Roditelji, uvode se dva dodatna docjepljivanja za školarce - evo i koja!

Prema novom kalendaru cijepljenja, od školske godine 2025./2026. uvode se dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za djecu školske dobi.

Kako navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), ta je promjena uvedena ponajprije zbog nedavne epidemije hripavca.

Pokazalo se da imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi pa su docjepljivanja u školskoj dobi nužna.

U HZJZ-u ističu i kako se posljednjih godina u Europskoj uniji bilježi porast slučajeva difterije, a dodatna cijepljenja štite djecu i od tetanusa u slučaju ozljeda.

U Hrvatskoj se u sklopu obveznog Programa cijepljenja djeca cijepe protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubele i pneumokokne bolesti.

Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigao potreban imunološki odgovor i stvorila dovoljna količina protutijela koja štite od zaraze.

Program cijepljenja donosi se za trogodišnje razdoblje, uz provedbene programe za svaku godinu zasebno, te se prema epidemiološkoj situaciji i drugim čimbenicima prilagođava radi što bolje zaštite. Krajem prošle godine donesen je novi trogodišnji program cijepljenja za razdoblje 2025.–2027., koji uključuje spomenuta dodatna docjepljivanja.

Cjepiva iz obveznog programa su besplatna i obvezna za sve kojima su namijenjena. Za svako cjepivo postoje trajne i privremene kontraindikacije, a liječnik prije svake primjene procjenjuje postoji li razlog za odgodu ili izuzeće.

U slučaju privremenih kontraindikacija, primjerice povišene temperature ili akutne bolesti, određuje se novi termin, dok se za trajne kontraindikacije izdaje potvrda.

Iz HZJZ-a upozoravaju da procijepljenost posljednjih godina stagnira i ostaje nešto niža od optimalnih razina potrebnih za kolektivni imunitet. Nakon postupnog pada od 2011. do 2018. godine, obuhvat se stabilizirao, no bez značajnog porasta.

Podaci pokazuju razlike među županijama – na jugu su obuhvati niži, a na sjeveru viši. Ako se negativan trend nastavi, ponovno bi mogle zaprijetiti epidemije bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje.

Kada je riječ o stavovima roditelja, HZJZ navodi da nije provedeno recentno istraživanje, no prema postignutim obuhvatima čini se da je udio onih koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje djece i dalje podjednak kao prethodnih godina.