
U Hrvatskoj 600 tisuća praznih stanova: država pokreće program priuštivog najma
Svi zainteresirani građani i stručnjaci svoje prijedloge, primjedbe i mišljenja mogu dostaviti putem portala eSavjetovanja do 20. rujna.
17:23Prije 21 min31.08.2025
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Ana Cvitić, magistra dizajna, u protekle četiri godine potpuno je posvetila svoj rad umjetnosti ručno rađenog papira, postavši, prema njezinim riječima, jedina profesionalna proizvođačica ovakvog papira u Hrvatskoj.
Iako je svoje prve godine karijere provela u grafičkom dizajnu i printanju reklama, šalica, majica i drugih materijala u Puli, kombinacija zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza natjerala ju je da presiječe i pronađe novi put.
Sada ima svoj obrt u Svetvinčentu naziva 'Moj papir'.
„Nakon deset godina printanja, odlučila sam zatvoriti taj dio posla i uložiti u papir. To je bila spasonosna odluka, fizički i psihički. Počela sam raditi papir od nule i to mi je promijenilo život,“ rekla je Ana.
Papir kojeg Ana izrađuje nastaje od različitih prirodnih i recikliranih materijala – starih plahti, lanenih i pamukovih tkanina, kore drveća, pa čak i od biljnih ostataka poput češnjaka.
Proces izrade je dugotrajan i zahtjevan, od kuhanja i mljevenja materijala, preko oblikovanja listova, do sušenja i prešanja.
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Radionice koje Ana održava omogućavaju ljudima da sami isprobaju izradu papira. Polaznici stvaraju vlastite listove, uče o povijesti i tehnikama, te odlaze s jedinstvenim proizvodom.
„Ljudi često kažu da je proces meditativan i terapeutski. Za mene je to način da prenesem znanje i pokažem koliko je papir vrijedan i poseban,“ dodaje Ana.
Ana ne radi samo papir za umjetničke i edukativne svrhe – njezin posao uključuje i izradu posebnih papira za pozivnice, vizitke, diplome i poklon-bonove, često personaliziranih prema zahtjevima klijenata.
„Papir može sadržavati sjemenke, prirodne pigmente ili specijalne teksture. Sve je prilagođeno potrebama klijenata, a svaki list je unikatan,“ kaže Ana.
Iako posao ne osigurava veliku zaradu, Ana ističe da joj kvaliteta života i zadovoljstvo poslom nadmašuju financijske aspekte. „Ne radim ovo zbog novca, već zbog ljubavi prema procesu i stvaranju. Kad ljudi vide koliko je truda u svakom listu papira, počnu ga cijeniti na potpuno drugačiji način.“
Ana je potpuno samouka - oduševilo nas je to da je u nedostatku mentora koji bi joj prenio znanje o izradi papira, odlučila posve sama krenuti u ovu priču i posjetiti najbližeg znalca o papiru - majstora Janeza u Sloveniji.
Gledala je videe na internetu, čitala knjige s Amazona, pohađala radionice u susjednim zemljama... I s puno truda uspjela postati jedina u Hrvatskoj koja ovo zna raditi.
Nevjerojatno je i to da je uz pomoć obitelji izrađen unikatni stroj za izradu papira, kojeg je također teško nabaviti.
Ana Cvitić je primjer kako se kreativnost, upornost i inovacija mogu spojiti u jedinstven obrt koji čuva tradiciju, ali i donosi novu umjetničku dimenziju u Hrvatskoj.
Njezina radionica u Savičenti, otvorena od svibnja 2025., postala je mjesto gdje posjetitelji mogu doživjeti čaroliju stvaranja papira i educirati se o stoljetnoj povijesti ove drevne umjetnosti.
S vama ćemo podijeliti i nekoliko zanimljivosti o samome papiru koje nam je otkrila ova nevjerojatna žena!
Papir vs. pergament i papirus – Prvi papir nije bio papirus ili pergament. Pergament se izrađivao od životinjske kože, a papirus od tkanja biljke papirus. Pravi papir radi se od biljnih vlakana i kore drveća, a prvi pravi papir nastao je od starih krpa i ribarskih mreža.
Recikliranje u povijesti – Ljudi su još u 15. i 16. stoljeću aktivno reciklirali stare pamučne krpe, gaće i kanotijere kako bi napravili papir. Recikliranje je bilo napredno i prije 500 godina, iako tada nisu koristili strojeve za preradu. Tako su se, ipak, nažalost širile i razne bolesti.
