Sjajna ideja, ali bez zelenog svjetla: Ministarstva odgovorila na Kapelotov prijedlog za očuvanje istarskih pasmina

Nedavno smo pisali o inicijativi Andreja Kapelota iz Općine Karojba, koji je predložio da se dio prihoda koji generira turizam izravno usmjeri prema očuvanju autohtonih istarskih pasmina.

Njegova je ideja jednostavna – poseban doprinos od jednog eura po turističkom noćenju slijevao bi se u namjenski fond iz kojeg bi se pomagalo uzgajivačima istarskog goveda, ovce, koze i magarca.

Riječ je o prijedlogu koji poprilično odskače od postojećih modela financiranja, ali i otvara šire pitanje – može li turizam, koji se snažno oslanja na autentičnost Istre, dio prihoda izravnije vratiti upravo onima koji tu autentičnost čuvaju?

Za mišljenje o Kapelotovoj inicijativi obratili smo se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvu turizma i sporta te Istarskoj županiji.

Iz Ministarstva poljoprivrede stigao je opsežan odgovor iz kojeg proizlazi da država već izdvaja značajna sredstva za očuvanje izvornih pasmina, ali i da model kakav predlaže Kapeloto zasad nije dio postojećeg sustava.

Ministarstvo: Ideja može pridonijeti razmatranju novih modela financiranja

Iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju kako se očuvanje ugroženih i zaštićenih pasmina već podupire kroz niz mjera, nacionalne programe te Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike.

Posebno izdvajaju intervenciju 70.05. „Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi“, za koju je u razdoblju 2023. – 2027. predviđeno ukupno 11,76 milijuna eura za očuvanje biljnih i životinjskih genetskih resursa.

Od 2018. do 2023. godine kroz prethodnu podmjeru ugovoreno je 58 projekata vrijednih više od 7,2 milijuna eura, dok je kroz tri dosadašnja natječaja aktualne intervencije za očuvanje životinjskih genetskih resursa ugovoreno deset projekata vrijednih nešto više od milijun eura.

Foto: Savez uzgajivača istarskog goveda

No, posebno je zanimljiv dio odgovora koji se odnosi upravo na Kapelotovu inicijativu.

„Inicijative koje predviđaju povezivanje financiranja očuvanja autohtonih pasmina s turističkim sektorom mogu pridonijeti razmatranju različitih modela financiranja te potencijalno doprinijeti očuvanju autohtonih pasmina i njihovoj većoj prepoznatljivosti na lokalnoj i regionalnoj razini“, poručili su iz Ministarstva.

Ipak, dodaju kako takvi modeli trenutačno nisu dio važećih mjera ni planiranih intervencija Ministarstva.

Drugim riječima, vrata ideji nisu potpuno zatvorena, ali za njezinu realizaciju trenutačno ne postoji predviđen mehanizam.

Broj istarskog goveda raste, ali istarska ovca bilježi pad

Podaci koje nam je dostavilo Ministarstvo pokazuju i koliko se situacija razlikuje od pasmine do pasmine.

Kod istarskog goveda posljednjih godina bilježi se kontinuiran rast. Godine 2021. evidentirano je ukupno 1.185 rasplodnih grla, dok ih je 2025. bilo 1.674. Broj krava u istom je razdoblju porastao s 1.117 na 1.560.

Pozitivan trend bilježi i istarski magarac. Broj rasplodnih grla porastao je s 477 u 2021. na 748 u 2025. godini, dok je broj uzgajivača povećan sa 179 na 227.

Foto: AZZRI

Situacija s istarskom kozom također je bolja nego prije nekoliko godina. Sa samo 55 rasplodnih grla u 2021. godini populacija je do 2025. narasla na 154 grla.

Potpuno drukčiju sliku pokazuju podaci za istarsku ovcu. Dok je 2021. godine bilo evidentirano 1.167 rasplodnih grla, četiri godine kasnije njihov broj pao je na svega 738. Broj uzgajivača smanjen je sa 16 na samo 11.

Upravo ti podaci pokazuju da, unatoč postojećim programima, pitanje dugoročne održivosti pojedinih autohtonih pasmina nije riješeno.

Više od milijun eura potpore u jednoj godini

Jedan od ključnih postojećih instrumenata je intervencija 70.03. „Očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja“, kroz koju se potpora dodjeljuje izravno uzgajivačima.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, tijekom 2025. godine potporom za četiri autohtone istarske pasmine obuhvaćena su 242 poljoprivredna gospodarstva i 2.654,40 uvjetnih grla, a ukupno je odobreno 1.055.399 eura.

Najveći dio odnosio se na istarsko govedo – 131 gospodarstvo ostvarilo je više od 812 tisuća eura potpore, dok je potporu za istarskog magarca koristilo 100 gospodarstava.

Pexsels

Interes je ove godine još veći. Za potporu u 2026. prijavila su se ukupno 342 poljoprivredna gospodarstva – 184 za istarsko govedo, 141 za istarskog magarca, devet za istarsku ovcu i osam za istarsku kozu.

Iz Ministarstva ocjenjuju da rast broja zahtjeva pokazuje kako uzgajivači sve više prepoznaju vrijednost ovih pasmina te da postojeće mjere pridonose njihovu očuvanju.

Ministarstvo turizma: Zakon jasno određuje kamo ide turistička pristojba

Dok je Ministarstvo poljoprivrede ostavilo prostor za razmatranje novih modela, iz Ministarstva turizma i sporta stigao je znatno formalniji odgovor.

Pozvali su se na postojeći Zakon o turističkoj pristojbi, kojim su propisani način naplate, visina pristojbe i raspodjela prikupljenog novca.

„Zakonom o turističkoj pristojbi je točno propisano kako se sredstva turističke pristojbe naplaćuju te u koje svrhe se mogu koristiti“, poručili su.

Navode kako je turistička pristojba prihod turističkih zajednica, a sredstva se raspoređuju lokalnim i regionalnim turističkim zajednicama, Hrvatskoj turističkoj zajednici te općinama i gradovima za poboljšanje uvjeta boravka turista, sukladno zakonski propisanim pravilima.

Iz odgovora Ministarstva tako proizlazi da postojeći sustav ne predviđa model prema kojem bi se jedan euro po noćenju automatski izdvajao u poseban fond za autohtone pasmine.

To, međutim, ponovno vraća raspravu na početak – treba li postojeći sustav mijenjati?

 

• MOŽE LI TURIZAM SPASITI AUTOHTONE PASMINE ISTRE? Andrej Kapeloto osmislio inicijativu koja bi mogla učiniti razliku!

 

„Ako nestanu autohtone pasmine, nestat će i dio identiteta Istre“

Kapeloto upravo na tome temelji svoju inicijativu.

Podsjeća da su istarsko govedo, ovca, koza i magarac mnogo više od poljoprivrednih životinja. Dio su povijesti, krajolika, gastronomije i identiteta poluotoka, ali i turističke priče kojom se Istra predstavlja svijetu.

Ove je godine predstavljen i projekt „Cesta autohtonih pasmina Istre“, kojim se kroz povezivanje stočarstva, lokalne proizvodnje, gastronomije i turizma dodatno promoviraju upravo te četiri pasmine.

Kapeloto smatra da je takva promocija vrijedna, ali da sama po sebi neće biti dovoljna ako ljudi koji životinje uzgajaju od toga ne mogu živjeti.

„Uz današnje cijene stočne hrane, goriva, mehanizacije i rada, uzgoj autohtonih pasmina ekonomski je gotovo neodrživ. Ako nestanu boškarin, istarska ovca i istarska koza, nestat će i dio identiteta Istre. Turisti neće dolaziti u autentičnu regiju, nego u kulisu bez sadržaja“, upozorava Kapeloto.

Euro koji bi mogao promijeniti budućnost istarskog sela

Njegov je prijedlog da se uvede poseban doprinos od jednog eura po turističkom noćenju, a prikupljeni novac ne bi završavao u općem sustavu, već u strogo namjenskom fondu.

Sredstva bi se, prema prijedlogu, transparentno usmjeravala uzgajivačima za stočnu hranu, mehanizaciju, proširenje stada, očuvanje genetskog fonda te poticanje novih gospodarstava na bavljenje uzgojem autohtonih pasmina.

Kapeloto procjenjuje da bi se, uz više od 25 milijuna turističkih noćenja godišnje, na taj način mogao stvoriti fond vrijedan više od 20 milijuna eura godišnje.

Pritom ističe da povezivanje turizma i očuvanja lokalnih vrijednosti nije nepoznata praksa. Kao jedan od primjera navodi Balearske otoke, gdje se prihodi od poreza na održivi turizam koriste za projekte zaštite okoliša, kulturne baštine i održivog razvoja.

Turizam živi od autentičnosti – može li je pomoći sačuvati?

Odgovori državnih institucija pokazuju da Hrvatska već ima razvijen sustav zaštite i financiranja autohtonih pasmina te da se u njega ulažu milijuni eura.

Brojke pokazuju i rezultate, osobito kod istarskog goveda i istarskog magarca.

Istodobno, pad populacije istarske ovce te relativno mali broj istarskih koza pokazuju da razloga za zabrinutost i dalje ima.

Kapelotova inicijativa zato otvara pitanje koje nadilazi sam prijedlog dodatnog eura: treba li turistički najrazvijenija hrvatska regija snažnije povezati prihode od turizma s očuvanjem onoga na čemu gradi vlastiti identitet?

Foto: Privatna arhiva, Andrej Kapeloto

Postojeći zakon takav model trenutačno ne poznaje. Ministarstvo poljoprivrede poručuje da povezivanje turizma i financiranja autohtonih pasmina može pridonijeti razmatranju novih modela, dok Ministarstvo turizma ostaje pri postojećem zakonskom okviru.

Ostaje još odgovor Istarske županije, od koje smo također zatražili mišljenje o inicijativi.

A upravo bi stav Županije mogao biti posebno važan – jer pitanje više nije samo postoji li novac za očuvanje autohtonih pasmina, već može li Istra osmisliti model u kojem će dio vrijednosti koju stvara turizam biti vraćen ljudima, životinjama i krajoliku koji tu istarsku autentičnost stvaraju.