Zaključak s Crofisha: U uzgoju riba i školjkaša nužna suradnja Hrvatske i Italije
U sklopu projekta Marinet izrađuje se progresivna internetska aplikacija koja će biti od velike koristi uzgajivačima riba i školjkaša. Aplikacija će u stvarnom vremenu prikupljati i obrađivati razne podatke iz uzgajališta te koristeći umjetnu inteligenciju upozoravati uzgajivače na opasnosti.
IstraIN
24 Studeni 2025 I 14:32
Foto: Crofish
Zemlje na obalama Jadranskog mora o tom se moru trebaju zajednički brinuti. To podrazumijeva i jaču suradnju Hrvatske i Italije kad je uzgoj riba i školjkaša u pitanju. Istaknuto je to na radionicama projekta Marinet koje su u Poreču održane u sklopu 17. međunarodnog ribarskog sajma Crofish.
„Suradnja susjednih zemalja na Jadranu nužna je jer se uzgoj riba i školjkaša odvija unutar jedinstvenog, povezanog ekosustava u kojem se bolesti, ekološki pritisci i ekonomska kretanja lako prelijevaju preko granica.
Zajednički pristupi, poput onih koje promiče Marinet, osiguravaju veću biosigurnost, održivost, tehnološku inovaciju i konkurentnost cijele regije“, istaknuo je prof. dr. sc. Marco Galeotti iz Odjela za poljoprivredno-prehrambene, okolišne i veterinarske znanosti Sveučilišta u Udinama te voditelj projekta Marinet.
Foto: Crofish
U sklopu projekta Marinet izrađuje se progresivna internetska aplikacija koja će biti od velike koristi uzgajivačima riba i školjkaša. Aplikacija će u stvarnom vremenu prikupljati i obrađivati razne podatke iz uzgajališta te koristeći umjetnu inteligenciju upozoravati uzgajivače na opasnosti.
„Aplikacija uvodi integrirani digitalni ekosustav koji jača akvakulturu centraliziranjem pokazatelja dobrobiti i zdravlja životinja te meteoroloških i okolišnih uvjeta na jednoj, jednostavnoj platformi. Ona spajajući terenske podatke, očitanja senzora i prediktivne modele omogućuje nadzor uzgojnih uvjeta u stvarnom vremenu i brzo prepoznavanje novih rizika.
Komponente aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji podržavaju preciznu analizu trendova i rano otkrivanje odstupanja pomažući proizvođačima da na vrijeme predvide kritične situacije“, objasnio je Paolo Tomè sa Sveučilišta u Udinama.
Za biosigurnost u uzgajalištima riba i školjkaša izuzetno je važna kontrola prometa. U uzgoju riba velika se pozornost treba posvetiti i redovitom cijepljenju te docjepljivanju riba protiv najvažnijih bakterijskih bolesti.
„Trenutačno se cijepljenje riba uglavnom provodi protiv infekcije uzrokovane bakterijom Vibrio anguillarum, dok projekt Marinet potiče uvođenje inovativnih i poboljšanih cjepiva protiv V. harveyi i Tenacibaculum maritimum.
Kombinacijom navedenih pristupa očekuje se povećanje preživljavanja, smanjenje uporabe lijekova te poboljšanje ekonomske isplativosti i održivosti marikulture“, istaknula je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Laboratoriju za bolesti akvatičnih životinja Hrvatskog veterinarskog instituta te voditeljica radnog paketa projekta Marinet.
Foto: Crofish
Razvoj marikulture omogućuje bolju opskrbu tržišta ribom i školjkašima iz uzgoja. Zbog toga je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci među hrvatskim i talijanskim potrošačima proveo istraživanje o percepciji akvakulture i proizvoda akvakulture. Analizirao je, među ostalim, njihove stavove o kvaliteti i sigurnosti proizvoda akvakulture te istražio komunikacijske preferencije koje utječu na kupnju proizvoda akvakulture.
„Rezultati istraživanja pokazali su da je percepcija akvakulture generalno pozitivna, ali da je nužna edukacija potrošača o nutritivnoj kvaliteti i sigurnosti proizvoda akvakulture. U Hrvatskoj se potrošači u značajnoj mjeri oslanjaju na neformalne izvore informacija, tj. obitelj i prijatelje iako je vidljivo povjerenje i u stručnjake različitih profila koji se smatraju vjerodostojnim izvorima informacija.
Pri kupnji proizvoda akvakulture hrvatski su potrošači izrazito osjetljivi na cijenu, ali razmatraju i okolišne aspekte uzgoja. S ciljem poboljšanja percepcije akvakulture uzgajivači riba i školjkaša u svojoj bi komunikaciji s potrošačima akvakulturu trebali pozicionirati kao moderno, odgovorno rješenje za suvremene prehrambene i ekološke izazove“, rekla je prof. dr. sc. Greta Krešić, voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.
Na Crofishu su održane dvije radionice projekta Marinet: Resurs za dva teritorija: plosnata kamenica te Poboljšanje biosigurnosti i održivosti jadranske marikulture.
Na radionicama su sudjelovali predstavnici hrvatskih i talijanskih institucija koje surađuju na projektu. To su: Sveučilište u Udinama, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski veterinarski institut, Obrtnička komora Istarske županije, Eksperimentalni zooprofilaktički institut Venecija i Mediteransko udruženje za akvakulturu.
Građani su se s projektom Marinet upoznavali na samom sajmu. Predstavnici projekta na štandu su ih poticali na provjeru znanja o marikulturi te im predstavljali činjenice o blagodatima uključivanja ribe i školjkaša u prehranu.
Marinet je europski projekt programa Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. koji se bavi inovacijama u uzgoju riba i školjkaša te jačanjem suradnje Hrvatske i Italije u toj gospodarskoj grani s ciljem poboljšanja biosigurnosti, ekološke održivosti i gospodarstva tih zemalja.
Ljetna pauza u rovinjskoj dvorani Mlinovi iskorištena je za radove na svlačionicama, hodnicima i sanitarnim prostorima, a zamijenjena je i dotrajala rasvjeta. Sportaše i učenike tako će u novoj sezoni dočekati bolji uvjeti.
Uz hrvatsku obalu tijekom sezone plovi oko 120 tisuća domaćih i 50 tisuća stranih plovila. Broj pomorskih nesreća približno je jednak prošlogodišnjem, dok dugoročni podaci pokazuju njihovo smanjenje.
Četverogodišnjeg dječaka iz Austrije tijekom igre u jednom istarskom kampu ugrizao je poskok. Hitno je prevezen u KBC Rijeka, gdje je primio protuotrov, a liječnici poručuju da je stabilno i izvan životne opasnosti.
Pula će krajem kolovoza na tri dana ponovno zakoračiti u vrijeme Austro-Ugarske. Željeznički kolodvor, gradski trgovi, Mornarička crkva, more i Monte Zaro postat će pozornice na kojima će povijest oživjeti kroz glazbu, ples, stare zanate i brojne priče.
Rovinjska Grisia okupila je čak 142 autora iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije, a veliko finale cjelodnevne galerije na otvorenom bila je svečana dodjela nagrada ispred kuće Mascarelli.
Maksimilijan Rojnić i njegov kopljonoša Massimo Rojnić slavili su na Gradišću nakon napetog pripetavanja. Rojnić je u tri trka osvojio osam punti, a potom još dva za pobjedu nad Miliom Grabrovićem.
Istra je puna gostiju, ali sve je više praznih apartmana. Problem nije u manjku turista, nego u ponudi koja je posljednjih godina rasla brže od potražnje. Je li došlo vrijeme da prestanemo brojati krevete i počnemo ozbiljnije ulagati u kvalitetu?
Nova europska pravila o ambalaži već se primjenjuju, ali većina promjena koje će građani primijetiti u trgovinama, hotelima i ugostiteljskim objektima dolazi postupno. Prva veća novost za potrošače stiže u veljači 2027. godine.
Na trkalištu Gradišće počela je 51. Trka na prstenac, koju prati velik broj posjetitelja i uzvanika. Ovogodišnje izdanje obilježava 330 godina od prve dokumentirane Trke i pola stoljeća njezine obnove.
Ekipa Djeca Perojske šume u prvom je nastupu osvojila mesnu kategoriju i prijelazni pehar, dok je najbolju riblju čripnju pripremila Opaka ekipa. Za titule se borilo 25 ekipa iz četiri zemlje.
Nova školska godina sve je bliže, a s njom stiže i udar na kućne budžete. Iako su udžbenici besplatni, a većina istarskih gradova i općina financira radne bilježnice, torba, pernica, bilježnice i ostali pribor roditelje mogu stajati stotine eura.
U prvih šest mjeseci 2026. godine strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su 282 putovanja hrvatskim dijelom Jadrana. Na njima je bilo više od 391 tisuće putnika, a broj putovanja porastao je gotovo 12 posto.