Posjetili smo prve susjede Kaštijuna: “Ako se ne zatvori, slijede akcije. Seljačka buna je krenula!”
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina više ne žele još jedno ljeto u smradu kojega, tvrde, godinama udišu zbog rada centra Kaštijun. Ove godine, poručuju, više neće čekati, jer kako su kazali “Seljačka buna je krenula.”
Nakon što je nedavno organizirala tri prosvjeda u Puli, grupa građana koja se bori za zatvaranje ŽCGO Kaštijun ove je subote prosvjedovala u Poreču i Rovinju, a kako stvari sada stoje, pred njima je još niz sličnih akcija.
Mještani Pomera, Vinkurana, Banjola i Medulina godinama upozoravaju na zagađenje zraka, mora i tla zbog Kaštijuna i pozivaju sve građane Istre da se uključe, jer smatraju da je problem odavno prerastao razinu neugode i postao ozbiljna prijetnja zdravlju i kvaliteti života.
Službeni dopis Pučke pravobraniteljice potvrđuje dugogodišnja upozorenja građana – Centrom Kaštijun d.o.o. upravlja se nepropisno, krše se dozvole, a nesnosni smrad posljedica je operativnih propusta, ne ponašanja građana ili turista.
09:06Prije 144 d18.02.2026
IstraIN
Sandra Blašković iz Pomera ističe da se situacija pogoršava iz godine u godinu. Navodi da se više ne radi samo o “neugodnom mirisu”, već o “smradu koji peče u grlu i nosu i remeti svakodnevicu”. Sumnja u učinkovitost zaštitnih mjera oko centra te upozorava da mještani ne znaju što se događa s tlom i vodom niz padinu odlagališta. Kaže da godinama šalju mailove institucijama, ali odgovora nema.
Da problem nadilazi okvir općine Medulin naglašava i Ana Bedrina iz Vinkurana, koja ondje živi više od 20 godina. Podsjeća da otpad iz cijele Istre završava upravo na Kaštijunu te poručuje Istranima da je “njihovo smeće u Vinkuranu, Pomeru, Banjolama, Medulinu i Premanturi”.
IstraIN
Dodaje da mještane više ne zanimaju stručne rasprave o česticama i modelima gospodarenja otpadom, već činjenica da im je, kako kaže, “očito načinjena šteta” te da svaka jedinica lokalne samouprave mora organizirati zbrinjavanje vlastitog otpada. "Politika I institucije nisu ništa učinile do sada.”, zaključuje Bedrina.
Kaštijun je od prvog dana klasična deponija
Patricija Ilić, koja živi u neposrednoj blizini Kaštijuna, smatra da se centar od prvog dana ne ponaša kao moderan centar za gospodarenje otpadom, nego kao klasična deponija. Ističe da kamioni iskrcavaju miješani otpad na jednu hrpu te da se ovo ljeto smrad širio do te mjere da se, prema njezinim riječima, “nije moglo izaći iz kuće”.
IstraIN
No naglašava da smrad nije najveći problem, nego sitne čestice nastale mljevenjem otpada, koje kroz otvorena vrata hale vjetar raznosi na šire područje.
Mještani upozoravaju da su upravo lebdeće čestice i njihov dugoročni utjecaj na zdravlje ono čega se najviše boje. Boris Kapuralin, rođeni Vintijanac koji živi oko 2,5 kilometara zračne linije od Kaštijuna, kaže da je smrad tek “alarm”, dok je prava opasnost u onome što se ne vidi – česticama u zraku i povećanju broja oboljelih od karcinoma u okolici. Dodatno upozorava na mogućnost požara na odlagalištu, poput onih koji su se već događali u Splitu i Osijeku, što bi, tvrdi, bila ekološka katastrofa.
IstraIN
Željko Ilić, neposredni susjed Kaštijuna i voditelj pulske podružnice Zelenog odreda, navodi da njegova obitelj godinama ima respiratorne probleme.
Poziva se na poznate podatke o PM česticama, koje, kako kaže, “od 10 mikrona lete stotinama metara, od 2,5 mikrona kilometrima, a najfinije praktički nikad ne padaju na tlo”. Smatra zabrinjavajućim što nitko službeno ne analizira sastav tih čestica, iako je, kaže, dovoljno vidjeti što sve završava u kontejnerima – od građevinskog otpada do materijala koji mogu sadržavati opasne tvari.
