Sigurnost na radu nije izbor, nego obveza! Škuflić: 'Bez nje nema zdravih radnika ni kvalitetnog poslovanja'

Svjetski dan zaštite na radu podsjeća na važnost prevencije ozljeda i profesionalnih bolesti, a sigurnost nije samo obveza poslodavca, nego i temelj zdravlja radnika i održivog poslovanja.

Ena Piglić
Ena Piglić

2 Svibanj 2026 I 06:20

Sigurnost na radu nije izbor, nego obveza! Škuflić: 'Bez nje nema zdravih radnika ni kvalitetnog poslovanja'
Pexsels

U srijedu, 28. travnja, obilježen je Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, koji se svake godine koristi kako bi se dodatno podsjetilo na važnost prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Hrvatski propisi pritom jasno naglašavaju obvezu poslodavaca da organiziraju i provode sustav zaštite na radu, uz informiranje, osposobljavanje i zdravstvenu zaštitu radnika u skladu s rizicima radnog mjesta.

Tim je povodom u emisiji „Radio Ordinacija“ na Rovinj FM-u gostovao Mateo Škuflić iz Maistre, ujedno predsjednik Strukovne grupe zaštite na radu pri HGK-a, koji je govorio o rizicima u turizmu, važnosti edukacije i konkretnim primjerima dobre prakse.

Kako ističe Škuflić, sigurnost na radu u turističkom sektoru danas je važnija nego ikad, osobito uoči glavnog dijela sezone.

„Nedostaje zaposlenika, tempo je brz i svaka ozljeda ili bolovanje odmah se osjeti u svakodnevnom radu. S druge strane, svi želimo kvalitetan, ugodan i siguran turizam – i za goste i za zaposlenike. To jednostavno nije moguće ako ljudi koji rade u turizmu nisu sigurni na poslu“, naglašava.

Dodaje kako sigurnost nije izdvojena kategorija, već temelj ukupne kvalitete destinacije: „Zadovoljni i sigurni zaposlenici znače i zadovoljne goste.“

Iako se turizam često ne doživljava kao rizična djelatnost, praksa pokazuje suprotno. Najčešće ozljede nisu spektakularne, ali su učestale.

„To su poskliznuća, spoticanja, padovi u ravnini i porezotine – svakodnevni rizici koji se upravo zato podcjenjuju. Dovoljan je trenutak nepažnje da dođe do ozljede. To su tzv. ‘tihi rizici’ koji čine najveći udio ozljeda u turizmu“, objašnjava Škuflić.

Upravo zato naglasak mora biti na prevenciji i kontinuiranom radu s ljudima. Sustav zaštite na radu, ističe, ne svodi se samo na formalnosti.

„To je cijeli sustav – od procjene rizika i edukacije do adekvatne opreme i svijesti radnika. Posebno u sezoni, kada raste pritisak i tempo rada, raste i rizik od ozljeda“, upozorava.

Zakonski okvir velik dio odgovornosti stavlja na poslodavca, no Škuflić naglašava kako ni uloga radnika nije zanemariva.

„Radnik mora biti informiran i mora znati tražiti uvjete za siguran rad – zaštitnu opremu, rukavice, naočale. Sigurnost je zajednička odgovornost.“

Razlike u rizicima jasno su vidljive između uredskih i operativnih poslova. Dok su u administraciji najčešći problemi vezani uz dugotrajno sjedenje i rad za računalom, u operativnim sektorima poput kuhinje, domaćinstva ili održavanja prisutni su fizički i tehnički rizici.

„U održavanju i hortikulturi radi se s opremom poput motornih pila, što je vrlo specifičan i rizičan posao. Zato se edukacije prilagođavaju radnim mjestima – za operativne poslove naglasak je na praktičnom radu, dok je u uredima fokus na ergonomiji“, pojašnjava.

Posebno ističe kako zaštita na radu nije samo pitanje sprječavanja ozljeda, nego i dugoročnog zdravlja.

„Ljudi velik dio života provode na radnom mjestu, a problemi poput bolova u leđima često su posljedica loših navika, primjerice nepravilnog sjedenja.“

Kao primjer dobre prakse izdvaja konkretne edukacije koje zaposlenike stavljaju u realne situacije.

„Provodimo edukacije za početno gašenje požara u suradnji s vatrogascima. Nakon teorije, radnici odlaze na poligon u Rovinjskom Selu gdje simuliraju požar i sami ga gase aparatima. Upravo se kroz praksu najviše nauči.“

Uz to, u objektima Maistra postavljeno je više od 30 automatskih vanjskih defibrilatora, a zaposlenici redovito prolaze edukacije iz prve pomoći u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu i Crvenim križem.

„Teorija nije dovoljna. Ljudi moraju proći kroz konkretne situacije kako bi bili spremni reagirati“, poručuje.

Za kraj, povodom Svjetskog dana zaštite na radu, Škuflić upućuje jasnu poruku:

„Radnicima poručujem da brinu o sebi i kolegama – sigurno ponašanje nije znak slabosti, nego profesionalnosti. Poslodavcima poručujem da nema kvalitetnog turizma bez sigurnih i zdravih zaposlenika. To je temelj održivosti cijelog sektora.“

Poruka je jasna – sigurnost na radu nije formalnost, nego preduvjet ozbiljnog i dugoročno održivog turizma.