Papir od kore drveća i kozo papir – Posebno kvalitetan papir radi se od kore japanskog duda (kozo), starinske tehnike koje su stari majstori koristili prije više od 2000 godina. Ana kozo nabavlja iz Njemačke, a dolazi direktno iz Japana.
Potpuno ručna izrada – Papir se izrađuje od nule, uključujući kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje. Proces je dugotrajan: papir od kore drva može trebati više od deset dana samo za pripremu smjese, a potom još dan-dva za oblikovanje i sušenje.
Svaki papir je unikatan – Stari majstori papira koristili su vodene žigove ili svoje “potpise” kako bi označili kvalitetu i autorstvo papira. Ana trenutačno ne koristi vodeni žig, ali svaki list ručno prepoznaje i zna od čega je napravljen, budući da ih nitko drugi u Hrvatskoj ne radi.
Raznolikost materijala – Papir se može raditi od pamučnih plahti, starih krpa, lana, konoplje, kore drveća i drugih biljaka, pa čak i biljnih ostataka poput češnjaka. Svaki materijal daje papir različite kvalitete i teksture.
Papir prije drva – Do 18. stoljeća glavni izvor papira bili su stari pamučni materijali. Tek kasnije se masovno počela koristiti drvna masa.
Papir kao reciklažni materijal – Stari majstori papira morali su papir prokuhavati kako bi spriječili širenje bolesti poput kuge, tifusa i kolere, a s porukom “Save rags” podsjećali su ljude da ne bacaju krpe jer će se koristiti za izradu novog papira.
Proces stvaranja papira je nepromijenjen stoljećima – I danas se isti procesi primjenjuju kao prije 2000 godina – kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje, što čini papir i njegovu izradu vrijednom tradicijom.
Posjetite i vi ovo posebno Anino mjesto u Savičenti, na adresi Svetvinčenat 42a ili posjetite njen web shop, a pronaći ju možete i na društvenim mrežama!
Model Nenasilne komunikacije bit će predstavljeno u srijedu, 3. rujna 2025. od 18 u dvorani Središnje knjižnice u Puli. Predstavljanje će voditi dr. sc. Tijana Vukić, izvanredna profesorica komunikacijskih znanosti zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
13:34Prije 4 h31.08.2025
U Harvey Normanu znaju koliko je kvalitetna tehnologija važna, a to prikazuju kroz odličnu ponudu za povratak u školske klupe s osmijehom i žarom za učenje.
11:32Prije 6 h31.08.2025
Stotinjak djevojaka uzrasta od 5 do 18 godina predstavit će se koreografijama koje su pripremale cijelu godinu pod vodstvom trenerica Nine Harić, Karle Harić, Nikoline Jurić i Eme Culiat.
10:48Prije 6 h31.08.2025
Kiša nije pokvarila najveću pučku feštu u Istri – Bartulju u Žminju, gdje su se i ove godine okupile tisuće posjetitelja. Dok je tradicija druženja i lunaparka ostala ista, mnogi su primijetili kako ponuda slabi, a cijene rastu brže nego ikada.
09:53Prije 7 h31.08.2025
Samo ove godine posao je pronašlo njih oko pet tisuća. Najčešće rade u trgovinama, prijevozu i zaštitarskim službama.
08:37Prije 9 h31.08.2025
U Pazinu je upisano 338 djece, što je 34 više nego lani, dok u sedam područnih vrtića (Cerovlje, Gračišće, Karojba, Motovun, Lupoglav, Tinjan i Sveti Petar u Šumi) kreće 322 djece, odnosno 11 više nego prošle godine.
07:55Prije 9 h31.08.2025
Radovi kreću 1. rujna, a izvodit će ih tvrtka TGT ADRIATIK d.o.o. Pula s kojom je potpisan ugovor nakon provedene nabave. Prva lokacija je na slijepom dijelu Kochove ulice, te nakon toga se radovi sele u ulicu Ljudevita Posavskoga (na tri lokacije).
18:31Prije 23 h30.08.2025
Državni inspektorat je samo u prošloj godini imao više stotina prijava, a hoće li taksi prevarantima na kraj stati i država - pokazat će vrijeme.
16:15Prije 1 d30.08.2025