Umjetna inteligencija više nije samo pomoć privatnim tvrtkama i korisnicima internetskih alata.
U Hrvatskoj je koristi ili testira najmanje 50 javnih institucija, no više od polovice njih još nema posebna interna pravila koja bi uređivala njezinu primjenu.
Pokazalo je to Gongovo istraživanje provedeno među 78 ključnih tijela javne vlasti. Institucije su upitane koje sustave koriste, imaju li pravila za zaposlenike i na koji način nadziru primjenu umjetne inteligencije.
Istraživanjem je evidentirano 55 različitih rješenja koja se koriste u zdravstvu, pravosuđu, sigurnosti, financijama, administraciji i komunikaciji s građanima.
Među alatima koje koriste institucije nalaze se ChatGPT i Microsoft Copilot, ali i specijalizirani sustavi za analizu medicinskih snimki, anonimizaciju sudskih odluka, kibernetičku sigurnost i biometrijsku identifikaciju.
Posebnu pozornost privlači podatak da Ministarstvo unutarnjih poslova koristi tri sustava povezana s biometrijskom identifikacijom i sigurnošću. Među njima je i sustav za prepoznavanje lica, no MUP nije naveo njegova proizvođača.
Od 50 institucija koje koriste ili testiraju umjetnu inteligenciju, njih 26 odgovorilo je da nema posebna interna pravila. U toj su skupini četiri ministarstva, deset sudova, tri grada, dvije županije i četiri klinička bolnička centra.
Posebna pravila za korištenje umjetne inteligencije ima devet institucija, među kojima su Hrvatski sabor, Fina, HAKOM, Hanfa, HZJZ, APIS IT i Grad Zagreb.
Dodatnih deset institucija odgovorilo je da pravila tek priprema. Vlada, deset ministarstava, Ustavni sud, DORH, USKOK i Porezna uprava naveli su da umjetnu inteligenciju zasad ne koriste.
Gong upozorava da se ovi sustavi već primjenjuju u područjima koja mogu utjecati na prava i slobode građana.
Zbog toga predlaže uspostavljanje javnog registra svih rješenja koja koriste državne i lokalne institucije, kao i donošenje jedinstvenih pravila za njihovu odgovornu primjenu.
Izvor: Gong – istraživanje „AI u javnom sektoru: Kako Hrvatska koristi umjetnu inteligenciju“