Zašto se na Hitnoj u Puli čeka satima? Jedna večer u pulskoj bolnici daje odgovor

Ljetni mjeseci svake godine dodatno opterete zdravstveni sustav u Istri, a prizor zabilježen u srijedu navečer na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće bolnice Pula najbolje pokazuje s kakvim se izazovima svakodnevno susreću liječnici, medicinske sestre i tehničari.

Oko 20 sati u čekaonici se nalazilo šezdesetak pacijenata. Slobodnom procjenom, većinu su činili turisti, dok je ostatak bio domaće stanovništvo. Istodobno, ispred ulaza neprestano su pristizala vozila Hitne medicinske pomoći.

U svega dvadesetak minuta dovezene su četiri osobe kojima je bila potrebna hitna medicinska skrb.

Dok se unutar bolnice zbrinjavaju pacijenti s ozbiljnim ozljedama i životno ugrožavajućim stanjima, u čekaonici se mogu vidjeti i oni koji dolaze zbog znatno lakših tegoba – manjih porezotina, modrica, uganuća ili uboda morskog ježa.

Upravo takvi slučajevi dodatno opterećuju sustav koji je prvenstveno namijenjen hitnim stanjima.

Na ulazu u Objedinjeni hitni bolnički prijem jasno je istaknuta obavijest da se pacijenti ne primaju prema redoslijedu dolaska, već prema procjeni hitnoće njihova zdravstvenog stanja.

Drugim riječima, osoba koja je stigla kasnije može biti pregledana prije nekoga tko čeka satima ako liječnici procijene da joj je život ili zdravlje ozbiljnije ugroženo.

Takav sustav trijaže standard je u hitnoj medicini diljem svijeta i jedini je način da oni kojima je pomoć najpotrebnija do nje dođu na vrijeme. Ipak, to često izaziva nezadovoljstvo dijela pacijenata koji u čekaonici čekaju duže nego što su očekivali.

Foto: IstraIN

Tijekom boravka ispred hitnog prijema bilo je jasno da medicinsko osoblje radi pod golemim pritiskom. Liječnici, medicinske sestre i tehničari iz jedne ordinacije prelazili su u drugu, preuzimali pacijente dovezene vozilima Hitne medicinske pomoći i istodobno pokušavali smanjiti gužvu u čekaonici.

Nije se stjecao dojam da netko odugovlači ili ne radi svoj posao – upravo suprotno, radilo se neprekidno, no broj pacijenata bio je jednostavno veći od mogućnosti sustava da ih primi bez čekanja.

Razgovarajući s ljudima koji su čekali pregled, moglo se čuti kako slična iskustva imaju i u drugim europskim državama. Neki su navodili da su na hitnim prijemima u Njemačkoj ili Nizozemskoj također čekali satima.

No, ono što je bilo najuočljivije nije bilo nezadovoljstvo u čekaonici, već tempo kojim je radilo medicinsko osoblje.

Bez obzira na to koliko brzo pregledavali, obrađivali i zbrinjavali pacijente, novi su stalno pristizali.

 

Foto: IstraIN

U vrhuncu turističke sezone broj stanovnika u Istri višestruko raste, a s njime i broj osoba koje pomoć traže upravo na hitnom prijemu.

Zdravstveni djelatnici zato svakodnevno balansiraju između stvarnih hitnoća i slučajeva koji bi se često mogli riješiti u ordinacijama obiteljske medicine ili drugim oblicima zdravstvene zaštite.

Kada bi se hitna služba koristila isključivo za ono čemu je namijenjena – životno ugrožavajuća i hitna stanja – liječnici i medicinske sestre imali bi više vremena upravo za pacijente kojima svaka minuta može značiti razliku između života i smrti.