i prešanja.
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Foto: IstraIN
Radionice koje Ana održava omogućavaju ljudima da sami isprobaju izradu papira. Polaznici stvaraju vlastite listove, uče o povijesti i tehnikama, te odlaze s jedinstvenim proizvodom.
„Ljudi često kažu da je proces meditativan i terapeutski. Za mene je to način da prenesem znanje i pokažem koliko je papir vrijedan i poseban,“ dodaje Ana.
Ana ne radi samo papir za umjetničke i edukativne svrhe – njezin posao uključuje i izradu posebnih papira za pozivnice, vizitke, diplome i poklon-bonove, često personaliziranih prema zahtjevima klijenata.
„Papir može sadržavati sjemenke, prirodne pigmente ili specijalne teksture. Sve je prilagođeno potrebama klijenata, a svaki list je unikatan,“ kaže Ana.
Iako posao ne osigurava veliku zaradu, Ana ističe da joj kvaliteta života i zadovoljstvo poslom nadmašuju financijske aspekte. „Ne radim ovo zbog novca, već zbog ljubavi prema procesu i stvaranju. Kad ljudi vide koliko je truda u svakom listu papira, počnu ga cijeniti na potpuno drugačiji način.“
Ana je potpuno samouka - oduševilo nas je to da je u nedostatku mentora koji bi joj prenio znanje o izradi papira, odlučila posve sama krenuti u ovu priču i posjetiti najbližeg znalca o papiru - majstora Janeza u Sloveniji.
Gledala je videe na internetu, čitala knjige s Amazona, pohađala radionice u susjednim zemljama... I s puno truda uspjela postati jedina u Hrvatskoj koja ovo zna raditi.
Nevjerojatno je i to da je uz pomoć obitelji izrađen unikatni stroj za izradu papira, kojeg je također teško nabaviti.
Ana Cvitić je primjer kako se kreativnost, upornost i inovacija mogu spojiti u jedinstven obrt koji čuva tradiciju, ali i donosi novu umjetničku dimenziju u Hrvatskoj.
Njezina radionica u Savičenti, otvorena od svibnja 2025., postala je mjesto gdje posjetitelji mogu doživjeti čaroliju stvaranja papira i educirati se o stoljetnoj povijesti ove drevne umjetnosti.
Foto: IstraIN
S vama ćemo podijeliti i nekoliko zanimljivosti o samome papiru koje nam je otkrila ova nevjerojatna žena!
Papir vs. pergament i papirus – Prvi papir nije bio papirus ili pergament. Pergament se izrađivao od životinjske kože, a papirus od tkanja biljke papirus. Pravi papir radi se od biljnih vlakana i kore drveća, a prvi pravi papir nastao je od starih krpa i ribarskih mreža.
Recikliranje u povijesti – Ljudi su još u 15. i 16. stoljeću aktivno reciklirali stare pamučne krpe, gaće i kanotijere kako bi napravili papir. Recikliranje je bilo napredno i prije 500 godina, iako tada nisu koristili strojeve za preradu. Tako su se, ipak, nažalost širile i razne bolesti.
Papir od kore drveća i kozo papir – Posebno kvalitetan papir radi se od kore japanskog duda (kozo), starinske tehnike koje su stari majstori koristili prije više od 2000 godina. Ana kozo nabavlja iz Njemačke, a dolazi direktno iz Japana.
Potpuno ručna izrada – Papir se izrađuje od nule, uključujući kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje. Proces je dugotrajan: papir od kore drva može trebati više od deset dana samo za pripremu smjese, a potom još dan-dva za oblikovanje i sušenje.
Svaki papir je unikatan – Stari majstori papira koristili su vodene žigove ili svoje “potpise” kako bi označili kvalitetu i autorstvo papira. Ana trenutačno ne koristi vodeni žig, ali svaki list ručno prepoznaje i zna od čega je napravljen, budući da ih nitko drugi u Hrvatskoj ne radi.
Foto: IstraIN
Raznolikost materijala – Papir se može raditi od pamučnih plahti, starih krpa, lana, konoplje, kore drveća i drugih biljaka, pa čak i biljnih ostataka poput češnjaka. Svaki materijal daje papir različite kvalitete i teksture.
