Nova pravila za energiju iz hrvatskog podzemlja: Što donosi zakon i gdje je tu Istra?

Hrvatska priprema nova pravila za korištenje onoga što se nalazi duboko ispod površine – od nafte i plina do geotermalnih voda i prostora za skladištenje ugljikova dioksida. Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim želi ubrzati projekte, smanjiti administraciju i omogućiti novu namjenu postojećih bušotina. No koliko je u toj priči prostora za Istru?

Geotermalne vode, nafta i prirodni plin, postojeće bušotine koje više ne služe prvotnoj namjeni, ali i podzemne geološke formacije u koje bi se mogao skladištiti ugljikov dioksid – Hrvatska želi objediniti pravila za upravljanje energetskim potencijalom koji se nalazi ispod zemlje.

Vlada je u četvrtak Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa.

Važno je pritom naglasiti da zakon još nije donesen. Prijedlog je prošao prvo saborsko čitanje u srpnju, nakon čega je Vlada pripremila Konačni prijedlog koji sada ide pred zastupnike.

Cilj je na jednom mjestu urediti istraživanje i korištenje nafte, plina i geotermalnih voda u energetske svrhe, ali i geološko skladištenje ugljikova dioksida i druge energetske georesurse.

Geotermalna energija dobiva posebno mjesto

Jedan od naglasaka novog zakonskog okvira je geotermalna energija, čiji razvoj država želi dodatno ubrzati.

Namjera je olakšati ulaganja i administrativne postupke te omogućiti razvoj projekata koji geotermalnu energiju koriste za proizvodnju energije i lokalne sustave grijanja.

Hrvatska na tom području već ulaže značajna sredstva. Ministarstvo gospodarstva u lipnju je otvorilo poziv vrijedan 30 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dodatne geotermalne bušotine na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, gdje su prethodnim istraživanjima već potvrđena geotermalna ležišta.

Upravo to pokazuje i važnu geografsku razliku – geotermalni potencijal Hrvatske nije svugdje jednak.

A gdje je u toj priči Istra?

Istra ima iskustva s korištenjem obnovljivih izvora energije, ali njezin dubinski geotermalni potencijal razlikuje se od područja kontinentalne Hrvatske na kojima se danas razvijaju veliki projekti.

U službenoj analizi potencijala obnovljivih izvora energije u Istarskoj županiji navodi se da Istra pripada geološkoj jedinici Dinarida, odnosno području koje karakteriziraju relativno nizak geotermalni gradijent i niske vrijednosti gustoće toplinskog toka.

Prema toj analizi, geotermalni gradijent u Istarskoj županiji kreće se između 10 i 25 Celzijevih stupnjeva po kilometru dubine.

Drugim riječima, novi zakon sam po sebi ne znači da će se u Istri odjednom pojaviti veliki geotermalni projekti kakvi se razvijaju u dijelovima kontinentalne Hrvatske. Za njih su presudni konkretni geološki uvjeti i rezultati istraživanja.

Istarska županija ipak već bilježi primjere korištenja geotermalnih rješenja na lokalnoj razini. Na Danima energetske tranzicije Županija je, primjerice, istaknula sustav geotermalnog grijanja Dječjeg vrtića Pjerina Verbanac u Labinu, pokrenut još 2015. godine.

Takvi lokalni sustavi, međutim, ne treba automatski poistovjećivati s velikim projektima istraživanja i eksploatacije dubokih geotermalnih voda koje uređuje novi zakon.

Stare bušotine mogle bi dobiti novu namjenu

Jedna od zanimljivijih promjena odnosi se na postojeću infrastrukturu.

Prema Konačnom prijedlogu, postojeće bušotine i infrastruktura moći će se, kada za to postoje uvjeti, prenamijeniti za geotermalne projekte, skladištenje ugljikova dioksida i druge energetske aktivnosti.

Ideja je da infrastruktura koja više ne služi prvotnoj svrsi ne mora nužno biti napuštena ako postoji mogućnost njezina sigurnog korištenja za neku drugu energetsku namjenu.

Predviđa se i sustavnije upravljanje neaktivnim bušotinama i naftno-rudarskim objektima, uključujući praćenje njihova stanja, procjenu mogućnosti ponovne uporabe ili prenamjene te sanaciju.

Na istom području više različitih projekata

Novost je i mogućnost sukcesivnog ili paralelnog korištenja istog prostora za različite energetske georesurse.

Na određenom području tako bi se, ako su ispunjeni propisani uvjeti, mogli razvijati projekti povezani s ugljikovodicima, geotermalnom energijom ili geološkim skladištenjem ugljikova dioksida.

Uvode se i fleksibilniji modeli pokretanja projekata te mogućnost razvoja određenih inovativnih, eksperimentalnih i pilot-projekata.

Država bi također trebala dobiti aktivniju ulogu u pojedinim energetskim projektima preko Agencije za ugljikovodike ili trgovačkog društva u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.

Dio zakona odnosi se i na skladištenje CO₂

Novi zakonski okvir ne bavi se samo proizvodnjom energije.

Njime se uređuje i geološko skladištenje ugljikova dioksida, odnosno tehnologija poznata kao CCS – hvatanje i skladištenje CO₂.

Riječ je o postupku u kojem se ugljikov dioksid nastao, primjerice, u industrijskim procesima hvata prije ispuštanja u atmosferu te se potom transportira i trajno skladišti u odgovarajućim dubokim geološkim formacijama.

Konačnim prijedlogom dodatno se uređuju obveze vezane uz takva skladišta, uključujući uvjete za dozvole, odgovornost i sanaciju.

Zakon još mora proći Sabor

Prijedlog novog zakona prvi je put ušao u saborsku proceduru 9. srpnja.

Nakon rasprave, Hrvatski sabor 15. srpnja prihvatio ga je u prvom čitanju sa 79 glasova za, jednim protiv i 53 suzdržana glasa, nakon čega su primjedbe i prijedlozi upućeni Vladi radi pripreme Konačnog prijedloga.

Vlada je Konačni prijedlog uputila Saboru 17. rujna.

Tek nakon što Sabor donese zakon i nakon njegova stupanja na snagu nova će pravila postati važeći pravni okvir.

Za Istru zato u ovom trenutku nije ključno pitanje hoće li novi zakon automatski donijeti nove geotermalne projekte, nego hoće li buduća istraživanja, postojeća infrastruktura i lokalni energetski projekti pokazati da dio novih mogućnosti koje zakon otvara ima konkretnu primjenu i na Poluotoku.