Znanstvenici razotkrili što je dovelo do neuobičajenog cvjetanja mora i goleme pojave morske sluzi u Istri 2024.

Ljeto 2024. u sjevernom Jadranu obilježila je pojava kakva na istočnoj obali nije zabilježena više od 20 godina – iznimno intenzivno cvjetanje mora praćeno stvaranjem velikih količina morske sluzi.

Taj je fenomen snažno utjecao na morski okoliš, ali i na gospodarske aktivnosti povezane s morem, ponajprije ribarstvo, turizam i pomorski promet, piše HRT.

Uzroke i posljedice ove pojave istražili su znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora, a rezultati njihova rada objavljeni su u međunarodnom znanstvenom časopisu Scientific Reports.

Stručnjaci ističu kako problem ne završava na površini mora. Kada se uobičajeno sezonsko cvjetanje pretvori u masovno stvaranje sluzavih nakupina, dolazi do ozbiljnih promjena u čitavom morskom sustavu.

''Ribari imaju poteškoće jer im sluz puni mreže i otežava rad. Još je veći problem za organizme koji žive na dnu. Kada se slojevi sluzi počnu taložiti, troši se kisik, a nepokretne vrste poput školjki, spužvi i drugih beskralješnjaka ne mogu pobjeći i često ugibaju'', pojasnila je viša znanstvena suradnica dr. sc. Daniela Marić Pfankuchen.

Nakupine pritom dodatno pogoršavaju stanje jer u sebi zadržavaju razni otpad.

''One djeluju poput “hvatača” svega što more donese, uključujući plastiku, granje i druge materijale'', dodala je.

Morsku sluz ne stvara jedna vrsta, već složena zajednica organizama

Pojava je praćena kombinacijom satelitskih snimaka i pojačanog terenskog rada. Zabilježene su strukture koje su se kretale od manjih lokalnih nakupina do povezanih formacija duljih od 20 kilometara. Istodobno je uspostavljen sustavan monitoring mora.

''Zahvaljujući europskim projektima imali smo na raspolaganju vrhunsku opremu, a moj doktorand Ivan Vlašićek radio je mjerenja svakodnevno od samog početka cvjetanja'', istaknula je Marić Pfankuchen.

Istraživanje je donijelo i nova znanstvena saznanja. Ranije se smatralo da je za stvaranje sluzi odgovorna jedna dominantna vrsta, no višemjesečno praćenje pokazalo je znatno složeniju sliku, piše HRT.

''U procesu sudjeluje više različitih organizama, pa se više ne može govoriti o jednom uzročniku'', naglasila je.

Plutača kod Rovinja otkrila prve znakove promjena

Posebno važnu ulogu u razumijevanju fenomena imala je oceanografska plutača postavljena četiri nautičke milje ispred Rovinja, najveća i najopremljenija takve vrste u Europi. Ona svakih deset sekundi bilježi ključne parametre stanja mora.

''Kontinuirano pratimo temperaturu, kisik, salinitet i druge pokazatelje, što nam omogućuje da precizno vidimo kako se morski sustav mijenja kroz vrijeme'', rekao je znanstveni savjetnik dr. sc. Martin Pfankuchen.

Podaci su otkrili da su neuobičajene promjene u moru započele i prije samog cvjetanja. Jedan od ključnih znakova bio je nagli pad saliniteta.

''Kada smo na bovi uočili izrazito niske vrijednosti, izašli smo provjeriti radi li instrument ispravno. Pokazalo se da su podaci točni, a ubrzo potom započelo je cvjetanje mora'', objasnio je stručni suradnik Victor Stinga Perusco.

Znanstvenici pokušavaju predvidjeti može li se fenomen ponoviti

Smanjena slanost bila je posljedica povećanog dotoka slatke vode iz rijeke Po, što je promijenilo uvjete u sjevernom Jadranu i pogodovalo razvoju ovog fenomena, piše HRT.

Kako bi razumjeli što se događa na razini samih organizama, istraživači su proveli i molekularne analize.

''Ne proučavamo samo koje su vrste prisutne, nego i koje procese aktiviraju kako bi opstale u promijenjenim uvjetima'', objasnila je dr. sc. Mila Knjaz, suradnica na projektu.

Iako su dobiveni važni odgovori, mogućnost pravodobnog predviđanja ovakvih događaja i dalje je ograničena.

''Postoje indicije da se slični fenomeni mogu ponavljati, ali njihovo pouzdano predviđanje ostaje velik znanstveni izazov'', zaključila je dr. sc. Daniela Marić Pfankuchen.