LUPUS - 'BOLEST S TISUĆU LICA' Dr. Glasnović upozorava na važnost ranog prepoznavanja bolesti

Povodom Svjetskog dana lupusa, koji se obilježava 10. svibnja, diljem svijeta nastoji se podići svijest o ovoj kroničnoj autoimunoj bolesti koja značajno utječe na svakodnevni život oboljelih.

Lupus, najčešće sistemski eritemski lupus, bolest je kod koje imunološki sustav napada vlastita tkiva i organe, a zbog raznolikih simptoma često ga nazivaju i „bolešću s tisuću lica“. Ekstremni umor, bolovi u zglobovima, neobjašnjiva vrućica i karakterističan osip samo su neki od simptoma s kojima se suočavaju oboljeli.

O simptomima, postavljanju dijagnoze i životu s ovom bolešću razgovarali smo s prim. dr. sc. Marijom Glasnović, dr. med., specijalisticom alergologije i kliničke imunologije.

„Možemo reći da točan uzrok lupusa u većini slučajeva još uvijek nije poznat, ali poznati su određeni čimbenici i okidači. Genetika, okoliš, sunčeva svjetlost, infekcije, stres i hormoni igraju značajnu ulogu u nastanku i napredovanju ove bolesti“, pojasnila je Glasnović.

Istaknula je kako se lupus najčešće javlja između 15. i 45. godine života, i to češće kod žena.

„A zašto žene? Zbog veće produkcije hormona estrogena. Estrogeni moduliraju upalni odgovor i upalne molekule, što može pridonijeti nastanku bolesti“, rekla je.

Naglasila je i kako lupus nije rijetka bolest, ali je često nedovoljno prepoznat jer simptomi oponašaju niz drugih zdravstvenih stanja.

„S pravom se može reći da je lupus veliki imitator“, poručila je.

IstraINMarija Glasnović

Prema riječima Glasnović, postoje blaži i teži oblici bolesti. Kod blažih oblika najčešće su zahvaćeni koža i zglobovi, dok kod težih mogu stradati unutarnji organi poput bubrega, srca, pluća, krvnih žila i mozga.

„Pacijenti se najčešće žale na ekstreman umor koji ne prolazi odmorom ni stimulansima. Bolovi u zglobovima su migrirajući – pojave se pa nestanu. Mogu se javiti simptomi slični gripi, poput mučnine, slabosti, povišene temperature, osipa i osjetljivosti na sunce“, navela je.

Dodala je kako bolest može izazvati i ozbiljne komplikacije poput plućne embolije, upale srčanog mišića te lupusnog nefritisa, odnosno zahvaćenosti bubrega koja može dovesti do zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom ili transplantacijom.

„Ako se u mokraći pojave proteini ili bjelančevine, to je ozbiljan znak upozorenja da su antitijela možda već počela oštećivati bubrege“, upozorila je.

Posebno je istaknula neurološke i psihijatrijske simptome koji se često zanemaruju.

„Sedamdeset posto bolesnika ima psihijatrijske i neurološke poremećaje. To se može manifestirati kroz promjene ponašanja, depresiju, probleme s pamćenjem i koncentracijom“, rekla je Glasnović, dodajući kako kod mladih osoba lupus ponekad ostane neprepoznat upravo zato što nema karakterističnog osipa na licu.

Foto: AI/IstraIN

Kada je riječ o dijagnostici, Glasnović ističe kako ne postoji jedan test koji može sa sigurnošću potvrditi lupus.

„Dijagnostika je izazovna upravo zato što nemamo jedan definitivni test. Postoje određena protutijela koja nam mogu pomoći i ponekad vrlo jasno upućuju na lupus, poput antinuklearnih protutijela, anti-dsDNA i anti-Sm protutijela“, objasnila je.

Dodala je kako se uz laboratorijske pretrage rade i analize urina, ultrazvuk srca, magnetska rezonancija mozga, a ponekad i biopsija kože ili bubrega.

Govoreći o liječenju, naglasila je kako lupus danas, zahvaljujući modernim terapijama, može biti pod dobrom kontrolom.

„Ne postoji trajni lijek, ali simptomi se mogu kontrolirati i može se spriječiti oštećenje organa. Kortikosteroidi su često terapija prvog izbora, koriste se imunosupresivi, antikoagulantna terapija, antimalarici i biološka terapija“, rekla je.

Uz pravilnu terapiju i kontrolu bolesti moguć je kvalitetan život

„Važno je izbjegavati pretjerano izlaganje suncu, koristiti zaštitne kreme, održavati zdravu prehranu i redovito kontrolirati krv i urin. Pacijentima često savjetujem da vode dnevnik bolesti“, istaknula je Glasnović.

Za kraj se prisjetila i popularne serije House, u kojoj je lupus često bio dio dijagnostičkih rasprava.

„Kada bi svi drugi uzroci bili iscrpljeni, a pacijent imao niz neobjašnjivih simptoma, uvijek bi se govorilo: ‘Mora da je lupus.’ Dakle, lupus je bio svojevrsno posljednje utočište dijagnostike“, zaključila je Glasnović.