IstraIN
Ilić posebno upozorava na procjedne tekućine iz tijela odlagališta, koje nakon prolaska kroz slojeve otpada “više nisu vode”, već mješavina različitih kemikalija. Pojašnjava da se kod većih kiša takve tekućine prelijevaju i odlaze u okolni prostor i podzemlje, s potencijalnim utjecajem na more i vodne resurse.
“Ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”
Podsjeća također i na početna obećanja da će na Kaštijun stizati tek oko 10 posto istarskog otpada, dok će ostatak biti razvrstan i obrađen lokalno. U praksi, tvrdi, “ovdje završava 100 posto otpada iz Istre”, prva ploha je puna, druga se puni, a projekt predviđa ukupno deset ploha, što mještani doživljavaju kao plan da se gotovo sav otpad dugoročno gomila na jednoj lokaciji.
IstraIN
Prema njegovim riječima, Zeleni odred nastavlja pravnu borbu te se poziva na uvjete iz okolišne dozvole, u kojoj stoji da se centar mora zatvoriti ako ne radi sukladno projektu i ako ne može zadržati štetne emisije. “Uvjeti su ispunjeni, ali nitko ne povlači potez, zato idemo putem kaznenih prijava”, poručuje.
IstraIN
Susjedi Kaštijuna jasno najavljuju da sljedeću turističku sezonu ne namjeravaju dočekati pasivno i poručuju: “Nećemo dozvoliti da još jedno ljeto prođe kao prošlo. Ako se sustav ne promijeni, pripremamo akcije. Seljačka buna je krenula!”.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uključilo se u veliki europski projekt kojim će se tijekom idućih sedam godina unaprijediti praćenje kvalitete zraka i smanjiti onečišćenje.
Medulin će od 23. do 25. listopada biti domaćin 3. Međunarodnog kongresa inovativne fizioterapije, fizikalne i sportske medicine koji će okupiti ugledne domaće i strane stručnjake te predstaviti najnovija dostignuća u rehabilitaciji i zdravstvenoj skrbi.
Boravak u Rovinju od sada je još jednostavnije isplanirati. Turistička zajednica Grada Rovinja predstavila je letak Rovinj-Rovigno Direct s QR kodom koji gostima omogućuje brz pristup aplikaciji sa svim informacijama o događanjima, manifestacijama, razgledima i ostalim sadržajima u gradu.
Crveno, žuto i zeleno desetljećima su neizostavan dio prometne signalizacije, no stručnjaci već razmišljaju o četvrtoj boji. Bijelo svjetlo moglo bi u budućnosti pomoći autonomnim vozilima i smanjiti prometne gužve.
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, uz podršku pravobraniteljice za djecu i policije, ponovno provodi preventivnu kampanju „Najbolji dječji kupaći je onaj koji se nosi“. Cilj je upozoriti roditelje na opasnosti od tajnog snimanja djece na plažama i bazenima.
Iz Možemo! Pula upozoravaju da prijedlog IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Max Stoja omogućuje opsežnu komercijalnu stambenu izgradnju bez dokaza da je takav projekt potreban gradu te pozivaju građane da do 13. srpnja dostave svoje primjedbe.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je kako u srijedu, 15. srpnja, počinje isplata doplatka za djecu za lipanj. Pravo na isplatu ostvaruje više od 122 tisuće korisnika za gotovo 255 tisuća djece.
U Rovinjskom Selu postavljen je automatski vanjski defibrilator (AVD), uređaj koji može biti presudan u prvim minutama srčanog zastoja. Dostupan je svim građanima i posjetiteljima, a cilj je povećati sigurnost i omogućiti bržu reakciju u hitnim situacijama.
Ljetne vrućine bez klima-uređaja mnogima su nezamislive, no istodobno raste i strah od visokih računa za električnu energiju. Koliko zapravo košta svakodnevno hlađenje doma i može li se uštedjeti bez odricanja od ugodne temperature?
Tijekom turističke sezone u Istri raste broj prijava zbog sumnje na zanemarivanje životinja. U Istarskoj županiji poručuju kako se svaka dojava provjerava, a zaštita dobrobiti životinja jedan je od prioriteta u suradnji s gradovima, općinama i nadležnim službama.
Grad Umag tradicionalno je odao priznanje najuspješnijim osnovnoškolcima koji su tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja ostvarili odličan uspjeh. Uz priznanje, svaki je učenik dobio i novčanu nagradu od 100 eura.
Tijekom programa polaznici će usvojiti metode storytellinga i interpretacije baštine koje će moći primijeniti u osmišljavanju edukativnih radionica, kulturnih i turističkih projekata, radu s djecom i mladima, organizaciji manifestacija te razvoju sadržaja koji povezuju ljude, prostor i lokalni ident