Ivošević upozorava: Prekomjeran turizam dugoročno vodi gubitku identiteta destinacije

Istra se proteklih desetljeća etablirala kao jedna od najuspješnijih turističkih regija u Hrvatskoj.

Turistički djelatnici i javni sektor ondje su među prvima na Jadranu shvatili da nova vremena zahtijevaju višu razinu kvalitete, a potencijal unutrašnjosti, gastronomije i vina prepoznali su znatno ranije od mnogih drugih destinacija na obali.

Upravo zahvaljujući takvom pristupu, Istra je danas sinonim za kvalitetu i održivi turizam, piše Večernji list.

Kultivirani krajolici, šarm malih mjesta, obiteljske kuće s bazenima, vrhunska vina i maslinova ulja priskrbili su Istri i epitet “hrvatske Toskane”.

No, unatoč uspjehu, istarski turistički stručnjaci smatraju da prostora za napredak uvijek ima. Sve češće se govori o novom modelu razvoja – takozvanom inteligentnom turizmu.

O budućim smjernicama razvoja turizma razgovaralo se i na nedavnom Forumu o urbanom planiranju i održivom razvoju turizma održanom u Rovinju, na kojem su sudjelovali i međunarodni stručnjaci.

Foto: IstraINKonferencija u Rovinju

Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević poručuje da je došlo vrijeme za novu fazu razvoja.

Kako navodi, Istra je već prošla dva važna strateška razdoblja – Master plan razvoja turizma od 2004. do 2012. te plan za razdoblje od 2015. do 2025. godine.

U središtu tih strategija bio je model održivog i odgovornog razvoja koji je trebao očuvati prostor kao ključni resurs, uz paralelno podizanje kvalitete smještaja, usluga i turističke ponude.

U posljednjih dvadesetak godina privatni i javni sektor u Istri su u turizam prosječno ulagali oko 300 milijuna eura godišnje, što je dovelo do brojnih pozitivnih promjena.

Turistička sezona znatno je produžena, pa se danas jasno razlikuju zimski mjeseci, predsezona, glavna sezona i posezona. Ipak, kako upozorava Ivošević, paralelno s razvojem pojavili su se i trendovi koji su dugo prolazili “ispod radara”.

Najveći problem, ističe, predstavlja bespravna i nekontrolirana gradnja. Ona se pojavljuje u različitim oblicima – od gradnje na zaštićenim područjima i pomorskom dobru do podizanja objekata na zelenim površinama izvan građevinskih zona.

Foto: IstraINDenis Ivošević

Uz to, sve je izraženija i takozvana nekretninska groznica, odnosno masovna izgradnja višestambenih objekata s više apartmana koji izgledom i kvalitetom često ne odgovaraju prostoru u kojem nastaju.

''Govorimo o apartmanskim zgradama s četiri, šest ili više jedinica koje se ne uklapaju u tradicionalni istarski prostor. Upravo zato forum u Rovinju vidimo kao uvod u promjene koje slijede u razvoju turizma Istre'', naglašava Ivošević za Večernji list.

U planu su novi lokalni planovi upravljanja destinacijama koji će uključivati izračun takozvanog opteretnog kapaciteta, odnosno maksimalnog broja gostiju koje određeno područje može podnijeti bez narušavanja kvalitete života i prostora.

Paralelno s time, Turistička zajednica Istarske županije radi i na dugoročnoj viziji razvoja turizma do 2050. godine.

Podaci pokazuju i određene pomake u strukturi smještaja. Prošle je godine, zahvaljujući novim zakonskim rješenjima, broj kreveta u privatnom smještaju na razini Hrvatske smanjen za oko deset tisuća duž obale.

Tihi rast koji prijeti turizmu: više od šest tisuća novih postelja u nekomercijalnom smještaju

U Istri je rast komercijalnog privatnog smještaja gotovo zaustavljen – prošle godine otvoreno je tek oko 500 novih postelja.

Međutim, problem ostaje u takozvanom nekomercijalnom smještaju, gdje je registrirano više od šest tisuća novih postelja. Takav trend, upozorava Ivošević, može dugoročno dovesti do preizgradnje i stvaranja masovnog turizma, što je često prvi korak prema fenomenu poznatom kao overturizam.

U mnogim mediteranskim destinacijama takav razvoj događaja već je doveo do ozbiljnih posljedica. Kada ponuda smještaja premaši potražnju, dolazi do pada cijena i kvalitete usluge, što postupno tjera goste veće platežne moći. U destinacije tada dolaze turisti koji traže najniže cijene, potrošnja opada, a lokalne zajednice imaju sve manje prihoda za održavanje infrastrukture i komunalnih usluga.

''To je scenarij koji smo već vidjeli u nekim dijelovima Mediterana. Zato je važno reagirati na vrijeme'', upozorava Ivošević u razgovoru za Večernji list.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Unatoč tim izazovima, Istra zasad ne pokazuje znakove overturizma. Statistika pokazuje da u zimskim mjesecima, od listopada do ožujka, u Istri dnevno boravi oko osam tisuća gostiju.

U travnju i svibnju taj broj raste na 50 do 60 tisuća turista dnevno, dok ih u lipnju i rujnu ima između 130 i 150 tisuća. Najveće gužve bilježe se u desetak dana kolovoza kada broj gostiju prelazi 300 tisuća.

Drugim riječima, u velikom dijelu godine turizam nema značajan pritisak na prostor i infrastrukturu. Problem u nekim dijelovima Istre, smatraju stručnjaci, više je povezan s prekomjernom gradnjom nego s brojem turista.

Zato se sve više govori o novom modelu razvoja – inteligentnom turizmu. On podrazumijeva promjenu strukture smještaja, smanjenje nekontrolirane apartmanizacije te poticanje razvoja manjih obiteljskih hotela.

U nekim europskim regijama, poput Južnog Tirola ili Švicarske, vlasnici vikendica strancima smiju iznajmljivati svoje nekretnine samo pod strogo kontroliranim uvjetima, što je model o kojem se sve češće govori i u Hrvatskoj.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Ključno pitanje, ističe Ivošević, nije hoće li se ulaganja nastaviti, nego kakva ulaganja Istra želi. Prioritet bi trebali biti investitori spremni na dugoročne projekte koji podižu kvalitetu destinacije, a ne oni koji grade apartmane radi brze prodaje.

U sljedećim godinama turizam u Istri suočit će se i s nizom novih izazova – od korištenja obnovljivih izvora energije i razvoja e-mobilnosti do zaštite zelenih površina i Jadranskog mora koje je sve izloženije zagađenju, klimatskim promjenama i invazivnim vrstama.

Kako će se Istra nositi s tim izazovima ovisit će, zaključuje Ivošević, o sposobnosti da se razvoj turizma planira dugoročno i odgovorno.

Jer upravo način na koji se upravlja prostorom i resursima može odlučiti hoće li Istra i u budućnosti ostati primjer uspješne turističke destinacije – ili će krenuti putem kojim su već prošle mnoge prenapučene mediteranske regije, piše Večernji list.