HNB: Rast kredita i cijena nekretnina povećava rizike za građane i banke

Hrvatska narodna banka upozorila je da je izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima tijekom prve polovice 2026. godine ostala umjereno povišena.

Glavni razlozi za to su snažan rast kredita privatnom sektoru i nastavak izrazitog rasta cijena stambenih nekretnina.

Iako takva kretanja djelomično odražavaju povoljno gospodarsko okružje, rast raspoloživog dohotka i snažno tržište rada, u HNB-u ističu kako krediti i cijene nekretnina rastu brže od dohodaka građana, čime se povećavaju ranjivosti financijskog sustava.

U slučaju usporavanja gospodarstva ili preokreta gospodarskog ciklusa, visoka razina zaduženosti mogla bi povećati osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove.

Istodobno, dugotrajan rast cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada.

HNB upozorava i na rast kamatnog rizika kojem su banke izložene zbog većeg udjela dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama i ulaganja u dugoročne dužničke vrijednosne papire.

Zbog viših troškova zaštite od tog rizika dio banaka ponovno u ponudu uvodi kredite s promjenjivom kamatnom stopom nakon početnog razdoblja fiksiranja, što može predstavljati dodatni rizik za dio građana.

Među glavnim potencijalnim rizicima za domaće gospodarstvo HNB i dalje izdvaja nestabilne geopolitičke odnose i vojne sukobe te povišene valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima.

Iz središnje banke podsjećaju kako su od 1. srpnja 2025. na snazi makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, dok će se od 1. siječnja 2027. protuciklički zaštitni sloj kapitala povećati na dva posto. Ako se rizici za financijsku stabilnost nastave povećavati, HNB poručuje da će dodatno postrožiti makrobonitetne mjere.