Dr. Ladavac upozorava na tihu bolest bubrega: 'Simptoma često nema sve do kasne faze'

Danas se obilježava Svjetski dan bubrega, globalna javnozdravstvena inicijativa koja se svake godine održava drugog četvrtka u ožujku. Ovogodišnja poruka glasi: „Jesu li tvoji bubrezi u redu? Otkrij bolest rano, zaštiti zdravlje svojih bubrega.“

Cilj je upozoriti na jednu od najpodcjenjenijih kroničnih bolesti – kroničnu bubrežnu bolest, koja se često razvija tiho i bez jasnih simptoma. Upravo zbog toga mnogi pacijenti za bolest saznaju tek kada je već uznapredovala.

Detalje o ovoj bolesti i načinima prevencije otkrio nam je dr. Ranko Ladavac, internist i specijalist nefrologije i dijalize iz Opće bolnice Pula.

Bolest koja napreduje tiho

Kako objašnjava dr. Ladavac, kronična bubrežna bolest podrazumijeva postupno i trajno oštećenje funkcije bubrega.

„Kroničnu bubrežnu bolest klasificiramo prema laboratorijskim parametrima, prvenstveno prema padu funkcije bubrega koji se izražava kroz glomerularnu filtraciju te prema pojavi bjelančevina u mokraći. Ponekad može biti prisutna i strukturna bolest bubrega, primjerice različiti oblici glomerulonefritisa“, pojašnjava.

Problem je, kaže, u tome što bolest godinama može napredovati bez ikakvih jasnih znakova.

„Bolest napreduje vrlo tiho i sporo te često nema alarmantnih simptoma. U svojoj sam karijeri imao pacijente koji su došli u visokom stupnju bolesti i morali započeti dijalizu, a da prije toga nisu ni znali da imaju problem s bubrezima“, ističe Ladavac.

Zbog toga je, naglašava, iznimno važno rano otkrivanje bolesti kroz jednostavne preventivne preglede.

Oko 300 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima bolest bubrega

Procjenjuje se da oko 10 posto odrasle populacije ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, što znači da u Hrvatskoj s tim problemom živi oko 300 tisuća ljudi.

Najvažniji čimbenici rizika su bolesti koje također često prolaze neprimijećeno – šećerna bolest i arterijska hipertenzija.

„Dijabetes tipa 2 može se razvijati godinama bez jasnih simptoma. Slično je i s povišenim krvnim tlakom – čovjek može imati visok tlak, a da toga nije svjestan“, upozorava Ladavac.

Upravo zato, dodaje, važno je redovito kontrolirati tlak i šećer u krvi.

„Često govorim pacijentima, posebno onima mlađe ili srednje dobi: važno je redovito uzimati terapiju i kontrolirati tlak, jer je najvažnije kako će vaše zdravlje izgledati za 20 godina, a ne samo danas.“

Dvije jednostavne pretrage mogu otkriti bolest

Unatoč ozbiljnim posljedicama koje bolest može imati, rano otkrivanje zapravo je vrlo jednostavno.

„Potrebne su samo dvije osnovne laboratorijske pretrage. Prva je krvna pretraga u kojoj se određuje serumski kreatinin, parametar koji pokazuje funkciju bubrega. Iz te vrijednosti izračunava se procijenjena glomerularna filtracija, odnosno koliko dobro bubrezi rade“, objašnjava Ladavac.

Druga pretraga je analiza urina, kojom se provjerava postoji li albuminurija, odnosno prisutnost bjelančevina u mokraći.

„Ako se u tim nalazima pojave odstupanja, tada se radi daljnja obrada i procjena stupnja bolesti“, kaže.

Takav probir najčešće provode liječnici obiteljske medicine, posebno kod pacijenata koji pripadaju rizičnim skupinama.

Tko je u najvećem riziku?

Rizične skupine za razvoj kronične bubrežne bolesti su: osobe sa šećernom bolešću, osobe s arterijskom hipertenzijom, osobe s kroničnim vaskularnim bolestima, osobe koje imaju bubrežne kamence ili druge bolesti bubrega, osobe s povišenom mokraćnom kiselinom te osobe koje dugotrajno uzimaju određene lijekove protiv bolova koji mogu oštetiti bubrege

„Ako netko u obitelji ima bubrežnu bolest, to također predstavlja dodatni čimbenik rizika i takve osobe treba redovito kontrolirati“, ističe Ladavac.

Prevencija počinje životnim navikama

Iako su simptomi bolesti često nevidljivi, mnogo toga se može učiniti kroz promjene životnih navika.

„Postoje čimbenici na koje čovjek može utjecati – prije svega tjelesna težina, prehrana i tjelesna aktivnost“, kaže Ladavac.

Posebno se preporučuje mediteranska prehrana, koja uključuje ribu, voće, povrće i što manje industrijski prerađene hrane.

„To je jedna od najzdravijih prehrana na svijetu, a nama je ovdje zapravo vrlo dostupna“, naglašava.

Problem je, međutim, što Hrvatska spada među zemlje s vrlo visokom potrošnjom soli.

„Preporučeni dnevni unos soli trebao bi biti oko pet grama. Za ilustraciju, jedna dobro posoljena pizza može sadržavati i do 12 ili 13 grama soli“, upozorava Ladavac.

Prekomjeran unos soli povezan je s povišenim krvnim tlakom, a time i s većim rizikom za bolesti bubrega.

Uz prehranu, važnu ulogu imaju i prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola te redovita tjelesna aktivnost.

„Preporuka je oko 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. To može biti brže hodanje, vožnja bicikla ili neka druga aerobna aktivnost“, kaže Ladavac.

Ono što štiti srce – štiti i bubrege

Zdravlje bubrega usko je povezano sa zdravljem srca i krvnih žila.

„Često govorimo o kardiorenalnom odnosu – sve je povezano: srce, bubrezi i metabolizam. Kronična bubrežna bolest značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja srca“, objašnjava Ladavac.

Dobra vijest je da medicina danas raspolaže modernim lijekovima koji mogu značajno usporiti napredovanje bolesti.

„Cilj je bolest otkriti što ranije i usporiti njezinu progresiju kako bi se izbjegla završna faza i potreba za dijalizom“, zaključuje.

Svjetski dan bubrega upravo zato podsjeća na jednostavnu, ali važnu poruku: briga o bubrezima počinje na vrijeme – redovitim kontrolama i zdravim životnim navikama.