Od 40 do 266 istarskih koza: uzgoj raste, uzgajivači sve mlađi
Revitalizacija istarske koze traje više od desetljeća, a fond „Naša istarska koza" ključan je dio procesa. Broj grla porastao je s početnih četrdesetak na 266, a u projektu je trenutno deset uzgajivača.
IstraIN
31 Listopad 2025 I 09:18
Grad Poreč
Porečki gradonačelnik Loris Peršurić, zajedno s korisnicima porečkog Centra za inkluziju, obišao je kozu koju je Grad usvojio u sklopu projekta „Naša istarska koza“. Projekt provode Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), Udruga uzgajivača istarske koze i Istarska županija s ciljem očuvanja i revitalizacije autohtone pasmine istarska koza.
Revitalizacija istarske koze traje više od desetljeća, a fond „Naša istarska koza" ključan je dio procesa. Broj grla porastao je s početnih četrdesetak na 266, a u projektu je trenutno deset uzgajivača. Prosječna starost uzgajivača smanjena je s 42 na 41 godinu u odnosu na prošlu godinu.
Rast stada povećava i broj jedinki pogodnih za simbolično posvojenje, što otvara dodatne mogućnosti za prikupljanje sredstava i jačanje svijesti o važnosti očuvanja pasmine.
Porečka koza smještena je na imanju obitelji Milohanić u Velenikima pokraj Poreča. Obitelj uzgaja oko 80 koza i druge domaće životinje te sudjeluje u očuvanju tradicije ruralnog života u Istri.
Grad Poreč
Tijekom posjeta domaćini su predstavili uzgoj i rad na imanju, a susret je potvrdio i društvenu dimenziju projekta, koja povezuje lokalnu zajednicu, prirodu i brigu za baštinu.
„Očuvanje istarske koze jako nam je važno. Uzgajivačima ovakva simbolična usvajanja predstavljaju značajan poticaj i potvrdu da zajednica prepoznaje i podržava njihov trud. Zato će Grad Poreč dalje podržavati sve inicijative koje pridonose zaštiti i promociji autohtonih vrijednosti našeg kraja, jer je to istovremeno ulaganje u našu baštinu i identitet“, izjavio je gradonačelnik Loris Peršurić.
U deset godina rada održano je više od 260 radionica, a kroz Centar je prošlo više od 2.500 profesionalaca iz sektora ugostiteljstva i hotelijerstva. Proljetni ciklus 2026. nastavlja taj kontinuitet, s jasnim naglaskom na kvalitetu koja se može mjeriti u praksi i primijeniti odmah u kuhinji.
„Mekoća“ pokušava propitivati radikalnu mekoću kao alternativu svijeta u kojem živimo, te istražiti mogućnost postojanja nekog novog svijeta u kojem je briga o drugom primarni princip organizacije društva.
Spektakularnim nokautom u prvoj rundi, istarski borac Jan Vidulin iz Kanfanara pred domaćom publikom u Tajlandu predvodio je sjajan nastup hrvatskih boraca na prestižnoj muay thai priredbi.
Zahvat obuhvaća duljinu šetnice oko 300 metara, širine 3 metra, a u planu je popločavanje betonskim prefabriciranim elementima, tlakovcima. Investicija uključuje i pripremu za postavljanje javne rasvjete, što je od iznimnog značaja radi povećanja sigurnosti pješaka na tom području.
Tijekom dvosatnog susreta dvije će osobe dobiti profesionalnu analizu, individualnu konzultaciju i edukaciju o prepoznavanju vlastitih boja. Nakon radionice polaznici dobivaju i personalizirani pisani elaborat s preporukama.
Iz platforme Halo, inspektore pozivaju nadležne da odgovore postoji li ijedan plan upravljanja pomorskim dobrom koji dopušta ovakvo uređenje te pozivaju građane da iznesu svoje mišljenje o, kako navode, „estetici i podršci pčelama na polietilenu“.
Nakon provedenog javnog natječaja i jednoglasne odluke Upravnog vijeća, na čelo Javne ustanove Natura Histrica dolazi Sandro Dujmović, dugogodišnji stručni voditelj unutar ustanove, koji još čeka i službeno imenovanje.
U sklopu komemoracije položit će se vijenci na spomen-ploču te na spomen-zvono Alma Mater Dolorosa. Zvono će tom prigodom zazvoniti 185 puta, u čast svakog rudara koji je izgubio život u ovoj tragediji.
Trenutačno su na Monte Zaru postavljeni spremnici na četiri lokacije, a uskoro i na petoj, čime je praktički pokriveno cijelo područje. Istim tempom planira se nastaviti i u ostalim kvartovima.
Grad Vodnjan i ove se godine uključio u obilježavanja Dana ružičastih majica, nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, promovirajući prijateljstvo, ljubav i solidarnost među djecom i mladima.
Nakon jutrošnje objave o slučaju iz Osnovne škole Finida u Poreču, učiteljica biologije oglasila se demantijem u kojem odbacuje optužbe, tvrdi da je postupala u skladu s kurikulumom te poručuje da je izložena pritisku zbog upozoravanja na vršnjačko nasilje.
Smještanje klupa u starogradsku jezgru daje dodatnu vrijednost prostoru. U ambijentu gdje su kamen i povijesne vizure dio svakodnevice, ovakvi elementi djeluju prirodno i nenametljivo.
Navodi kako je u školi u više navrata upozoravala na konkretne slučajeve vršnjačkog nasilja, za koje smatra da nisu adekvatno procesuirani sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.