TRUD, RAD I LJUBAV: Ana Cvitić u Savičenti jedina je u Hrvatskoj koja ručno izrađuje - papir!
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Ana Cvitić, magistra dizajna, u protekle četiri godine potpuno je posvetila svoj rad umjetnosti ručno rađenog papira, postavši, prema njezinim riječima, jedina profesionalna proizvođačica ovakvog papira u Hrvatskoj.
Iako je svoje prve godine karijere provela u grafičkom dizajnu i printanju reklama, šalica, majica i drugih materijala u Puli, kombinacija zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza natjerala ju je da presiječe i pronađe novi put.
Sada ima svoj obrt u Svetvinčentu naziva 'Moj papir'.
„Nakon deset godina printanja, odlučila sam zatvoriti taj dio posla i uložiti u papir. To je bila spasonosna odluka, fizički i psihički. Počela sam raditi papir od nule i to mi je promijenilo život,“ rekla je Ana.
Papir kojeg Ana izrađuje nastaje od različitih prirodnih i recikliranih materijala – starih plahti, lanenih i pamukovih tkanina, kore drveća, pa čak i od biljnih ostataka poput češnjaka.
Proces izrade je dugotrajan i zahtjevan, od kuhanja i mljevenja materijala, preko oblikovanja listova, do sušenja i prešanja.
„Za papir od kore drva treba i do deset dana da se dobije smjesa, a potom još nekoliko dana da se papir osuši, poravna i pripremi za daljnju upotrebu. Sve radim rukama, po starinskim tehnikama starim i više od 2000 godina,“ pojašnjava Ana.
Foto: IstraIN
Radionice koje Ana održava omogućavaju ljudima da sami isprobaju izradu papira. Polaznici stvaraju vlastite listove, uče o povijesti i tehnikama, te odlaze s jedinstvenim proizvodom.
„Ljudi često kažu da je proces meditativan i terapeutski. Za mene je to način da prenesem znanje i pokažem koliko je papir vrijedan i poseban,“ dodaje Ana.
Ana ne radi samo papir za umjetničke i edukativne svrhe – njezin posao uključuje i izradu posebnih papira za pozivnice, vizitke, diplome i poklon-bonove, često personaliziranih prema zahtjevima klijenata.
„Papir može sadržavati sjemenke, prirodne pigmente ili specijalne teksture. Sve je prilagođeno potrebama klijenata, a svaki list je unikatan,“ kaže Ana.
Iako posao ne osigurava veliku zaradu, Ana ističe da joj kvaliteta života i zadovoljstvo poslom nadmašuju financijske aspekte. „Ne radim ovo zbog novca, već zbog ljubavi prema procesu i stvaranju. Kad ljudi vide koliko je truda u svakom listu papira, počnu ga cijeniti na potpuno drugačiji način.“
Ana je potpuno samouka - oduševilo nas je to da je u nedostatku mentora koji bi joj prenio znanje o izradi papira, odlučila posve sama krenuti u ovu priču i posjetiti najbližeg znalca o papiru - majstora Janeza u Sloveniji.
Gledala je videe na internetu, čitala knjige s Amazona, pohađala radionice u susjednim zemljama... I s puno truda uspjela postati jedina u Hrvatskoj koja ovo zna raditi.
Nevjerojatno je i to da je uz pomoć obitelji izrađen unikatni stroj za izradu papira, kojeg je također teško nabaviti.
Ana Cvitić je primjer kako se kreativnost, upornost i inovacija mogu spojiti u jedinstven obrt koji čuva tradiciju, ali i donosi novu umjetničku dimenziju u Hrvatskoj.
Njezina radionica u Savičenti, otvorena od svibnja 2025., postala je mjesto gdje posjetitelji mogu doživjeti čaroliju stvaranja papira i educirati se o stoljetnoj povijesti ove drevne umjetnosti.
Foto: IstraIN
S vama ćemo podijeliti i nekoliko zanimljivosti o samome papiru koje nam je otkrila ova nevjerojatna žena!
Papir vs. pergament i papirus – Prvi papir nije bio papirus ili pergament. Pergament se izrađivao od životinjske kože, a papirus od tkanja biljke papirus. Pravi papir radi se od biljnih vlakana i kore drveća, a prvi pravi papir nastao je od starih krpa i ribarskih mreža.
Recikliranje u povijesti – Ljudi su još u 15. i 16. stoljeću aktivno reciklirali stare pamučne krpe, gaće i kanotijere kako bi napravili papir. Recikliranje je bilo napredno i prije 500 godina, iako tada nisu koristili strojeve za preradu. Tako su se, ipak, nažalost širile i razne bolesti.
Papir od kore drveća i kozo papir – Posebno kvalitetan papir radi se od kore japanskog duda (kozo), starinske tehnike koje su stari majstori koristili prije više od 2000 godina. Ana kozo nabavlja iz Njemačke, a dolazi direktno iz Japana.
