U hrvatskim klupama sve manje djece: U deset godina broj osnovnoškolaca pao više od 10 posto

Sve manje djece u školskim klupama jedan je od pokazatelja demografskih promjena koje su posljednjih godina vidljive u Hrvatskoj, a novi podaci Eurostata pokazuju koliko je ta razlika izražena u odnosu na velik dio Europske unije.

U Hrvatskoj je broj učenika u primarnom obrazovanju između 2014. i 2024. godine pao za 10,3 posto.

Time se Hrvatska našla među zemljama Europske unije s najvećim relativnim padom broja učenika u toj obrazovnoj kategoriji.

Veći pad zabilježila samo Poljska

Prema podacima Eurostata, među državama za koje su dostupni usporedivi podaci najveći pad u desetogodišnjem razdoblju zabilježila je Poljska, čak 25,7 posto.

Slijedi Hrvatska s padom od 10,3 posto, dok je u Portugalu broj učenika smanjen za 10 posto.

Situacija na razini cijele Europske unije potpuno je drugačija.

U EU je 2024. godine u primarnom obrazovanju bilo 23,2 milijuna učenika. Iako je to 0,2 posto manje nego godinu ranije, u usporedbi s 2014. njihov je broj porastao za 2,9 posto, odnosno za gotovo 660 tisuća učenika.

Od članica za koje postoje dostupni podaci, broj učenika u odnosu na 2014. porastao je u 15 zemalja, dok je pad zabilježen u njih 11.

Susjedna Slovenija u potpuno suprotnom smjeru

Dok je Hrvatska u deset godina zabilježila pad od 10,3 posto, Slovenija je među državama s najvećim rastom broja učenika u primarnom obrazovanju – čak 18,2 posto.

Veći relativni rast imala je samo Luksemburg, gdje je broj učenika u odnosu na 2014. porastao za 21,4 posto.

Razlika između Hrvatske i Slovenije tako u ovom pokazatelju doseže gotovo 30 postotnih bodova.

Najviše učenika ima Francuska

Kada se gledaju apsolutne brojke, najveći broj učenika u primarnom obrazovanju u EU 2024. godine imala je Francuska – 4,1 milijun.

Slijedile su Njemačka s 3,3 milijuna, Španjolska s 2,8 milijuna te Italija s 2,6 milijuna učenika.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se najmanje članice EU. Malta je imala nešto više od 27 tisuća učenika, Luksemburg oko 43 tisuće, a Cipar nešto više od 60 tisuća.

Eurostat pritom napominje da na broj učenika u pojedinim državama ne utječe samo veličina stanovništva, nego i demografska struktura te razlike u dobi u kojoj djeca započinju primarno i obvezno formalno obrazovanje.

Hrvatski pad od 10,3 posto zato treba promatrati upravo kao statistički pokazatelj promjene broja učenika u primarnom obrazovanju tijekom desetogodišnjeg razdoblja.

Ipak, usporedba pokazuje veliku razliku: dok je na razini Europske unije broj učenika od 2014. do 2024. porastao, Hrvatska je u istom razdoblju zabilježila jedan od najvećih padova među članicama EU.