Istra raste zahvaljujući doseljavanju: U 2024. godini stiglo gotovo 4.800 ljudi više nego što ih je odselilo
Istarska županija i u 2024. godini nastavila je privlačiti nove stanovnike. U Istru se doselilo 8.360 osoba, dok ih je odselilo 3.577, pa je pozitivan migracijski saldo iznosio 4.783 stanovnika i više nego nadoknadio prirodni pad od 1.105 osoba.
Dok prirodni prirast u Istri već 27 godina bilježi negativne brojke, drugi statistički pokazatelj otkriva sasvim drugačiju priču. Istarska županija posljednjih godina bilježi snažan pozitivan migracijski saldo, što znači da se u nju doseljava znatno više ljudi nego što ih iz nje odlazi.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine u Istru se doselilo 8.360 osoba, dok se odselilo 3.577 stanovnika. To znači da je migracijski saldo iznosio pozitivnih 4.783 osobe, među najvećima otkad se vode usporedivi podaci.
Više od četvrtine svih turističkih noćenja u Hrvatskoj tijekom ožujka ostvareno je upravo u Istri. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan rast dolazaka i noćenja, a posebno se ističe veliki povratak stranih gostiju i rekordni skok austrijskog tržišta.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da Istarska županija prednjači po zaposlenosti i ima najnižu stopu nezaposlenosti u zemlji.
14:10Prije 108 d01.05.2026
Posebno je zanimljivo da najveći dio novih stanovnika dolazi iz inozemstva.
U 2024. godini za koju postoje službeni podaci, u Istru iz drugih država doselilo čak 7.011 osoba, dok ih je u inozemstvo odselilo 2.682. Istodobno je iz drugih hrvatskih županija doselilo 1.349 ljudi, a u druge dijelove Hrvatske odselilo ih je 895.
Brojke jasno pokazuju da upravo doseljavanje ublažava posljedice dugogodišnjeg negativnog prirodnog prirasta. Naime, prirodni pad stanovništva iznosio 1.105 osoba, no zahvaljujući pozitivnom migracijskom saldu ukupna demografska bilanca ostala je pozitivna.
Trend je posebno izražen posljednjih nekoliko godina. Dok je 2021. godine migracijski saldo iznosio 811 stanovnika, već 2022. porastao je na 3.196, godinu kasnije na rekordnih 5.327, a lani je ostao vrlo visok s gotovo 4.800 više doseljenih nego odseljenih.
Slična je situacija i na razini Hrvatske. U 2024. godini država je ostvarila pozitivan migracijski saldo od 31.394 osobe, ponajviše zahvaljujući dolasku stranih radnika i useljavanju iz inozemstva.
Foto: IstraIN
U Hrvatsku se 2024. godine doselilo više od 70 tisuća ljudi iz drugih država, dok ih je gotovo 39 tisuća odselilo.
To potvrđuje kako se demografska slika Hrvatske, pa tako i Istre, sve manje mijenja prirodnim putem, a sve više migracijama. Broj rođenih i dalje pada, broj umrlih ostaje visok, a rast stanovništva u sve većoj mjeri ovisi o doseljavanju.
Za Istru to znači da i dalje ostaje jedno od najprivlačnijih područja za život i rad u Hrvatskoj. Razvijeno gospodarstvo, turizam, građevinski sektor i sve veća potreba za radnom snagom privlače nove stanovnike iz drugih dijelova Hrvatske, ali ponajviše iz inozemstva.
No, dugoročno gledano, migracije ne mogu u potpunosti zamijeniti prirodnu obnovu stanovništva. Sve dok broj umrlih značajno premašuje broj rođenih, demografski izazovi ostat će jedan od najvećih problema, bez obzira na to koliko se novih stanovnika doseli u Istru.
Sredstva se dodjeljuju prema redoslijedu zaprimanja potpunih i prihvatljivih prijava, zbog čega se zainteresirane iznajmljivače poziva da dokumentaciju pripreme i prijavu predaju što prije.
Više od polovice hrvatskih građana barem povremeno namjerno izbjegava vijesti, dok gotovo 60 posto do njih uglavnom dolazi slučajno. Novo istraživanje Agencije za elektroničke medije otkriva i koje sadržaje najradije zaobilazimo te zašto dio publike sve češće bira – ne informirati se.
Na današnji dan prije 80 godina Pulu je pogodila tragedija koja je zauvijek ostala urezana u povijest grada. Eksplozija mina na prepunom kupalištu Vergarola odnijela je desetke života, među kojima i brojne dječje, a njezine okolnosti ni danas nisu potpuno razjašnjene.
Akcija će se provoditi od 8 do 12 sati na području Rovinja te općina Žminj, Kanfanar i Bale, s ciljem povećanja sigurnosti i smanjenja stradavanja sudionika u prometu.
Tijekom dva dana posjetitelje očekuje bogata ponuda lokalnih sireva i drugih tradicionalnih proizvoda, degustacije te zabavni program, a jedan od prepoznatljivih dijelova manifestacije ponovno će biti izbor „Naj koze“.
Europska unija priprema veliku reformu oporezivanja duhanskih i nikotinskih proizvoda. Europska komisija predlaže znatno više minimalne trošarine na cigarete, ali i nova pravila za e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice. Prijedlog još moraju odobriti države članice.
Sudionici na javno nadmetanje trebaju donijeti dokaz o registraciji i uplati jamstvenog pologa, a fizičke osobe i dokaz o vlasništvu odnosno posjedovanju poljoprivrednog zemljišta.
Iz Nature Histrice zato pozivaju sve koji ovih dana uživaju u moru da dobro pogledaju što se nalazi ispod površine – možda se upravo ondje skriva jedna od rijetkih preživjelih plemenitih periski u Jadranu.
Dok se Dalmacija oporavlja od razornih požara, ponovno se otvara pitanje koje izaziva bijes – što ako je vatra podmetnuta? Ako netko svjesno ugrozi stotine života, domove i prirodu, kakva je kazna zapravo primjerena?
Barbanska tradicija očito ima svoje nasljednike. Na 2. Dječjoj Trci na prstenac sudjelovalo je 25 mladih natjecatelja u dvije dobne kategorije, a pobjede su odnijeli Ani Uravić i Leo Bužleta.
Umag nastavlja ulaganja u uređenje javnih prostora, od gradske rive i Parka Humagum do novih šetnica prema naseljima. Umaška promenada trebala bi povezati prostor od Parka Umaga sve do Savudrije, dok je početkom godine morskom šetnicom povezana Moela sa starogradskom jezgrom.
Nakon velikih požara koji su ponovno pokazali koliko se vatra brzo može približiti kućama, Dino Kozlevac upozorio je da je uz snažno vatrogastvo ključna prevencija – od protupožarnih pojaseva do čišćenja zapuštenih parcela.