Hrvatska se nalazi među državama Europske unije s najvećim udjelom stanovnika koji žive u vlastitom domu.
Prema podacima Eurostata objavljenima početkom 2026. godine, 91 posto stanovnika Hrvatske živi u kućanstvu koje stanuje u nekretnini u vlasništvu kućanstva, čime se Hrvatska svrstava u sam europski vrh.
Viši udio bilježe samo Rumunjska, Slovačka i Mađarska, dok prosjek Europske unije iznosi 69 posto.
Ipak, visok udio stanovanja u vlastitom domu ne znači da je kupnja nekretnine danas jednostavna. Velik dio današnjih vlasnika do svojih je domova došao nasljeđivanjem ili otkupom društvenih stanova tijekom devedesetih godina, dok se mlađe generacije suočavaju sa sve višim cijenama nekretnina i težim uvjetima za kupnju prvog doma.
Hrvatska se razlikuje i po vrsti stambenih objekata. Velik dio stanovništva živi u obiteljskim kućama, dok je u brojnim zapadnoeuropskim državama znatno češće stanovanje u višestambenim zgradama ili unajmljenim stanovima.
Dok je u Hrvatskoj vlasništvo nad nekretninom pravilo, u zemljama poput Njemačke i Austrije mnogo je veći udio stanovništva koje živi u najmu, što odražava drukčije povijesne, gospodarske i stambene politike.