Novo doba mizoginije: Kako “AI djevojke” i aplikacije za razodijevanje ciljaju našu djecu?
Riječ je o zabrinjavajućem trendu agresivnog marketinga usmjerenog na maloljetnike, koji im nudi alate za stvaranje pornografskog sadržaja koristeći lica stvarnih osoba – često njihovih vršnjakinja iz razreda.
IstraIN
2 Veljača 2026 I 09:45
Foto: Pexels
Zamislite tinejdžera koji je previše nesiguran da bi prišao djevojci u školi. Dok skrola društvene mreže, iskače mu oglas: “Napravi svoju idealnu AI djevojku” ili “Skini odjeću s bilo koje fotografije jednim klikom”. Zvuči kao distopija, ali to je sve češća stvarnost.
Najnovija izvješća upozoravaju na zabrinjavajući trend: agresivno oglašavanje alata umjetne inteligencije usmjereno upravo na dječake, često maloljetnike, koji im omogućuju stvaranje seksualiziranog sadržaja koristeći lica stvarnih osoba – njihovih vršnjakinja.
Namijenjeni su učenicima osnovnih i srednjih škola, a mogu se provoditi kroz predavanja, radionice i druge preventivne aktivnosti prilagođene potrebama pojedine škole.
Sve veću popularnost među mladima imaju i fantasy sports platforme te sportske prognoze, koje se često predstavljaju kao zabava i natjecanje među prijateljima, ali kod dijela adolescenata mogu potaknuti interes za klađenje i rizik povezan s mogućim dobitkom.
07:47Prije 118 d25.05.2026
Tehnologija se pritom koristi na dva posebno opasna načina. Prvi su takozvane “AI djevojke”, virtualne partnerice programirane da budu podložne, hiperseksualizirane i uvijek dostupne.
Drugi su aplikacije za razodijevanje, koje omogućuju učitavanje obične fotografije, primjerice s Instagrama, nakon čega AI generira lažnu, ali realističnu golišavu sliku – deepfake.
Posebno je alarmantno što se ti alati ne skrivaju na rubovima interneta. Reklamiraju se na TikToku, Snapchatu, Instagramu i YouTubeu – upravo tamo gdje djeca provode najviše vremena.
Osnivanjem Centra za sigurniji internet u Puli, Istra se priključuje nacionalnim naporima u borbi protiv elektroničkog nasilja i digitalnih prijetnji djeci.
06:15Prije 305 d19.11.2025
Najlakše je okriviti tinejdžere, ali istina je jasna: djeca su ovdje mete. Tehnološke kompanije koriste algoritme koji ciljaju nesigurnost, znatiželju i potrebu za pripadanjem.
Nude “besplatne probe”, sustave nagrađivanja i sadržaj koji s vremenom postaje sve ekstremniji.
Cilj je profit. Posljedica je iskrivljena slika odnosa kod dječaka i strah kod djevojčica.
Virtualno nasilje, stvarna trauma
Iako su slike lažne, posljedice su stvarne. Za djevojčice čija se lica koriste, osjećaj poniženja i izloženosti jednak je kao da je objavljena prava fotografija.
Istodobno, dječaci koji odrastaju uz virtualne partnerice koje “izvršavaju naredbe” riskiraju razviti pogrešnu sliku o ženama – kao objektima, a ne ravnopravnim osobama.
Što roditelji mogu učiniti?
Zadatak odraslih nije samo zabranjivati ekrane, nego razumjeti digitalni svijet djece.
Važno je razgovarati otvoreno, bez osuđivanja, pitati djecu jesu li vidjela takve oglase i objasniti da nisu slučajni, nego dio industrije koja zarađuje na manipulaciji.
Treba jasno govoriti o pristanku i objasniti da korištenje tuđe slike u seksualnom kontekstu nije šala, nego nasilje.
Ako primijetite takav sadržaj, prijavite ga platformama i stručnim službama.
Tehnologija napreduje brže od zakona, zato su edukacija i razgovor prva linija obrane.
Za savjet ili prijavu neprimjerenog sadržaja možete nazvati Helpline Centra za sigurniji internet na 0800 606 606 ili prijaviti sadržaj putem Hotline obrasca na csi.hr/hotline.
Kanfanar je ove subote ponovno bio u znaku istarske gastronomije i dobre zabave. Fužijada je ispunila središte mjesta brojnim posjetiteljima, a večer je završila koncertom Srebrnih krila i Novih fosila.
Osmo izdanje Pula Marathona okupilo je više od 2.500 prijavljenih sudionika iz više od 40 zemalja. U noćnoj utrci pulskim ulicama trkači su se natjecali na tri dionice, a posebno atraktivan bio je polumaraton sa startom ispred Arene.
Zaštita od respiratornog sincicijskog virusa uvodi se već ove godine, a troškove će pokrivati HZZO. Od 2027. proširuje se i popis preporučenih cijepljenja, dok će odrasli moći nadoknaditi propuštena cjepiva.
Hrvati se automobila ne odriču – na tisuću stanovnika danas dolazi čak 531 automobil. No, istodobno snažno raste broj putnika u javnom prijevozu, a pravi procvat bilježe električni bicikli.
Edukacija je namijenjena osobama koje nisu zdravstvene struke, a žele svojim vremenom, suosjećanjem i prisutnošću pomoći teško oboljelima i njihovim obiteljima. Prijave su otvorene, a tečaj počinje 25. rujna.
Kako bi se mjera nastavila provoditi od 1. listopada 2026. do 30. rujna 2027. godine, Ministarstvo pokreće javno savjetovanje o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata.
Odjel za rehabilitaciju djece rovinjske Specijalne bolnice bilježi snažan rast – do kraja kolovoza pruženo je 7.219 usluga, čak 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Kihanje, curenje nosa, svrbež očiju i kašalj ne moraju uvijek značiti prehladu. Alergijske tegobe mogu se pojaviti i tijekom jeseni, a HZJZ upozorava da probleme, osim peludi, mogu izazvati plijesan, grinje i drugi alergeni.
Rovinj će Svjetski dan turizma obilježiti dvjema besplatnim aktivnostima koje posjetiteljima i građanima pružaju priliku da grad i okolicu upoznaju kroz kulturnu baštinu, tradiciju, gastronomiju i prirodu.
Europski tjedan mobilnosti traje od 16. do 22. rujna, a ovogodišnja poruka je „Mobilnost za sve”. Cilj je jednostavan: potaknuti građane da barem dio svakodnevnih putovanja pokušaju obaviti pješice, biciklom, javnim prijevozom ili dijeljenim prijevozom.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković analizirali su 75 godina mjerenja koje pokazuje da se zagrijavanje i zaslanjenje Sredozemnog mora ubrzavaju, a promjene se sve jasnije vide i u dubokim slojevima. Posebno se pritom ističe jadransko-jonsko područje.
Hrvatska priprema nova pravila za korištenje onoga što se nalazi duboko ispod površine – od nafte i plina do geotermalnih voda i prostora za skladištenje ugljikova dioksida. Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa.