GRAĐANI SU BILI U PRAVU! Lorencin: Kaštijun pokazuje da sustav gospodarenja otpadom u Istri ne funkcionira

Iz Radne grupe poručuju kako očekuju da nadležna tijela, uključujući Županiju, jedinice lokalne samouprave i komunalna društva, poduzmu konkretne korake kako bi se unaprijedilo odvajanje otpada u skladu sa zakonskim obvezama te smanjili negativni utjecaji na okoliš i stanovništvo.

Ena Piglić
Ena Piglić

18 Veljača 2026 I 18:31

GRAĐANI SU BILI U PRAVU! Lorencin: Kaštijun pokazuje da sustav gospodarenja otpadom u Istri ne funkcionira
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Radna grupa za civilni nadzor nad radom Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun zaprimila je dopis Pučke pravobraniteljice od 16. veljače 2026. godine, u kojem se upozorava na nalaze Državnog inspektorata.

Prema tim nalazima, kako navode iz Radne grupe, utvrđen je niz nepravilnosti koje, tvrde, izravno utječu na zdravlje i kvalitetu života građana.

Posebno se ističe inspekcijski nadzor proveden u studenome 2025. godine. Iako okolišna dozvola dopušta skladištenje najviše 10 tona izdvojenog metala, na plohi B2 zatečene su višestruko veće količine otpada – čak 760 tona obojenih metala te 13.316 tona željeznih metala.

Zbog, kako se navodi, drastičnog kršenja propisa izdan je prekršajni nalog i naloženo hitno uklanjanje otpada.

Iz Radne grupe upozoravaju i na činjenicu da projekt skladišta za ovu vrstu otpada, financiran kreditnim sredstvima, već više od dvije godine čeka izdavanje građevinske dozvole.

Član Radne grupe Ivo Lorencin istaknuo je kako nalazi potvrđuju dugogodišnje primjedbe građana i inicijativa koje upozoravaju na probleme u funkcioniranju sustava gospodarenja otpadom, ne samo na Kaštijunu nego i šire na području Istarske županije.

IstraIN

''Postavlja se pitanje može li sustav, kako je zamišljen, uopće funkcionirati bez negativnog utjecaja na okolinu i kvalitetu života stanovnika u krugu od nekoliko kilometara. Problemi s pokrivanjem bioreaktorskih ploha i načinom skladištenja otpada pokazuju da sustav ne funkcionira kako bi trebao“, poručio je Lorencin.

Dodao je kako se, prema njihovom mišljenju, nakon sedam godina očekivanja nisu dogodili ključni pomaci te smatra da su nužne „drastične promjene“.

„Imamo dva moguća smjera. Jedan je da se u potpunosti uspostavi sustav odvajanja biootpada i ostalih frakcija, čime bi se smanjila potreba za postrojenjem poput Kaštijuna.

Drugi je izgradnja velikog postrojenja koje bi obrađivalo sav otpad, što bi zahtijevalo ulaganja od nekoliko desetaka milijuna eura“, rekao je Lorencin.

Iz Radne grupe poručuju kako očekuju da nadležna tijela, uključujući Županiju, jedinice lokalne samouprave i komunalna društva, poduzmu konkretne korake kako bi se unaprijedilo odvajanje otpada u skladu sa zakonskim obvezama te smanjili negativni utjecaji na okoliš i stanovništvo.

Uprava Kaštijuna i Grad Pula ranije su, podsjećaju, isticali da sustav funkcionira u skladu s predviđenom tehnologijom, dok Radna grupa tvrdi da inspekcijski nalazi pokazuju suprotno.

Rasprava o funkcioniranju Kaštijuna time se ponovno vraća u fokus javnosti, uz otvoreno pitanje daljnjeg modela gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.