Posjetili smo prve susjede Kaštijuna: “Ako se ne zatvori, slijede akcije. Seljačka buna je krenula!”
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina više ne žele još jedno ljeto u smradu kojega, tvrde, godinama udišu zbog rada centra Kaštijun. Ove godine, poručuju, više neće čekati, jer kako su kazali “Seljačka buna je krenula.”
Nakon što je nedavno organizirala tri prosvjeda u Puli, grupa građana koja se bori za zatvaranje ŽCGO Kaštijun ove je subote prosvjedovala u Poreču i Rovinju, a kako stvari sada stoje, pred njima je još niz sličnih akcija.
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina godinama upozoravaju na zagađenje zraka, mora i tla zbog Kaštijuna i pozivaju sve građane Istre da se uključe, jer smatraju da je problem odavno prerastao razinu neugode i postao ozbiljna prijetnja zdravlju i kvaliteti života.
Službeni dopis Pučke pravobraniteljice potvrđuje dugogodišnja upozorenja građana – Centrom Kaštijun d.o.o. upravlja se nepropisno, krše se dozvole, a nesnosni smrad posljedica je operativnih propusta, ne ponašanja građana ili turista.
09:06Prije 210 d18.02.2026
IstraIN
Sandra Blašković iz Pomera ističe da se situacija pogoršava iz godine u godinu. Navodi da se više ne radi samo o “neugodnom mirisu”, već o “smradu koji peče u grlu i nosu i remeti svakodnevicu”. Sumnja u učinkovitost zaštitnih mjera oko centra te upozorava da mještani ne znaju što se događa s tlom i vodom niz padinu odlagališta. Kaže da godinama šalju mailove institucijama, ali odgovora nema.
Da problem nadilazi okvir općine Medulin naglašava i Ana Bedrina iz Vinkurana, koja ondje živi više od 20 godina. Podsjeća da otpad iz cijele Istre završava upravo na Kaštijunu te poručuje Istranima da je “njihovo smeće u Vinkuranu, Pomeru, Banjolama, Medulinu i Premanturi”.
IstraIN
Dodaje da mještane više ne zanimaju stručne rasprave o česticama i modelima gospodarenja otpadom, već činjenica da im je, kako kaže, “očito načinjena šteta” te da svaka jedinica lokalne samouprave mora organizirati zbrinjavanje vlastitog otpada. "Politika I institucije nisu ništa učinile do sada.”, zaključuje Bedrina.
Kaštijun je od prvog dana klasična deponija
Patricija Ilić, koja živi u neposrednoj blizini Kaštijuna, smatra da se centar od prvog dana ne ponaša kao moderan centar za gospodarenje otpadom, nego kao klasična deponija. Ističe da kamioni iskrcavaju miješani otpad na jednu hrpu te da se ovo ljeto smrad širio do te mjere da se, prema njezinim riječima, “nije moglo izaći iz kuće”.
IstraIN
No naglašava da smrad nije najveći problem, nego sitne čestice nastale mljevenjem otpada, koje kroz otvorena vrata hale vjetar raznosi na šire područje.
Mještani upozoravaju da su upravo lebdeće čestice i njihov dugoročni utjecaj na zdravlje ono čega se najviše boje. Boris Kapuralin, rođeni Vintijanac koji živi oko 2,5 kilometara zračne linije od Kaštijuna, kaže da je smrad tek “alarm”, dok je prava opasnost u onome što se ne vidi – česticama u zraku i povećanju broja oboljelih od karcinoma u okolici. Dodatno upozorava na mogućnost požara na odlagalištu, poput onih koji su se već događali u Splitu i Osijeku, što bi, tvrdi, bila ekološka katastrofa.
IstraIN
Željko Ilić, neposredni susjed Kaštijuna i voditelj pulske podružnice Zelenog odreda, navodi da njegova obitelj godinama ima respiratorne probleme.
Poziva se na poznate podatke o PM česticama, koje, kako kaže, “od 10 mikrona lete stotinama metara, od 2,5 mikrona kilometrima, a najfinije praktički nikad ne padaju na tlo”. Smatra zabrinjavajućim što nitko službeno ne analizira sastav tih čestica, iako je, kaže, dovoljno vidjeti što sve završava u kontejnerima – od građevinskog otpada do materijala koji mogu sadržavati opasne tvari.
IstraIN
Ilić posebno upozorava na procjedne tekućine iz tijela odlagališta, koje nakon prolaska kroz slojeve otpada “više nisu vode”, već mješavina različitih kemikalija. Pojašnjava da se kod većih kiša takve tekućine prelijevaju i odlaze u okolni prostor i podzemlje, s potencijalnim utjecajem na more i vodne resurse.
“Ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”
Podsjeća također i na početna obećanja da će na Kaštijun stizati tek oko 10 posto istarskog otpada, dok će ostatak biti razvrstan i obrađen lokalno. U praksi, tvrdi, “ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”, prva ploha je puna, druga se puni, a projekt predviđa ukupno deset ploha, što mještani doživljavaju kao plan da se gotovo sav otpad dugoročno gomila na jednoj lokaciji.
IstraIN
Prema njegovim riječima, Zeleni odred nastavlja pravnu borbu te se poziva na uvjete iz okolišne dozvole, u kojoj stoji da se centar mora zatvoriti ako ne radi sukladno projektu i ako ne može zadržati štetne emisije. “Uvjeti su ispunjeni, ali nitko ne povlači potez, zato idemo putem kaznenih prijava”, poručuje.
IstraIN
Susjedi Kaštijuna jasno najavljuju da sljedeću turističku sezonu ne namjeravaju dočekati pasivno i poručuju: “Nećemo dozvoliti da još jedno ljeto prođe kao prošlo. Ako se sustav ne promijeni, pripremamo akcije. Seljačka buna je krenula!”.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ispričao se zbog izjave o Istri koja je izazvala brojne reakcije, priznavši da je njegov istup bio neprimjeren. Poručio je kako iznimno cijeni Istru i Istrane te naglasio: „Odgovornost za izrečeno je moja.“
Kanfanar će u subotu, 19. rujna, spojiti istarske fuže i velike domaće hitove. Fužijada na Placi počinje u 17:30 sati, a večer će zaključiti koncert Novih fosila i Srebrnih krila u sklopu njihove slavljeničke turneje.
Ljubav, žudnja, sjećanja i istarski zavičaj isprepliću se u poeziji Eveline Rudan, koja će ovoga vikenda svoju najnoviju zbirku predstaviti čitateljima u Puli i Vodnjanu.
Križevci su puno više od grada kroz koji se prolazi. U srcu Prigorja čekaju vinogradi, lokalni običaji i priče koje najbolje poznaju domaćini poput Branke Gold iz Kapetanove kuće, nositeljice oznake Local Host, koja gostima otkriva destinaciju iz sasvim osobne perspektive.
Od 20. do 26. rujna Bale će ugostiti 9. Festival mladog teatra, koji pod temom „Umjetnost igre i emocija“ donosi dvadesetak radionica, kazališne predstave, izložbe i filmske projekcije. Večernji kulturni program otvoren je za publiku svih generacija, a ulaz je besplatan.
Ljetni mjeseci u pulskim dječjim vrtićima iskorišteni su za brojne radove obnove i uređenja. Sanirani su sanitarni čvorovi, obnovljene fasade i podovi te prilagođeni prostori za nove jasličke skupine.
Dugo, vruće i sušno ljeto ubrzalo je dozrijevanje grožđa i ponegdje smanjilo prinose, no iz porečkog Instituta stižu dobre vijesti – grožđe je zdravo i kvalitetno, a berba 2026. mogla bi dati posebno izražajna, kompleksna i strukturirana istarska vina.
Fort Bourguignon u budućnosti bi se trebao razvijati kao otvoren i višenamjenski javni prostor. Stručne podloge i dokumentacija za njegovu revitalizaciju pripremaju se kroz projekt FORTIC, čija je završna konferencija održana u Puli.
Od 1. listopada u Hrvatskoj počinju vrijediti nova pravila za objavu cjenika. Trgovci će cijene morati redovito ažurirati i objavljivati u digitalnom obliku koji omogućuje automatsko praćenje i usporedbu cijena.
Kako građanima omogućiti stvaran utjecaj na odluke koje mijenjaju njihov životni prostor? Upravo će to biti jedna od tema o kojima će na Gongovom panelu u Zagrebu govoriti Petar Ćurić, pokretač građanske inicijative „Protiv sječe!”.
Sedam Medalja i jedna Plaketa Grada dodijeljene su ovogodišnjim rovinjskim laureatima. Na svečanoj sjednici povodom Dana Grada priznanja su primili pojedinci koji su svojim radom ostavili trag u zdravstvu, gospodarstvu, sportu, obrazovanju i kulturi.
Učenici petog razreda pulske OŠ Monte Zaro obilježili su Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača edukativnom radionicom koja je ujedno označila početak novog ciklusa projekta GeoKnjižnica.
Građani Vrsara mogu izravno predložiti projekte i aktivnosti koje žele vidjeti u općinskom proračunu za 2027. godinu. Prijedlozi se mogu odnositi na sve – od komunalne infrastrukture i uređenja mjesta do sporta, kulture, obrazovanja i zaštite okoliša, a rok za njihovu dostavu je 23. rujna.