OD OTPADA DO GNOJIVA: Istarski znanstvenici traže rješenje za kominu maslina
Poseban dio istraživanja odnosi se na primjenu komine i komposta u poljoprivredi. Na pokusnim površinama ispituje se njihov utjecaj na različite kulture, među kojima su kupus, endivija, krumpir i luk.
Komina maslina, nusproizvod prerade maslina, posljednjih godina postaje sve veći izazov u zbrinjavanju, osobito nakon izmjena zakonskog okvira 2025. godine koje su omogućile njezinu izravnu primjenu na poljoprivrednim površinama. Iako takva praksa otvara nove mogućnosti, istodobno nameće i pitanja o utjecaju na tlo, biljke i okoliš.
Upravo zato na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču provode opsežna istraživanja s ciljem da se komina iz potencijalnog problema pretvori u vrijedan i siguran resurs za poljoprivredu.
Dok istarski maslinari privode kraju ovogodišnju berbu, u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču intenzivno se analiziraju uzorci svježeg maslinovog ulja. Stručnjaci upozoravaju da izvrsna kvaliteta neposredno nakon prerade ne znači da će ulje zadržati ista svojstva...
U fokusu je razvoj učinkovitih metoda kompostiranja, jer svježa komina, unatoč visokom udjelu organske tvari, može imati negativan učinak na tlo i rast biljaka. Sadrži ostatke ulja, fenolne spojeve i organske kiseline, zbog čega nije pogodna za izravnu primjenu bez prethodne obrade.
Zato se kao najprihvatljivije rješenje nameće kompostiranje. Na Institutu se taj proces provodi u kontroliranim uvjetima, uz korištenje aerobnih bioreaktora opremljenih sustavima za prozračivanje, praćenje temperature i miješanje materijala. Time se ubrzava razgradnja i osigurava stabilniji i kvalitetniji kompost.
Istodobno, istražuju se i različite kompostne smjese. Osnovu čine komina i slama, a dodatno se ispituju različiti izvori dušika poput uree, ovčjeg i kokošjeg gnoja, kako bi se postigao optimalan omjer za mikrobiološku razgradnju.
Uz laboratorijske uvjete, kompostiranje se provodi i u klasičnim kompostnim hrpama, kako bi rezultati bili primjenjivi u praksi na gospodarstvima. U oba slučaja, proces traje oko pet mjeseci, što je znatno kraće od prirodne razgradnje koja može potrajati i do četiri godine.
Poseban dio istraživanja odnosi se na primjenu komine i komposta u poljoprivredi. Na pokusnim površinama ispituje se njihov utjecaj na različite kulture, među kojima su kupus, endivija, krumpir i luk.
Foto: Institut za poljoprivredu i turizam
Ovog proljeća istraživanje je ušlo u novu fazu – na pokusnom imanju posađene su presadnice ranog kupusa na tlima tretiranima različitim vrstama komposta, ali i svježom kominom.
Cilj je utvrditi kako različiti sastavi i količine utječu na rast biljaka i svojstva tla, uz poštivanje zakonskih ograničenja unosa dušika. U pokusima se prati i učinak primjene svježe komine u količinama dopuštenima novim propisima.
Istraživanja će se nastaviti i tijekom jeseni te sljedeće godine, kroz plodored s drugim kulturama, kako bi se procijenili i dugoročni učinci na tlo.
Ovaj projekt važan je korak prema razvoju održivih modela u maslinarstvu, u kojima se nusproizvodi poput komine ne tretiraju kao otpad, već kao vrijedan resurs koji se može vratiti u proizvodni ciklus.
Rezultati bi trebali donijeti konkretne smjernice proizvođačima i pomoći u odgovornoj primjeni novih zakonskih mogućnosti u praksi.
Dok europska sveučilišta privlače sve više studenata iz drugih država, Hrvatska se nalazi među članicama Europske unije s najmanjim udjelom međunarodnih studenata.
Jedan od prepoznatljivih predstavnika istarske glazbene scene, Livio Morosin, nastupit će u petak, 27. studenoga, u rovinjskoj dvorani Adris. Koncert počinje u 19 sati, a ulaz je slobodan.
Stotinjak građana okupilo se u subotu navečer na Trgu maršala Tita u Rovinju kako bi odali počast Kristianu Josipu Perišu i pružili podršku njegovoj obitelji. Kao i sudionici okupljanja u Zagrebu, na trg su donijeli jastuke.
Adventska putovanja već su u punom zamahu, a novo istraživanje otkriva koje europske destinacije dominiraju ponudom hrvatskih turističkih agencija, koliko stoje jednodnevni izleti i kada se očekuje najveći broj polazaka.
Dolaskom hladnijih dana kihanje postaje gotovo svakodnevna pojava, no znači li svaki „apćiha” da nas hvata prehlada? Stručnjaci upozoravaju da iza ovog prirodnog refleksa stoji mnogo više nego što mislimo, a neke uvriježene navike mogu nam čak i naštetiti.
Nakon 40 godina rada u Plavoj Laguni, Vesna Ružić, šefica recepcije Hotela Plavi, dobitnica je nacionalnog priznanja „Čovjek ključ uspjeha u turizmu”, koje Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje najboljim turističkim djelatnicima.
Koliko svakodnevne prehrambene navike i tjelesna aktivnost utječu na zdravlje našeg srca? Odgovore na ova i brojna druga pitanja građani će moći doznati na besplatnim stručnim predavanjima koja će se održati u Rovinju.
Općina Pićan završila je sanaciju 4,7 kilometara šumskih puteva na četiri dionice. Uređene trase olakšat će poljoprivrednicima pristup posjedima, a vatrogascima omogućiti brži dolazak na intervencije.
Na potezu Petrovija – Brih Grad Umag ugovorio je izgradnju 530 metara pješačke staze uz državnu cestu D300. Radovi vrijedni 205 tisuća eura uključuju i postavljanje javne rasvjete, a trasa će zaobići povijesne ostatke nekadašnjeg groblja.
U petak, 20. studenoga, započeo je javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra na području luke javnog prometa Vrsar, koji će trajati do 21. prosinca.
Prema podacima MMF-a, zlatne rezerve iznosile su prosječno 12% ukupnih svjetskih rezervi u prva dva desetljeća 21. stoljeća, dok su od 2022. do danas, zlatne rezerve kao postotak ukupnih svjetskih rezervi porasle na čak 27%.
Što se smije spaljivati u cementarama, kakav utjecaj gorivo iz otpada ima na okoliš i zdravlje ljudi te tko nadzire emisije? Odgovore na ova pitanja građani će moći dobiti na javnoj tribini koja će se održati u četvrtak, 26. studenoga, u Pazinu.
Građani Rovinja danas će se okupiti na glavnom gradskom trgu kako bi odali počast Kristianu Josipu Perišu, 32-godišnjaku koji je preminuo tijekom fizičkog sputavanja u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan.