Rezidba ključna za rodnost maslina: Stručnjaci iz Poreča pokazali kako pravilno oblikovati krošnju

Kako pojašnjava dr. sc. Marin Krapac s Instituta, rezidba danas ima znatno važniju ulogu nego nekada.

U prošlosti su masline često rasle bez ozbiljnije kontrole krošnje, zbog čega se kod autohtonih sorata često pojavljivala tzv. izmjenična rodnost – godina obilnog uroda smjenjivala bi se s godinom gotovo bez plodova. Pravilnom rezidbom takve se oscilacije mogu znatno ublažiti.

Jedan od glavnih ciljeva rezidbe je uspostaviti ravnotežu između vegetativnog rasta i rodnosti.

Gusta i zapuštena krošnja zadržava vlagu i smanjuje cirkulaciju zraka, što pogoduje razvoju gljivičnih bolesti poput paunovog oka ili olovne bolesti.

Prorjeđivanjem krošnje smanjuje se vlažnost, listovi se brže suše, a zaštitna sredstva lakše prodiru u unutrašnjost stabla.

Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču

U suvremenom maslinarstvu najčešće se koristi uzgojni oblik tzv. polikonične vaze. Kod takvog načina uzgoja sredina krošnje ostaje otvorena, što omogućuje bolju osvijetljenost listova i učinkovitiju fotosintezu. Posljedično se povećava stvaranje ugljikohidrata koji se kasnije pretvaraju u ulje.

Ovakav oblik ima i praktične prednosti u radu u masliniku. Većina plodova nalazi se na vanjskom i donjem dijelu krošnje, takozvanoj „kotuli“ ili „suknji“, pa je berba tresačima brža i jednostavnija, uz manje oštećenja grančica.

Oblikovanje stabla započinje već nakon sadnje. Deblo se najčešće formira na visini između 40 i 60 centimetara, nakon čega se ostavljaju tri do četiri osnovne skeletne grane koje čine kostur krošnje. Intenzitet rezidbe pritom treba prilagoditi bujnosti pojedine sorte, jer različite sorte maslina imaju različite karakteristike rasta.

Tijekom vegetacije na stablu se često pojavljuju i snažni uspravni izboji poznati kao vodopije. Oni brzo rastu, ali ne donose rod te narušavaju ravnotežu krošnje, zbog čega ih je potrebno uklanjati. Ipak, u određenim situacijama mogu poslužiti za formiranje nove grane ako u krošnji postoji praznina.

Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču

Nakon rezidbe u masliniku ostaje i velika količina grana. Iako se tradicionalno često spaljuju, stručnjaci upozoravaju da je s agronomskog aspekta korisnije usitniti ih i malčirati kako bi se organska tvar vratila u tlo i poboljšala njegova struktura. U tom slučaju ponekad je potrebno dodati dušik kako bi se spriječila takozvana dušična depresija.

Rezidba je ujedno i prilika za uočavanje mogućih bolesti. Promjena boje drva na presjeku, primjerice tamnosmeđa nijansa, može upućivati na bolesti poput verticilija koji začepljuje provodne snopove stabla.

Stručnjaci naglašavaju kako je rezidbu potrebno završiti prije početka cvatnje, a unatoč kišnom razdoblju ove zime maslinari još uvijek imaju dovoljno vremena obaviti ovaj zahvat i pripremiti stabla za novu vegetacijsku sezonu.

Istodobno upozoravaju da je sve veći problem nedostatak radne snage, odnosno ljudi koji znaju pravilno rezati masline, jer je riječ o poslu koji zahtijeva znanje i iskustvo.