Porečki Institut za poljoprivredu i turizam istražuje divlji kupus za razvoj otpornijih poljoprivrednih kultura

Na Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču provodi se jedinstveno i sve značajnije istraživanje koje povezuje očuvanje prirode, znanstveni rad i budućnost proizvodnje hrane.

Upravo na pokusnom imanju Instituta uzgajaju se biljke divljeg kupusa koje dolaze s južnojadranskih otoka, a koje bi mogle imati ključnu ulogu u razvoju otpornijih poljoprivrednih kultura. Institut se pritom profilira kao važno nacionalno i međunarodno središte za istraživanje biljnih genetskih resursa.

Voditeljica istraživanja i znanstvena savjetnica dr.sc. Smiljana Goreta Ban, ističe kako upravo ovakvi projekti potvrđuju važnost dugoročnog ulaganja u znanost i očuvanje genetske raznolikosti. Naglašava da Institut u Poreču ima ključnu ulogu u prikupljanju, očuvanju i istraživanju biljnih vrsta koje mogu biti presudne za prilagodbu klimatskim promjenama.

Istraživanje započinje na terenu, no njegov ključni dio odvija se upravo na pokusnim površinama Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Znanstvenici su posljednjih godina prikupljali sjeme divljeg kupusa s lokacija poput Korčule, Visa, Palagruže i Sveca, a zatim ga prenijeli u kontrolirane uvjete.

Na pokusnom imanju Institut osigurava sve potrebne uvjete za uzgoj, praćenje i istraživanje biljaka, čime potvrđuje svoju važnu ulogu u očuvanju biljnih resursa Hrvatske.

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Proces uzgoja iznimno je složen i zahtijeva preciznu kontrolu. Biljke se uzgajaju u izoliranim uvjetima i prekrivaju zaštitnim mrežama kako bi se spriječilo nekontrolirano oprašivanje. Upravo na tim parcelama Instituta odvija se ključna faza regeneracije sjemena, proces koji može trajati godinama i koji je nužan kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetnog materijala za daljnja istraživanja.

Jedan od konkretnih ciljeva istraživanja jest pomoći i lokalnim sortama, poput Brgujskog kupusa, koji je poznat po kvaliteti, ali i osjetljivosti na bolesti.

Uvođenjem gena otpornosti iz divljih srodnika otvara se mogućnost očuvanja takvih tradicionalnih kultura uz istodobno povećanje njihove otpornosti.

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na ulogu bumbara u oprašivanju koje je u tijeku. Mladi agronom i pomoćnik u ovom projektu Domagoj Šmit objašnjava zašto su upravo oni ključni za uspjeh pokusa koji se provode na imanju Instituta.

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

U svakoj košnici, koje su stigle u Poreč iz Nizozemske,  nalazi se nekoliko desetaka bumbara koji tijekom četiri do šest tjedana oprašuju biljke unutar zaštićenog prostora. Nakon toga se nasadi otkrivaju, a bumbari se vraćaju u prirodni okoliš.

Cijeli proces, od prikupljanja sjemena na otocima do uzgoja na pokusnom imanju i njegove pohrane, odvija se u nekoliko faza i traje godinama. Dobiveno sjeme upisuje se u banku biljnih gena, a u određenim slučajevima može biti uključeno i u međunarodne programe razmjene, čime postaje dostupno oplemenjivačima u drugim zemljama.

Istraživanja koja se provode na Institut za poljoprivredu i turizam pokazuju kako se očuvanje prirodne raznolikosti može povezati s konkretnim potrebama poljoprivrede.

Divlji kupus, iako naizgled neupadljiv, nosi genetski potencijal koji bi mogao pomoći u razvoju otpornijih sorti i očuvanju tradicionalnih kultura poput kupusa iz Matulja. U tome važnu ulogu imaju i bumbari, mali ali ključni saveznici znanstvenika u stvaranju održivije poljoprivrede.

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam