TOPLINSKI UDAR MOŽE BITI SMRTONOSAN: Dr. Dabović Rac upozorava na simptome koje ne smijete zanemariti

Nakon promjenjivog i svježijeg početka lipnja, meteorolozi za nadolazeći vikend najavljuju prvi ozbiljniji toplinski val ovog ljeta.

Temperature zraka u pojedinim dijelovima Hrvatske mogle bi dosezati i do 35 stupnjeva Celzijevih, a na sjevernom Jadranu postoji povećana vjerojatnost razvoja toplinskog vala koji može imati negativan utjecaj na zdravlje.

Visoke temperature za mnoge znače odlazak na plažu i uživanje na otvorenom, no liječnici upozoravaju kako ekstremne vrućine mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.

Kako toplinski valovi djeluju na organizam, tko je najugroženiji te kako se zaštititi, pojasnila je voditeljica Odjela za rano otkrivanje bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, dr. med. Olga Dabović Rac.

Organizam ulaže veliki napor kako bi se rashladio

Dr. Dabović Rac ističe kako posljednjih godina svjedočimo sve izraženijem trendu porasta ljetnih temperatura, što ostavlja posljedice na zdravlje stanovništva.

„Svjedoci smo da se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom periodu, što svakako utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Ukoliko se zaista pridržavamo preporuka zdravstvenih djelatnika i respektiramo ove klimatske ekstreme na našim područjima, možemo znatno ublažiti negativne posljedice vrućina po zdravlje“, naglašava.

Ljudsko tijelo nastoji održavati unutarnju temperaturu oko 37 stupnjeva, bez obzira na vanjske uvjete. Kada temperature porastu, organizam aktivira mehanizme hlađenja.

„Pri visokim vanjskim temperaturama dolazi do širenja krvnih žila, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Posljedica toga je snižavanje tjelesne temperature jer istovremeno dolazi do znojenja i hlađenja, ali dolazi i do snižavanja krvnog tlaka“, pojašnjava liječnica.

No, kako temperature rastu, tijelo mora ulagati sve veći napor kako bi održalo normalne funkcije.

„Rezultat toga je da krvni tlak pada, a srce počinje brže pumpati krv kako bi se osigurala opskrba svih organa. Nažalost, ako krvni tlak previše padne, do organa ne uspijeva stići dovoljno potrebne krvi, zbog čega raste rizik od srčanog udara“, upozorava.

Uz to, pojačano znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli, što može poremetiti ravnotežu elektrolita u organizmu.

Od dehidracije do toplinskog udara

Posljedice dugotrajnog izlaganja vrućinama mogu biti brojne – od naizgled bezazlenih tegoba do stanja opasnih po život.

„Zbog znojenja se gube tekućina i sol, što dovodi do poremećaja ravnoteže elektrolita. Nadalje, može doći do promjena na koži od osipa, svrbeža, a često su i otečena stopala. U konačnici, sve zajedno može rezultirati toplinskim udarom“, kaže Dabović Rac.

Dodaje kako dehidracija može povećati rizik od tromboza, otežati rad bubrega i potaknuti stvaranje bubrežnih kamenaca.

Visoke temperature nisu jedina opasnost. Dugotrajno izlaganje suncu i UV zračenju može uzrokovati opekline kože, ubrzati njezino starenje te povećati rizik od razvoja raka kože.

„Također dolazi i do slabljenja imuniteta cijelog organizma. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se ubrzati nastanak mrene“, upozorava.

Djeca, trudnice i kronični bolesnici među najugroženijima

Iako vrućine mogu utjecati na svakoga, određene skupine stanovništva posebno su osjetljive.

„Najosjetljivije skupine populacije su mala djeca, trudnice, starije osobe i kronični bolesnici“, ističe liječnica.

Posebno upozorava na osobe koje boluju od plućnih bolesti poput astme i kroničnog bronhitisa.

„Visoke temperature negativno djeluju na dišni sustav jer dolazi do otežanog disanja, bronhospazma i nadražujućeg kašlja. Također su jako osjetljivi na vrućinu pacijenti s kroničnim bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, zloćudnim bolestima, ali i brojnim drugim kroničnim stanjima“, dodaje.

Prepoznajte znakove toplinske iscrpljenosti

Prvi simptomi da organizam teško podnosi visoke temperature najčešće su vrtoglavica, žeđ, slabost, umor i glavobolja.

„Ako se pojave vrtoglavica, slabost, malaksalost, osjećaj žeđi ili glavobolja, što prije se treba skloniti u hlad, popiti tekućinu, najbolje vodu ili nezaslađeni napitak. U ovom slučaju radi se o toplinskoj iscrpljenosti“, pojašnjava Dabović Rac.

Osobu je tada potrebno smjestiti u rashlađeni prostor, omogućiti joj odmor i nadoknaditi izgubljenu tekućinu.

Posebno su ugroženi radnici koji posao obavljaju na otvorenom.

„Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana. Osobe koje rade na otvorenom trebale bi češće odmarati i uzimati dovoljno tekućine, najbolje vodu, oko jednu i pol čašu svakih 30 minuta pri ekstremno visokim temperaturama“, savjetuje.

Toplinski udar zahtijeva hitnu pomoć

Ako se na prve simptome ne reagira pravodobno, toplinska iscrpljenost može prerasti u toplinski udar.

„Ukoliko se kod osobe koja je boravila duže na vrućini jave simptomi poput dezorijentiranosti, konfuznosti, gubitka svijesti, vruće i suhe kože, zujanja u ušima, problema s vidom, grčeva ili izrazite malaksalosti, odmah je potrebno zvati hitnu pomoć“, upozorava.

Do dolaska liječnika osobu treba premjestiti u hladniji prostor, skinuti višak odjeće i započeti s rashlađivanjem.

„Potrebno je stavljati hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, koristiti ventilator ili klima-uređaj te po potrebi lagano prskati kožu vodom. Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti u bočni položaj“, savjetuje.

Kako se zaštititi tijekom nadolazećih vrućina?

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije građanima preporučuju izbjegavanje izlazaka između 10 i 17 sati, kada je UV zračenje najintenzivnije.

„Nemojte provoditi ekstremne tjelesne aktivnosti na vrućinama, poput vježbanja ili bicikliranja, osobito ako spadate u rizične skupine“, poručuje Dabović Rac.

Važno je i pravilno rashladiti prostor u kojem boravimo.

„Otvorite prozore tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je temperatura niža, a tijekom dana zatvorite prozore i rolete, osobito one okrenute prema suncu“, savjetuje.

Kod korištenja klima-uređaja upozorava na prevelike temperaturne razlike.

„Idealna razlika između unutarnje i vanjske temperature je oko pet stupnjeva, a tolerira se do sedam stupnjeva.“

Osim toga, preporučuje laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala, nošenje šešira i sunčanih naočala te redovitu hidrataciju.

„Na prvom mjestu je voda, a od drugih napitaka prednost dajte čajevima, prirodnim sokovima i kompotima. Izbjegavajte alkohol te napitke s previše kofeina i šećera“, naglašava.

Ne zaboravite na starije osobe i kućne ljubimce

Liječnica podsjeća kako tijekom velikih vrućina posebnu pozornost treba posvetiti starijim osobama koje žive same.

„Dobro je provjeriti kako su i imaju li nekih potreba, tako da se oni sami ne izlažu vrućinama. Posebno je dobro provjeriti imaju li svoju trajnu terapiju i uzimaju li redovito lijekove. Mi smo socijalna bića i moramo voditi računa o drugima“, poručuje.

Dodaje kako zaštitu treba osigurati i kućnim ljubimcima.

„Ni njih ne treba pretjerano šetati po užarenom asfaltu. I oni su jako osjetljivi i skloni dehidraciji“, upozorava.

„Najvažnije je čuvati sebe i druge“

Uoči prvog ozbiljnijeg toplinskog vala ovog ljeta, dr. Olga Dabović Rac građanima upućuje jednostavnu, ali važnu poruku.

„Opreza nikada dovoljno. Ljeto donosi odmore, putovanja, kupanja, rekreaciju i brojne aktivnosti na otvorenom, ali i različite opasnosti. Vrućine su samo jedna od njih. Najvažnije je čuvati sebe i druge“, zaključila je.