Potpuno ručna izrada – Papir se izrađuje od nule, uključujući kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje. Proces je dugotrajan: papir od kore drva može trebati više od deset dana samo za pripremu smjese, a potom još dan-dva za oblikovanje i sušenje.
Svaki papir je unikatan – Stari majstori papira koristili su vodene žigove ili svoje “potpise” kako bi označili kvalitetu i autorstvo papira. Ana trenutačno ne koristi vodeni žig, ali svaki list ručno prepoznaje i zna od čega je napravljen, budući da ih nitko drugi u Hrvatskoj ne radi.
Foto: IstraIN
Raznolikost materijala – Papir se može raditi od pamučnih plahti, starih krpa, lana, konoplje, kore drveća i drugih biljaka, pa čak i biljnih ostataka poput češnjaka. Svaki materijal daje papir različite kvalitete i teksture.
Papir prije drva – Do 18. stoljeća glavni izvor papira bili su stari pamučni materijali. Tek kasnije se masovno počela koristiti drvna masa.
Papir kao reciklažni materijal – Stari majstori papira morali su papir prokuhavati kako bi spriječili širenje bolesti poput kuge, tifusa i kolere, a s porukom “Save rags” podsjećali su ljude da ne bacaju krpe jer će se koristiti za izradu novog papira.
Proces stvaranja papira je nepromijenjen stoljećima – I danas se isti procesi primjenjuju kao prije 2000 godina – kuhanje, mljevenje, oblikovanje i sušenje, što čini papir i njegovu izradu vrijednom tradicijom.
Posjetite i vi ovo posebno Anino mjesto u Savičenti, na adresi Svetvinčenat 42a ili posjetite njen web shop, a pronaći ju možete i na društvenim mrežama!
U Rovinjskom Selu postavljen je automatski vanjski defibrilator (AVD), uređaj koji može biti presudan u prvim minutama srčanog zastoja. Dostupan je svim građanima i posjetiteljima, a cilj je povećati sigurnost i omogućiti bržu reakciju u hitnim situacijama.
Ljetne vrućine bez klima-uređaja mnogima su nezamislive, no istodobno raste i strah od visokih računa za električnu energiju. Koliko zapravo košta svakodnevno hlađenje doma i može li se uštedjeti bez odricanja od ugodne temperature?
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u posljednje tri godine porasle su više od 41 posto, čime se zemlja svrstala među europske rekorderke po rastu cijena. Dok vrijednost stanova i kuća ruši rekorde, vlastiti dom za sve veći broj građana postaje nedostižan cilj.
Ljeto je i dalje razdoblje kada su električni romobili najtraženiji, no internetske pretrage pokazuju da je interes znatno manji nego prije nekoliko godina. Stručnjaci smatraju da razlog nije pad korištenja, već činjenica da su romobili postali dio svakodnevice.
Tijekom turističke sezone u Istri raste broj prijava zbog sumnje na zanemarivanje životinja. U Istarskoj županiji poručuju kako se svaka dojava provjerava, a zaštita dobrobiti životinja jedan je od prioriteta u suradnji s gradovima, općinama i nadležnim službama.
Grad Umag tradicionalno je odao priznanje najuspješnijim osnovnoškolcima koji su tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja ostvarili odličan uspjeh. Uz priznanje, svaki je učenik dobio i novčanu nagradu od 100 eura.
Tijekom programa polaznici će usvojiti metode storytellinga i interpretacije baštine koje će moći primijeniti u osmišljavanju edukativnih radionica, kulturnih i turističkih projekata, radu s djecom i mladima, organizaciji manifestacija te razvoju sadržaja koji povezuju ljude, prostor i lokalni ident
Gradska knjižnica i čitaonica Pula i ovog je ljeta pripremila popis preporuka za čitanje tijekom godišnjih odmora. Ovogodišnje preporuke osmislili su knjižničari, članovi čitateljskih klubova i ambasadorica čitanja Vesna Mirković, a prvi popis donosi knjige koje vode na putovanje svijetom i one koje
Više od 100 tisuća ljudi u svega mjesec i pol dana potražilo je savjete u UNICEF-ovu online Kutku za roditelje. Najviše su ih zanimale teme poput postavljanja granica, odgoja adolescenata, razvoja odgovornosti kod djece i nošenja sa stresom u roditeljstvu.
Građanska inicijativa pozvala je Grad Pulu da što prije organizira sastanak s mještanima kako bi se uspostavio kvalitetniji dijalog i počelo rješavati nagomilane probleme.
Rovinjska policija u noći sa subote na nedjelju provest će pojačanu kontrolu vozača s posebnim naglaskom na alkohol i droge. Akcija će trajati od 22 do 4 sata, a vozačima koji budu zatečeni u prekršaju prijete visoke novčane kazne, uhićenje pa čak i oduzimanje vozila.