Posjetili smo prve susjede Kaštijuna: “Ako se ne zatvori, slijede akcije. Seljačka buna je krenula!”
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina više ne žele još jedno ljeto u smradu kojega, tvrde, godinama udišu zbog rada centra Kaštijun. Ove godine, poručuju, više neće čekati, jer kako su kazali “Seljačka buna je krenula.”
Nakon što je nedavno organizirala tri prosvjeda u Puli, grupa građana koja se bori za zatvaranje ŽCGO Kaštijun ove je subote prosvjedovala u Poreču i Rovinju, a kako stvari sada stoje, pred njima je još niz sličnih akcija.
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina godinama upozoravaju na zagađenje zraka, mora i tla zbog Kaštijuna i pozivaju sve građane Istre da se uključe, jer smatraju da je problem odavno prerastao razinu neugode i postao ozbiljna prijetnja zdravlju i kvaliteti života.
IstraIN
Sandra Blašković iz Pomera ističe da se situacija pogoršava iz godine u godinu. Navodi da se više ne radi samo o “neugodnom mirisu”, već o “smradu koji peče u grlu i nosu i remeti svakodnevicu”. Sumnja u učinkovitost zaštitnih mjera oko centra te upozorava da mještani ne znaju što se događa s tlom i vodom niz padinu odlagališta. Kaže da godinama šalju mailove institucijama, ali odgovora nema.
Da problem nadilazi okvir općine Medulin naglašava i Ana Bedrina iz Vinkurana, koja ondje živi više od 20 godina. Podsjeća da otpad iz cijele Istre završava upravo na Kaštijunu te poručuje Istranima da je “njihovo smeće u Vinkuranu, Pomeru, Banjolama, Medulinu i Premanturi”.
IstraIN
Dodaje da mještane više ne zanimaju stručne rasprave o česticama i modelima gospodarenja otpadom, već činjenica da im je, kako kaže, “očito načinjena šteta” te da svaka jedinica lokalne samouprave mora organizirati zbrinjavanje vlastitog otpada. "Politika I institucije nisu ništa učinile do sada.”, zaključuje Bedrina.
Kaštijun je od prvog dana klasična deponija
Patricija Ilić, koja živi u neposrednoj blizini Kaštijuna, smatra da se centar od prvog dana ne ponaša kao moderan centar za gospodarenje otpadom, nego kao klasična deponija. Ističe da kamioni iskrcavaju miješani otpad na jednu hrpu te da se ovo ljeto smrad širio do te mjere da se, prema njezinim riječima, “nije moglo izaći iz kuće”.
IstraIN
No naglašava da smrad nije najveći problem, nego sitne čestice nastale mljevenjem otpada, koje kroz otvorena vrata hale vjetar raznosi na šire područje.
Mještani upozoravaju da su upravo lebdeće čestice i njihov dugoročni utjecaj na zdravlje ono čega se najviše boje. Boris Kapuralin, rođeni Vintijanac koji živi oko 2,5 kilometara zračne linije od Kaštijuna, kaže da je smrad tek “alarm”, dok je prava opasnost u onome što se ne vidi – česticama u zraku i povećanju broja oboljelih od karcinoma u okolici. Dodatno upozorava na mogućnost požara na odlagalištu, poput onih koji su se već događali u Splitu i Osijeku, što bi, tvrdi, bila ekološka katastrofa.
IstraIN
Željko Ilić, neposredni susjed Kaštijuna i voditelj pulske podružnice Zelenog odreda, navodi da njegova obitelj godinama ima respiratorne probleme.
Poziva se na poznate podatke o PM česticama, koje, kako kaže, “od 10 mikrona lete stotinama metara, od 2,5 mikrona kilometrima, a najfinije praktički nikad ne padaju na tlo”. Smatra zabrinjavajućim što nitko službeno ne analizira sastav tih čestica, iako je, kaže, dovoljno vidjeti što sve završava u kontejnerima – od građevinskog otpada do materijala koji mogu sadržavati opasne tvari.
IstraIN
Ilić posebno upozorava na procjedne tekućine iz tijela odlagališta, koje nakon prolaska kroz slojeve otpada “više nisu vode”, već mješavina različitih kemikalija. Pojašnjava da se kod većih kiša takve tekućine prelijevaju i odlaze u okolni prostor i podzemlje, s potencijalnim utjecajem na more i vodne resurse.
“Ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”
Podsjeća također i na početna obećanja da će na Kaštijun stizati tek oko 10 posto istarskog otpada, dok će ostatak biti razvrstan i obrađen lokalno. U praksi, tvrdi, “ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”, prva ploha je puna, druga se puni, a projekt predviđa ukupno deset ploha, što mještani doživljavaju kao plan da se gotovo sav otpad dugoročno gomila na jednoj lokaciji.
IstraIN
Prema njegovim riječima, Zeleni odred nastavlja pravnu borbu te se poziva na uvjete iz okolišne dozvole, u kojoj stoji da se centar mora zatvoriti ako ne radi sukladno projektu i ako ne može zadržati štetne emisije. “Uvjeti su ispunjeni, ali nitko ne povlači potez, zato idemo putem kaznenih prijava”, poručuje.
IstraIN
Susjedi Kaštijuna jasno najavljuju da sljedeću turističku sezonu ne namjeravaju dočekati pasivno i poručuju: “Nećemo dozvoliti da još jedno ljeto prođe kao prošlo. Ako se sustav ne promijeni, pripremamo akcije. Seljačka buna je krenula!”.
Od početka godine raste i studentska satnica, koja sada iznosi 6,56 eura, uz povećanje neoporezivih limita za studentski rad. Mirovine će se usklađivati prema novom omjeru 85:15, a ukida se penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine nakon navršenih 70 godina života.
Službenicu se sumnjiči da je od veljače do svibnja 2024. godine, u okviru zadaća svog radnog mjesta, prilikom zaprimanja zahtjeva za izradu dokumenata, od više podnositelja zahtjeva primila gotov novac potreban za izradu dokumenata, a nije ga uplatila u korist državnog proračuna.
Program je dio zelenog programa obrazovanja, a po završetku polaznici stječu potvrdu o stečenim kompetencijama i ishodima učenja. Program se održava isključivo uživo u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli, traje ukupno 50 sati, a maksimalni iznos vaučera za obrazovanje iznosi 800 eura.
Blagdanski program u Rovinju nastavlja se i danas uz glazbene nastupe, kreativne radionice i večernju zabavu u Ekomuzeju Batana i Advent zoni na glavnom gradskom trgu.
Prema najavama, nakon završetka svih procedura javne nabave i dokumentacije, Grad Pula i OB Pula zajedno će krenuti u sanaciju objekta, dijelom već uređenog, a riječ je o bivšoj zgradi zaraznog odjela.
Ispunjeni glavni gradski trg u Rovinju bio je mjesto velikog novogodišnjeg slavlja, gdje su Rovinjci i brojni gosti uz nastup Plavog orkestra i odbrojavanje zajedno ušli u 2026. godinu.
Ukidanje vinjete na ovom dijelu ceste ubrzat će prelazak granice i smanjiti troškove brojnih vozača. Ipak, riječ je o privremenoj mjeri, a dio javnosti u Sloveniji povezuje ju s izbornom godinom.
"Ova cijena od 11 eura za osobnog asistenta je bruto satnica. I ovim putem apeliramo na sve pružatelje usluge osobne asistencije da je maksimalno pretoče u bruto cijenu sata osobnog asistenta jer u toj cijeni satnice su i određeni troškovi koje imaju pružatelji usluge."
Posljednji dan u godini donosimo kao trenutak za tiho podvlačenje crte, s pogledom unatrag na sve što je bilo i nadom da će godina pred nama donijeti više mira, razumijevanja i razloga za optimizam.