Podijeljena mišljenja oko novog pedagoškog Pravilnika, najviše prijepora oko izostanaka

Zabrana mobitela i strože mjere za neprimjerena ponašanja, koja uključuju droge, alkohol, oružje, uništavanje imovine i tučnjave - dobre su novine novog pedagoškog Pravilnika, slažu se školski sindikati i ravnatelji.

Ena Piglić
Ena Piglić

11 Siječanj 2026 I 09:03

Podijeljena mišljenja oko novog pedagoškog Pravilnika, najviše prijepora oko izostanaka
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL Ilustracija

U škole stižu nova pravila. Nema više mobitela na nastavi, u osnovnim školama ni pod odmorima. Postrožavaju se mjere za neprimjerena ponašanja, a na izostanke učenika zbog negodovanja roditelja škole će reagirati pozivanjem socijalne službe. Sve to slijedi prođe li novi pedagoški Pravilnik javno savjetovanje.

Zabrana mobitela i strože mjere za neprimjerena ponašanja, koja uključuju droge, alkohol, oružje, uništavanje imovine i tučnjave - dobre su novine novog pedagoškog Pravilnika, slažu se školski sindikati i ravnatelji.

Ipak, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija upozorava:

"Izmjene Pravilnika nisu riješile krucijalni problem i ograničile mogućnost opravdavanja roditelja na recimo, kako je bio prijedlog ministra Fuchsa na dva puta po tri dana tijekom jednog polugodišta, dakle maksimalno dvanaest dana. Od toga se sad potpuno odustalo i mi tu vidimo jedan veliki problem da se očito podleglo pritisku liječnika opće medicine."

Roditelji tako i dalje mogu neograničeno opravdavati izostanke svoje djece do tri dana. Ograničavanje roditeljskih ispričnica na najviše dvije po polugodištu tražit će opet i Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola. Predsjednica Antonija Mirosavljević:

"Ili ćemo tražiti da barem liječnička ispričnica ide u situaciji kada je vremenikom pismenih provjera znanja najavljena pismena provjera znanja."

Pozdravlja ujednačavanje mjera za neprimjerena ponašanja. Sve teške povrede Pravilnika škola je sada dužna prijaviti Zavodu za socijalni rad.

"Pa nama je bilo do sada teško procijeniti, jer je procjena išla prvo od stepenice učitelja ili razrednika, pa na stručnu službu ili ravnatelja koje situacije prijavljivati centrima, odnosno Zavodu za socijalni rad, koje ne. Ista stvar je bila i kod međuvršnjačkog nasilja koje smo morali sami definirati da li je ili nije, pa onda prijavljivati policiji i zavodima.

 

U ovim situacijama ovdje je jasno definirano kada je izrečena teža pedagošla mjera da se prijavljuje zavodu bez da mi procjenjujemo da li prijaviti ili ne. Mislim da je to dobro."

Isto je i kada su u pitanju izostanci s nastave zbog negodovanja roditelja.

"I ovaj dio gdje je definirano kada zaista cijeli razred ili u konačnici cijela škola ne ide na nastavu iz određenih razloga, da se isto tako po sili, zapravo Pravilnika u ovoj situaciji, to prijavljuje zavodima."

S tom se novinom ne slaže Helena Ančić iz Udruge Roditelji za djecu. Podsjeća na slučajeve kada su roditelji zbog izostanka reakcija na nasilna ponašanja pojedinih učenika odlučili ne poslati djecu na nastavu.

"Ako se ja bojim za sigurnost svojeg djeteta i ne želim poslati svoje dijete u školu zato što, eto, taj dječak radi probleme i problematičan je, i opetovano se to dešava, ne slažem se s tom odlukom da meni dođe doma Centar za socijalnu skrb i kuca mi na vrata i kaže - zašto ti nećeš poslati svoje dijete u školu. Mislim da tu na kriva vrata kucaju."

Resorni ministar Radovan Fuchs tvrdi da je riječ o zaštiti ustavnih prava djece.

"Ne može se djecu koristiti kao sredstvo pritiska na neke institucije na način da im se priječi odlazak na nastavu."

​Uvjeren je i da neće preopteretiti zavode za socijalnu skrb, nego potaknuti roditelje na veću odgovornost.