Maslinarska dilema: Otpad ili zlato? Porečki znanstvenici traže rješenje za kominu

Komina maslina postaje sve veći izazov za poljoprivredu, a porečki znanstvenici istražuju može li se ovaj nusproizvod pretvoriti u vrijedan resurs – ili predstavlja rizik za tlo i usjeve.

Igor Franković
Igor Franković

5 Travanj 2026 I 08:37

Maslinarska dilema: Otpad ili zlato? Porečki znanstvenici traže rješenje za kominu
Foto: PRESS

Na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču u tijeku su opsežna istraživanja koja bi mogla dati ključne odgovore na pitanje koje sve više muči maslinare – što učiniti s kominom maslina.

Riječ je o nusproizvodu prerade maslina koji je, osobito nakon novih zakonskih okvira iz 2025. godine, moguće izravno primjenjivati na poljoprivrednim površinama. No, iako takva praksa otvara nove mogućnosti, istodobno nosi i određene rizike.

Projekt vodi dr. sc. Marko Černe, viši znanstveni suradnik na Institutu, a u istraživanje je uključen i mladi istraživač Abdelaali Olcaid.

Cilj je razviti učinkovite metode kompostiranja i ispitati kako komina, nakon obrade, utječe na tlo i različite poljoprivredne kulture.

„Komina u svježem stanju ima potencijalno fitotoksična svojstva i ne može se izravno primjenjivati jer može negativno utjecati na rast biljaka“, upozorava Černe.

Zbog toga se u istraživanju koristi kontrolirani proces kompostiranja u bioreaktorima, gdje se kroz precizno upravljanje temperaturom, kisikom i vlagom nastoji dobiti stabilan i siguran kompost.

 

Foto: PRESS

Osim laboratorijskih uvjeta, pokusi su već preseljeni i na poljoprivredne parcele, gdje se prati utjecaj komposta i svježe komine na kulture poput kupusa, a planirano je i daljnje testiranje na endiviji, krumpiru i luku.

Posebna pažnja posvećena je količinama koje se unose u tlo, pri čemu se poštuju zakonska ograničenja – maksimalno 170 kilograma dušika po hektaru, odnosno do 80 tona svježe komine po hektaru.

Istraživači ističu kako kompostiranje može značajno skratiti vrijeme razgradnje komine – s nekoliko godina na svega pet mjeseci – te smanjiti njezin potencijalno štetan učinak.

Cilj je jasan: pronaći model u kojem komina više neće biti problem, već resurs koji se može sigurno vratiti u proizvodni ciklus.

Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati veliku važnost za budućnost maslinarstva, ali i za razvoj održive, kružne poljoprivrede u kojoj se nusproizvodi pretvaraju u vrijednost.

Foto: PRESS