Samo četiri istarske općine imaju više rođenih nego umrlih
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u cijeloj Hrvatskoj tek 43 od ukupno 555 gradova i općina bilježe pozitivan prirodni prirast. Među njima su samo četiri istarske općine – Funtana, Karojba, Tinjan i Žminj.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u 2025. godini, koji pokazuju da Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast, unatoč blagom povećanju broja rođenih i smanjenju broja umrlih.
Pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih, zabilježen je u svega 43 od ukupno 555 gradova i općina u Hrvatskoj.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine u Istri je rođeno 1.405 djece, a umrlo 2.510 osoba, što znači da je prirodnim putem izgubila 1.105 stanovnika.
06:20Prije 47 d24.07.2026
Među njima su i četiri istarske općine – Funtana, Karojba, Tinjan i Žminj, koje su jedine u Istarskoj županiji prošle godine imale više rođenih nego umrlih stanovnika.
Prema podacima DZS-a, najveći vitalni indeks u Hrvatskoj zabilježen je u općini Jasenice u Zadarskoj županiji. Ondje je tijekom prošle godine rođeno 25 djece, dok je umrlo sedam stanovnika, što znači da su na jednu preminulu osobu dolazile više od tri novorođene.
S druge strane, većina hrvatskih gradova i općina i dalje se suočava s negativnim prirodnim prirastom. Među 128 hrvatskih gradova, pozitivan prirodni prirast ostvarilo je tek šest – Dugo Selo, Imotski, Kaštela, Makarska, Metković i Solin.
Na razini države tijekom 2025. godine rođeno je 32.628 djece, što je 1,6 posto više nego godinu prije, dok je umrlo 51.207 osoba, odnosno 5,3 posto manje nego 2024. Unatoč tim pozitivnim pomacima, prirodni pad stanovništva i dalje je izražen te iznosi 18.579 osoba.
Podaci potvrđuju da demografski izazovi ostaju jedan od najvećih problema Hrvatske, a pozitivan prirodni prirast i dalje je iznimka, a ne pravilo.
Udruge, ustanove i mjesni odbori iz 18 istarskih gradova i općina mogu prijaviti projekte na natječaj „Mali projekti za bolje sutra“. Na raspolaganju je ukupno 48 tisuća eura, a rok za prijavu istječe 15. rujna u 20 sati.
Rovinjska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjakom kojeg sumnjiči za tešku krađu počinjenu još u svibnju 2018. godine. Prema policijskim navodima, nasilno je otvorio prozor kuće u Rovinju te iz nje odnio televizor i posteljinu.
Antonio Korlević ukupni je pobjednik 36. Autobox Istra Off Road utrke održane na poligonu Arena Buići. Dvodnevno natjecanje okupilo je 36 posada iz Hrvatske i Slovenije, dok se u dječjem off roadu natjecalo još 13 mladih vozača i vozačica.
Na današnji dan prije 82 godine kod Savudrije dogodila se jedna od najvećih tragedija Umaštine. Saveznički zrakoplovi potopili su putnički parobrod San Marco, a procjenjuje se da je poginulo više od 150 civila.
Anton Kliman bacio je ješku u Barbanu, a dvadesetak dana kasnije u IDS-u se još uvijek peca. Dalibor Paus ostao je bez čelne pozicije u saborskom Klubu, a sukobi koji su se dugo držali unutar stranačkih zidova izašli su na površinu.
Sport, druženje i pomaganje drugima spojit će se ove subote na Valdebeku. Humanitarni događaj „Za Krku“, posvećen Marku Krvopiću, donosi niz besplatnih aktivnosti, a prikupljat će se donacije za Ligu protiv raka Pula.
Nova europska pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu mogla bi poduzetnicima koji posluju diljem Europske unije donijeti niz novih administrativnih obveza. Udruga Glas poduzetnika upozorava da bi jedna tvrtka mogla biti suočena s čak 26 različitih registracija.
Mobilni mamograf Istarskih domova zdravlja krajem rujna stiže u Rovinj, gdje će tijekom mjesec dana biti smješten u krugu Specijalne bolnice „Martin Horvat”. Mamografije će se obavljati u sklopu nacionalnog i županijskog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Hrvatska vodovodna mreža premašila je 50 tisuća kilometara, no razlika između dostupne infrastrukture i stvarne priključenosti građana i dalje je značajna.
„Bila su to izuzetno teška vremena za stanovništvo grada Pule i cijele Istre. S ovog mjesta i prisjećanja na ovaj nemili događaj moramo odati poštovanje svim palim borcima za slobodu i radnička prava tijekom Drugog svjetskog rata“, poručio je Siljan.
Projektant obnove Aleje glagoljaša Branko Orbanić pojasnio je kako je jedan od glavnih zadataka bio sanirati statičke nestabilnosti i posljedice erozije.