Miletić predstavio rezultate prve godine mandata: Velika ulaganja u zdravstvo, škole i infrastrukturu

U povodu prve godine aktualnog mandata, istarski župan Boris Miletić i njegove zamjenice Gordana Antić i Jessica Acquavita na današnjoj su konferenciji za medije, u sjedištu Istarske županije u Puli, predstavili najvažnije projekte, programe i aktivnosti provedene u proteklih godinu dana ocijenivši proteklo razdoblje iznimno uspješnim. Konferenciju za medije župan je započeo izrazom sućuti obiteljima stradalih u jučerašnjoj zrakoplovnoj nesreći kod Medulina te pomorskoj nesreći kod pulskog lukobrana.

„Prošla je već godina dana od lokalnih izbora kada sam dobio povjerenje građana za još jedan mandat na čelu Istarske županije. Ovom prilikom želim se osvrnuti na tu prvu godinu drugog mandata, koju bih ocijenio kao izuzetno uspješnu, u prilog čemu govore konkretni projekti i programi“, poručio je župan naglasivši kako je transparentnost temelj njegovog rada te podsjetio da je s ciljem redovitog informiranja javnosti prošle godine uveo mjesečne konferencije za medije.

„Obnašanje javnih dužnosti sa sobom, prije svega, nosi veliku odgovornost i smatram važnim da građani znaju na što usmjeravamo javni novac. Obrazovanje i sport te zdravstvo i socijalna skrb od prvoga su dana u vrhu naših prioriteta i to su područja u koja najviše ulažemo. Među projektima koji su obilježili proteklih godinu dana izdvojio bih adaptaciju i uređenje Odjela za dječju rehabilitaciju pri Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ u Rovinju, projekt koji zajednički financiraju Istarska županija, svi gradovi i općine u Istri.

Suradnja, dijalog i partnerstvo ostaju moja misao vodilja u obnašanju dužnosti župana jer kao što sam više puta rekao: svaki kutak Istre podjednako mi je važan“, naglasio je Miletić pohvalivši ujedno uspješnu suradnju s jedinicama lokalne samouprave u Istri, ministarstvima, predsjednikom Vlade i predsjednikom Republike Hrvatske. 

Podsjetio je i na završetak obnove voznog parka hitne medicinske pomoći, istaknuvši da je od 2021. godine Županija nabavila ukupno 47 vozila za potrebe hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza, vrijednih više od 7,3 milijuna eura.

Govoreći o ulaganjima u sustav socijalne skrbi, izdvojio je dogradnju Doma za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli, otvaranje Doma za starije osobe Pazin te ulaganja u Centar za starije osobe Medulin. Najavio je i nastavak aktivnosti na uspostavi Banke hrane kako bi se osigurao održiv sustav pomoći socijalno najugroženijim građanima.

U nastavku konferencije župan je izrazio zadovoljstvo što je Istarska županija u samom vrhu hrvatskih županija po povećanju sredstava za obrazovanje s preko 22 posto u proteklih godinu dana, naglasivši da Istarska županija trenutno provodi povijesni investicijski ciklus.

Istarska županija

Posebno je istaknuo projekte izgradnje školskih sportskih dvorana u Nedešćini, Vrsaru i Potpićnu, dogradnju dvorane Osnovne škole Fažana te velike investicije u osnovne škole u Žminju i Marčani, poručivši kako obrazovanjem gradimo snažnu, modernu i pravednu Istru.

Podsjetio je i na uvođenje besplatnog prijevoza za istarske srednjoškolce, za što se godišnje izdvaja 1,8 milijuna eura, kao i na otvaranje Centra za sigurniji internet u Puli te pokretanje novih edukativnih kvizova za učenike.

„Značajna ulaganja nastavljena su i u području sporta. Nakon uspostave Fonda za sport, uvedeni su novi programi financiranja plaća trenera putem strukovnih saveza te nabave vozila za sportske klubove u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom“, rekao je župan.