Papir prije drva – Do 18. stoljeća glavni izvor papira bili su stari pamučni materijali. Tek kasnije se masovno počela koristiti drvna masa.
Papir kao reciklažni materijal – Stari majstori papira morali su papir prokuhavati kako bi spriječili širenje bolesti poput kuge, tifusa i kolere, a s porukom “Save rags” podsjećali su ljude da ne bacaju krpe jer će se koristiti za izradu novog papira.
Proces stvaranja papira je nepromijenjen stoljećima – I danas se isti procesi primjenjuju kao prije 2000 godina – kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje, što čini papir i njegovu izradu vrijednom tradicijom.
Posjetite i vi ovo posebno Anino mjesto u Savičenti, na adresi Svetvinčenat 42a ili posjetite njen web shop, a pronaći ju možete i na društvenim mrežama!
Franko Udovičić, predsjednik Lovačkog društva Rovinj upire na tri uzroka: ugroženo stanište, pojačane migracije i mnoge obilaznice koje nemaju predviđene prijelaze za faunu. Rovinj pritom čini tek 10–15 slučajeva godišnje što je „zanemariv udio u županijskoj slici.”
Ovim sjajnim rezultatima mladi judaši Istarskog borca potvrdili su svoj talent i predan rad te još jednom istaknuli Pulu kao značajan centar mladog juda u regiji.
Riječ je o koncertu u organizaciji udruge Vita Nova iz Vodnjana koja pomaže onkološkim bolesnicima, a kupnjom ulaznice za koncert vrše se donacije za uređenje prostora udruge.
Na stadionu Rujevica dogodio se emotivan susret koji je razveselio istarske navijače AC Milana – članovi udruge Milan Club Milanistra upoznali su kapetana hrvatske reprezentacije Luku Modrića i zajedno s njim snimili fotografiju koja je ubrzo osvojila društvene mreže.
Cilj projekta je potaknuti cjelogodišnju promociju eno-gastro turizma Vižinade i istaknuti Centar za posjetitelje Maraston kao mjesto susreta gastronomije, kulture i povijesti.
"Valamar je najveći ulagač u hrvatski turizam s ciljem da naši objekti, usluge i proizvodi stvaraju destinacije u kojima se podjednako dobro osjećaju i gosti i lokalno stanovništvo“, izjavila je Tea Pestotnik Prebeg, direktorica Sektora kvalitete i održivosti u Valamaru.
"Ne bi bilo pravedno penalizirati građane samo zbog dobi, posebice ako uzmemo u obzir i činjenicu da je jako mali postotak građana koji su u svojim dvadesetima već kreditno sposobni. Stoga im je potrebno omogućiti da i u kasnijim godinama ostvare pravo na svoju prvu nekretninu."
Općina već planira i taj korak — kupnju još jednog električnog vozila, kako bi još više starijih sumještana moglo svakodnevno računati na pomoć i sigurnost koje ova inicijativa donosi.
Paus je na aktualnom prijepodnevu u Saboru upozorio na porast dolazaka stranih tartufara koji, kako je naveo, devastiraju šume, koriste zabranjene alate, krijumčare tartufe i ugrožavaju sigurnost lokalnog stanovništva.
Nakon konferencije „Istra 5.0 – Budućnost istarskog gospodarstva u digitalnoj i zelenoj tranziciji“ održane prošlog tjedna u Poreču usvojeni su zaključci koji će usmjeriti daljnje korake digitalne i zelene tranzicije u regiji.
Program obilježavanja u Puli počinje 18. studenoga polaganjem vijenaca kod Centralnog križa na Gradskom groblju u 10:00 te u 10:20 u Parku Franje Josipa I.
U Vodnjanu, od 14. do 16. studenoga 2025., održava se OIL LAB by chef Robert Perić & gosti – gastronomski laboratorij koji spaja kulinarstvo, znanost i istarski terroir. Kroz praktične upute i vođeno kušanje upoznaju se različiti karakteri i profili ulja.
Preporuke kod izuzetno loše kvalitete zraka su izbjagavanje boravka i tjelovježbe na otvorenom za osjetljive skupine, nošenje maski te zatvaranje prozora.