Nema predaha od paklenih vrućina! Cijela Hrvatska pod crvenim alarmom, temperature idu preko 40 stupnjeva

Nakon vikenda obilježenog ekstremnim vrućinama, velikim požarima i rekordnom potrošnjom vode, Hrvatsku u srijedu očekuje vrhunac toplinskog vala.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) za cijelu je zemlju izdao crveno upozorenje, najviši stupanj opasnosti, zbog ekstremno visokih temperatura koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje građana.

Srijeda će biti pretežno sunčana i vrlo vruća. Jutarnje temperature kretat će se između 20 i 29 Celzijevih stupnjeva, dok će dnevne dosezati od 32 do čak 40 stupnjeva.

Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar, a osvježenje se ne nazire ni u nastavku tjedna.

Iz DHMZ-a upozoravaju kako ovakvi vremenski uvjeti predstavljaju ozbiljnu opasnost za sve građane, osobito za malu djecu, starije osobe, trudnice i kronične bolesnike.

Građanima se savjetuje izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, redovita hidracija te boravak u rashlađenim prostorima.

Toplinski udar može biti smrtonosan

Voditeljica Odjela za rano otkrivanje bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, dr. med. Olga Dabović Rac, upozorava kako posljednjih godina svjedočimo sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima koji ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje stanovništva.

„Svjedoci smo da se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom periodu, što svakako utječe na zdravstveno stanje stanovništva.

Ako se pridržavamo preporuka zdravstvenih djelatnika i prilagodimo ovim klimatskim ekstremima, možemo znatno ublažiti njihove posljedice“, ističe.

Objašnjava kako organizam pri visokim temperaturama pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu širenjem krvnih žila i pojačanim znojenjem. Zbog toga dolazi do pada krvnog tlaka, dok srce mora raditi znatno intenzivnije kako bi opskrbilo sve organe dovoljnom količinom krvi.

Ako krvni tlak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara, osobito kod osoba koje već boluju od bolesti srca i krvnih žila.

Dehidracija može dovesti do ozbiljnih posljedica

Pojačano znojenje uzrokuje gubitak tekućine i soli, čime dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu. Posljedice mogu biti dehidracija, osipi na koži, otečena stopala, tromboze, problemi s bubrezima te stvaranje bubrežnih kamenaca.

Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može završiti toplinskim udarom, stanjem koje je opasno po život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Osim toga, dugotrajno izlaganje UV zračenju povećava rizik od opeklina, raka kože, ubrzanog starenja kože, slabljenja imuniteta te razvoja očnih bolesti poput mrene.

Najugroženiji su djeca, starije osobe i kronični bolesnici

Najveći rizik od posljedica vrućina imaju mala djeca, trudnice, starije osobe te osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebice srčano-žilnih i plućnih bolesti, dijabetesa ili malignih oboljenja.

Prvi znakovi toplinske iscrpljenosti najčešće su vrtoglavica, jaka žeđ, glavobolja, slabost i malaksalost. U tom slučaju potrebno je odmah potražiti hlad, piti dovoljno vode i odmoriti se u rashlađenom prostoru.

Ako se pojave dezorijentiranost, konfuzija, gubitak svijesti, vruća i suha koža, grčevi ili smetnje vida, riječ je o mogućem toplinskom udaru te je potrebno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Do dolaska liječnika osobu treba premjestiti u hladniji prostor, skinuti višak odjeće i započeti rashlađivanje hladnim oblozima na vratu, pazusima i preponama te, ako je moguće, uključiti ventilator ili klima-uređaj.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci preporučuju izbjegavanje izlazaka između 10 i 17 sati, kada je UV zračenje najjače. Fizičke aktivnosti, osobito naporne poslove na otvorenom, treba odgoditi za rano jutro ili večer.

Domove je potrebno rashlađivati prozračivanjem tijekom noći i ranih jutarnjih sati, dok se preko dana preporučuje zatvoriti prozore i spustiti rolete. Klima-uređaje treba koristiti umjereno, uz temperaturnu razliku od oko pet stupnjeva između unutarnjeg i vanjskog prostora.

Preporučuje se lagana odjeća od prirodnih materijala, nošenje šešira i sunčanih naočala te redovito pijenje vode. Alkohol, zaslađena pića i napitke s većim udjelom kofeina trebalo bi izbjegavati.

Ne zaboravite na starije i kućne ljubimce

Dr. Dabović Rac posebno apelira na građane da tijekom velikih vrućina obiđu starije osobe koje žive same, provjere imaju li dovoljno vode i uzimaju li redovito propisanu terapiju.

Jednaku pažnju treba posvetiti i kućnim ljubimcima kojima je potrebno osigurati dovoljno svježe vode, hlad te izbjegavati šetnje po užarenom asfaltu tijekom najtoplijeg dijela dana.

Nakon iznimno zahtjevnog vikenda, tijekom kojeg su Hrvatsku pogodili veliki požari i ekstremne temperature, pred nama je novi izazovan dan.

Budući da je cijela zemlja pod najvišim stupnjem meteorološkog upozorenja, stručnjaci poručuju da se upozorenja ne smiju olako shvatiti jer upravo odgovorno ponašanje može spriječiti toplinsku iscrpljenost, toplinski udar i druge ozbiljne zdravstvene posljedice.