Od kapitalnih infrastrukturnih projekata izdvojio je početak rekonstrukcije pulskog lukobrana, investicije vrijedne gotovo 27 milijuna eura, kao i projekt izgradnje Sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina u Rovinju vrijedan više od osam milijuna eura.

Zaključno je poručio kako su navedeni projekti tek dio aktivnosti realiziranih tijekom prve godine mandata.

„Pred nama su još tri godine mandata, brojni izazovi i velike prilike. Nastavljamo raditi odgovorno, transparentno i predano kako bi naša Istra bila još razvijenija, konkurentnija i ugodnija za život svim svojim građanima“, rekao je Miletić dodavši kako se razvoj Istre mjeri konkretnim poboljšanjima u svakodnevnom životu građana, od dostupnijeg zdravstva i kvalitetnijeg obrazovanja do boljih prometnih, stambenih i gospodarskih prilika.

Zdravstvo, socijalna skrb i podrška najranjivijim skupinama

U nastavku konferencije medijima se obratila zamjenica župana Gordana Antić koja je, govoreći o zdravstvu, izrazila zadovoljstvo pokrenutim snažnim investicijskim ciklusom, a među najznačajnijim projektima izdvojila je završetak glavnog projekta za izgradnju sedam novih objekata hitne medicinske službe u Istri, vrijednog oko 30 milijuna eura. 

„Riječ je o projektu kojim će se dodatno unaprijediti dostupnost i kvaliteta hitne zdravstvene skrbi te osigurati moderniji i učinkovitiji sustav hitne medicine na području cijele županije. Posebno bih istaknula važnost ulaganja u zdravstvene djelatnike kroz Program mjera za zadržavanje i privlačenje deficitarnih kadrova, koji danas obuhvaća 27 različitih mjera.

Kroz stipendije za učenike medicinskih škola i studente medicine, dodatne edukacije i druge oblike potpore nastoji se osigurati stabilan zdravstveni sustav te stvoriti uvjete za ostanak stručnog kadra u Istri“, rekla je zamjenica Antić ujedno podsjetivši na više od dva milijuna eura osiguranih europskih sredstava za nabavu nove medicinske i nemedicinske opreme, kao i na kontinuirana ulaganja u zdravstvene ustanove te provođenje brojnih preventivnih programa usmjerenih na očuvanje zdravlja građana.

U području socijalne skrbi naglasila je nastavak ulaganja u domove za starije osobe, širenje dostupnosti socijalnih usluga te razvoj novih modela podrške najosjetljivijim skupinama društva.

Kao jedan od najvažnijih projekata izdvojila je pokretanje Centra i mreže za autizam i kombinirane poteškoće, kojim se želi uspostaviti cjelovit sustav podrške djeci, mladima i njihovim obiteljima kroz sve životne faze.

Civilna zaštita, demografske mjere i priuštivo stanovanje

Govoreći o civilnoj zaštiti, rekla je kako je kao načelnica Stožera civilne zaštite Istarske županije koordinirala rad svih sastavnica sustava te posebnu pozornost posvetila pripremama za izazove povezane s klimatskim promjenama i sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama.

U tom je kontekstu izrađen i vodič za građane „Sigurno kroz krize“, dok su u pripremi dodatne aktivnosti usmjerene na jačanje otpornosti sustava i učinkovitije djelovanje u kriznim situacijama.

Osvrnula se i na niz razvojnih projekata koji će dugoročno utjecati na razvoj Istarske županije, među kojima su izrada demografske strategije, uspostava Regionalne mreže podrške stranim radnicima te programi priuštivog stanovanja.

Posebno je istaknula skorašnji završetak radova na prenamjeni zgrade bivše Mornaričke bolnice u Puli u 22 stana za priuštivo stanovanje, kao i pripremu novih mjera kojima se mladim obiteljima i stručnjacima želi omogućiti ostanak i život u Istri.

„Posebno sam ponosna što smo pokrenuli projekte koji će dugoročno oblikovati razvoj naše županije. Ovo su ulaganja u zdraviju, sigurniju, socijalno osjetljiviju i uključiviju Istru.

