U Žminju održana Svečana sjednica Općinskog vijeća, nagrađeni su ovogodišnji laureati!
Ove godine Općinsko vijeće Općine Žminj, na prijedlog Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja, dodijelilo je nagrade laureatima za 2025. godinu: Bogumilu Ermanu, Mariji Mačina - "Teti Marici", Mladenu Prusiću i Nadi Galant.
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća održanom ovog ponedjeljka u MMC-u Macel obilježen je Dan Općine Žminj.
Općina Žminj tradicionalno i u kontinuitetu obilježava svoj dan upravo na blagdan svog zaštitnika Sv. Mihovila, koji je ujedno i zaštitnik svih policajaca i vojnika.
Svečanoj sjednici prisustvali su brojni predstavnici javnog i društvenog života, a načelnik Općine Žminj, Željko Plavčić s govornice je uputio jasnu poruku.
"Ovo nije samo dan u kalendaru. Ovo je trenutak kada srce našeg mjesta kuca jače. Trenutak kada zastanemo, pogledamo se u oči i pitamo: tko smo, čemu služimo i što ćemo ostaviti svojoj djeci i svojim ljudima. (...)
Naši stari su vrijedno radili, orali zemlju, čuvali običaje. Na nama je obveza da to nasljeđe ne iznevjerimo. Nećemo dopustiti da se ugasi ognjište. Nećemo dopustiti da se zemlja proda u tuđe ruke. Nećemo dopustiti da nam djeca ostanu bez korijena.
Neka nas vodi želja za radom, razvojem, tolerantnošću i uključivošću. Neka nas vodi odgovornost prema budućnosti i našoj djeci. Neka nas vodi ponos na tekovine antifašizma, jer one su temelj civiliziranog društva. (...)
IstraIN
Danas obećajem – zajedno ćemo čuvati ono što je naše, uzdizati ono što je vrijedno i braniti one koji trebaju našu zaštitu. Male ljude, stare i mlade.
Završavam s porukom: čuvajmo jedni druge. Gradimo zajedno. Branimo ono što nam je sveto. Ako to učinimo – Istra i Žminj će rasti, napredovati i sjati.
I kako su rekli naši stari: „Živi Žminj!“, zaključio je načelnik Plavčić.
Prigodne poruke te čestitke povodom Dana Općine uputili su još predsjednik Općinskog vijeća Marko Križman, saborski zastupnik Dalibor Paus te istarski župan Boris Miletić.
Ove godine Općinsko vijeće Općine Žminj, na prijedlog Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja, dodijelilo je nagrade laureatima za 2025. godinu.
Posthumno, gospodinu Bogumilu Ermanu dodijeljena je Plaketa Općine Žminj za posebni doprinos žminjskoj župnoj zajednici te očuvanju nematerijalne i duhovne kulturne baštine, od posebnog značaja za Općinu Žminj.
Gospođi Mariji Mačina – „Teti Marici“ dodijeljena je Nagrada Općine Žminj za postignute osobite uspjehe u predškolskom odgoju i obrazovanju na području Općine.
Teta Marica već desetljećima uveseljava dječja lica i srca. Svojim radom doprinosi razvoju i odgoju velikog broja djece s područja Općine, svakodnevno ih dočekuje s osmijehom na licu te ostavlja velik trag u srcima djece i roditelja.
Gospodinu Mladenu Prusiću dodijeljena je Nagrada Općine Žminj za valorizaciju mjesta i brigu za zajednicu u smislu održavanja tradicionalne zavičajne infrastrukturne baštine, od posebnog značaja za Općinu.
Predlagatelji ga ističu kao višegodišnjeg djelatnika Općine Žminj, poznatog kao radišnog, pristojnog, nenametljivog, ali vrlo aktivnog i sistematičnog u obavljanju svakodnevnih zadataka. Svima je važna čistoća mjesta, a Mladen je pokazao ljudsku i radničku odgovornost te privrženost postavljenim zadacima.
Gospođi Nadi Galant dodijeljena je Nagrada za životno djelo Općine Žminj za neprocjenjiv doprinos očuvanju i promicanju identiteta Žminja te njegove jezične i kulturne baštine.
Nada Galant istaknuta je književnica, prevoditeljica, knjižničarka i kulturna djelatnica čiji su život i rad neraskidivo vezani uz naš kraj i njegovu kulturnu baštinu. Poseban doprinos dala je prijevodom „Malog princa“ na žminjski dijalekt, pod naslovom „Minji kraljić“, čime je žminjski govor upisala u europsku kulturnu tradiciju.
Dodajmo još kako su svečanost svojim glazbenim izvedbama uveličale sestre Meden, Maria i Rita.
Smotra maslinovog ulja Istočne Istre u Svetoj Katarini još jednom potvrđuje da mali istarski kraj može ponuditi vrhunske proizvode, ali i nezaboravnu atmosferu – onu koja čuva tradiciju, okuplja zajednicu i slavi najbolje iz istarskog maslinarstva i vinogradarstva.
Grad Novigrad nastavlja razvijati inkluzivni turizam kroz projekt ADRINCLUSIVE: U Zajednici Talijana Novigrad održan je specijalizirani trening za djelatnike u turizmu i socijalnoj skrbi o komunikaciji s osobama s demencijom i Alzheimerovom bolešću.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
Povjerenik Europske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič predložio je ministrima da se izuzeće od plaćanja carine „de minimis“, koje sada vrijedi za proizvode kupljene na internetu do 150 eura, ukine već u prvom kvartalu 2026., dvije godine ranije od prvog plana.
Naši mladi na vrhu su ljestvice po pitanju pušenja, pri vrhu smo i po pitanju konzumacije alkohola, a kada govorimo o ovisničkom ponašanju došlo je do promjene na način da su djevojke te koje dominiraju u odnosu na dječake.
Godinama derutan i označen kao opasan, autobusni kolodvor u Rovinju napokon se počeo sanirati – reakcija je stigla ubrzo nakon što je Grad vlasniku uputio požurnicu.
U prvih deset mjeseci 2025. na rovinjskom području evidentirano je 55 prekršaja vozača mopeda i motocikla, što je smanjenje za 17% u odnosu isto razdoblje 2024. godine, a istovremeno je evidentirano 443 prekršaja vozača osobnih prijevoznih sredstava, povećanje za 173% u odnosu isto razdoblje lani.
Proslava blagdana Svetog Maura, zaštitnika Poreča i Porečke biskupije, ove će se godine od 15. do 23. studenoga 2025. spojiti bogat vjerski program u Eufrazijevoj bazilici i na gradskim ulicama s nizom kulturnih, gastronomskih i zabavnih događanja na nekoliko lokacija.
Povodom Dana urbanog šumarstva, Pula Herculanea je u suradnji s Gradom Pula zasadila osam novih stabala te u Titovom parku postavila dvojezičnu informativnu ploču koja građanima približava ekološke koristi dviju soliternih javorolisnih platana posađenih sredinom prošlog stoljeća.
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina više ne žele još jedno ljeto u smradu kojega, tvrde, godinama udišu zbog rada centra Kaštijun. Ove godine, poručuju, više neće čekati, jer kako su kazali “Seljačka buna je krenula.”
U Poreču će predstaviti šest slijedova koji povezuju okuse mora i planina, Italije i Hrvatske, tradiciju i suvremene tehnike, a kroz reinterpretacije klasika provlači se i nit inspirirana Parenzanom, starom željezničkom prugom koja je nekoć povezivala Poreč i Trst.