OD OTPADA DO GNOJIVA: Istarski znanstvenici traže rješenje za kominu maslina

Komina maslina, nusproizvod prerade maslina, posljednjih godina postaje sve veći izazov u zbrinjavanju, osobito nakon izmjena zakonskog okvira 2025. godine koje su omogućile njezinu izravnu primjenu na poljoprivrednim površinama. Iako takva praksa otvara nove mogućnosti, istodobno nameće i pitanja o utjecaju na tlo, biljke i okoliš.

Upravo zato na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču provode opsežna istraživanja s ciljem da se komina iz potencijalnog problema pretvori u vrijedan i siguran resurs za poljoprivredu.

U fokusu je razvoj učinkovitih metoda kompostiranja, jer svježa komina, unatoč visokom udjelu organske tvari, može imati negativan učinak na tlo i rast biljaka. Sadrži ostatke ulja, fenolne spojeve i organske kiseline, zbog čega nije pogodna za izravnu primjenu bez prethodne obrade.

Zato se kao najprihvatljivije rješenje nameće kompostiranje. Na Institutu se taj proces provodi u kontroliranim uvjetima, uz korištenje aerobnih bioreaktora opremljenih sustavima za prozračivanje, praćenje temperature i miješanje materijala. Time se ubrzava razgradnja i osigurava stabilniji i kvalitetniji kompost.

Istodobno, istražuju se i različite kompostne smjese. Osnovu čine komina i slama, a dodatno se ispituju različiti izvori dušika poput uree, ovčjeg i kokošjeg gnoja, kako bi se postigao optimalan omjer za mikrobiološku razgradnju.

Uz laboratorijske uvjete, kompostiranje se provodi i u klasičnim kompostnim hrpama, kako bi rezultati bili primjenjivi u praksi na gospodarstvima. U oba slučaja, proces traje oko pet mjeseci, što je znatno kraće od prirodne razgradnje koja može potrajati i do četiri godine.

Poseban dio istraživanja odnosi se na primjenu komine i komposta u poljoprivredi. Na pokusnim površinama ispituje se njihov utjecaj na različite kulture, među kojima su kupus, endivija, krumpir i luk.

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Ovog proljeća istraživanje je ušlo u novu fazu – na pokusnom imanju posađene su presadnice ranog kupusa na tlima tretiranima različitim vrstama komposta, ali i svježom kominom.

Cilj je utvrditi kako različiti sastavi i količine utječu na rast biljaka i svojstva tla, uz poštivanje zakonskih ograničenja unosa dušika. U pokusima se prati i učinak primjene svježe komine u količinama dopuštenima novim propisima.

Istraživanja će se nastaviti i tijekom jeseni te sljedeće godine, kroz plodored s drugim kulturama, kako bi se procijenili i dugoročni učinci na tlo.

Ovaj projekt važan je korak prema razvoju održivih modela u maslinarstvu, u kojima se nusproizvodi poput komine ne tretiraju kao otpad, već kao vrijedan resurs koji se može vratiti u proizvodni ciklus.

Rezultati bi trebali donijeti konkretne smjernice proizvođačima i pomoći u odgovornoj primjeni novih zakonskih mogućnosti u praksi.