Pred nama je još mnogo posla, ali vjerujem da smo u prvoj godini mandata pokazali da znamo prepoznati potrebe građana i pretvoriti ih u konkretne projekte, partnerstva i rezultate koji će ostati generacijama koje dolaze“, poručila je zamjenica župana Antić.

Dvojezičnost, talijanski jezik i jačanje suradnje s Italijom

Osvrnuvši se na područja iz svoje nadležnosti, zamjenica župana iz reda talijanske autohtone nacionalne zajednice Jessica Acquavita izdvojila je nastavak projekata Upravnog odjela za zaštitu dvojezičnosti i promicanje talijanskog jezika poput tečajeva talijanskog jezika za javne službenike i predškolsku djecu te vijesti na talijanskom jeziku na lokalnim medijima.

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom treće faze provedbe projekta implementacije dvojezične prometne signalizacije koja se realizira u suradnji sa Županijskom upravom za ceste.

Govoreći o očuvanju jezika i kulture talijanske nacionalne zajednice, Acquavita je podsjetila na obilježavanje Tjedna talijanskog jezika kroz predstavu „PoesiAmo“ autorice i izvođačice Petre Blašković, a posebno je izdvojila sudjelovanje Istarske županije na Prvoj konferenciji italofonije održanoj u Rimu u organizaciji talijanskog Ministarstva vanjskih poslova. 

Značajan dio aktivnosti odnosio se i na jačanje suradnje sa susjednim talijanskim regijama. U tom je kontekstu podsjetila na sastanke s predstavnicima regija Veneto i Friuli-Venezia Giulia te istaknula kako postoji obostrana želja za dodatnim osnaživanjem institucionalnih odnosa i zajedničkih projekata od interesa za obje strane.

Govoreći o međunarodnoj suradnji, osvrnula se i na mogućnost pristupanja Istarske županije Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju „Euroregija Bez granica“, koja okuplja regije Friuli-Venezia Giulia, Veneto i Korušku, ocijenivši taj korak važnim za daljnje povezivanje i razvoj zajedničkih inicijativa. Među projektima koje posebno ističe nalazi se i potpisivanje sporazuma o suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli o provođenju stručne prakse za studente talijanistike.

Od dvojezične signalizacije do europskih partnerstava

Acquavita se osvrnula i na održavanje prvog sastanka Koordinacije zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina u ovom mandatu, koji je u veljači održan u Istarskoj županiji.

Jedna od glavnih tema bio je novi Registar stanovništva koji će zamijeniti popis stanovništva, a budući da će izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti biti dobrovoljno, naglašena je potreba zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija i organizacija talijanske nacionalne zajednice.

Posebnu pozornost posvetila je pitanju državne mature na talijanskom jeziku, odnosno izazovima s kojima se suočavaju učenici talijanskih škola prilikom polaganja ispita iz hrvatskog jezika.

Istaknula je kako je Istarska županija tijekom proteklog razdoblja aktivno sudjelovala u razgovorima sa školama, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja te Ministarstvom znanosti i obrazovanja, zagovarajući prilagodbe i pravedniji pristup učenicima kojima hrvatski nije materinski jezik. 

„Dopustite mi da na kraju zahvalim županu Borisu Miletiću, mojoj kolegici zamjenici župana Gordani Antić i svim pročelnicima na suradnji. Smatram da ova uprava pokazuje odgovarajuću osjetljivost prema pitanjima talijanske zajednice, s političkog, jezičnog i kulturnog stajališta.

To potvrđuju projekti koje provodimo, brojne inicijative koje ostvarujemo, a potvrdit ćemo to još jednom sutra poslijepodne u Bujama, potpisivanjem Protokola o očuvanju istromletačkog narječja kojom se, zajedno sa svim ostalim nositeljima nematerijalnog dobra istrovenetskog dijalekta, obvezujemo nastaviti štititi ovaj naš dijalekt.

Riječ je o simboličnoj gesti koja, ponavljam, pokazuje svijest o posebnostima ovoga područja, ove regije, kao i volju da ih očuvamo i promičemo“, zaključila je zamjenica Acquavita.