Vrućine više nisu samo neugoda: Ovog ljeta sve snažnije udaraju i na europsko gospodarstvo

 

Europa je usred još jednog ljeta obilježenog ekstremnim temperaturama, sušom i požarima, no posljedice takvih vremenskih prilika sve se manje mogu promatrati samo kroz prizmu vremena i klime.

Reuters u velikoj analizi objavljenoj početkom tjedna upozorava da ovogodišnji ekstremi ostavljaju posljedice na čitav niz gospodarskih sektora – od poljoprivrede i energetike do prometa i turizma.

Jedan od problema postali su niski vodostaji europskih rijeka. Kada razina vode dovoljno padne, teretni brodovi ne mogu prevoziti uobičajene količine robe ili je promet otežan, što povećava troškove prijevoza i stvara dodatne probleme u opskrbnim lancima.

Među pogođenim europskim plovnim pravcima su Rajna i Dunav, dvije iznimno važne prometne arterije za prijevoz robe. 

Vrućina stvara probleme i energetici

Visoke temperature istodobno povećavaju potrebu za hlađenjem domova, poslovnih prostora i drugih objekata, a time i potrošnju električne energije.

Reuters je ovog tjedna izvijestio i o rastu cijena električne energije na europskim tržištima. Francuske cijene električne energije za dan unaprijed porasle su za više od 20 posto, dok su visoke temperature i niski vodostaji ograničili proizvodnju dijela tamošnjih nuklearnih elektrana. Istodobno je u Njemačkoj smanjena proizvodnja energije iz vjetra, dok potražnja za klimatizacijom dodatno opterećuje sustav. 

Tako se stvara svojevrstan začarani krug: što su temperature više, građanima i gospodarstvu potrebno je više energije za hlađenje, upravo u trenutku kada vremenski uvjeti mogu otežavati njezinu proizvodnju.

Na udaru i poljoprivreda

Dugotrajna vrućina i nedostatak oborina posebno teško pogađaju poljoprivredu. Manjak vode utječe na prinose i povećava potrebu za navodnjavanjem, dok požari u pojedinim dijelovima Europe dodatno uništavaju poljoprivredne površine.

Posljedice se ne moraju zaustaviti na poljima. Slabiji prinosi i veći troškovi proizvodnje mogu stvarati pritisak i na cijene hrane koje na kraju plaćaju potrošači. Reuters navodi upravo poljoprivredu i cijene hrane među područjima kroz koja klimatski ekstremi mogu imati širi gospodarski učinak. 

Mijenja se i turizam

Posebno je zanimljiv utjecaj ekstremnih temperatura na turizam, važan i za Hrvatsku.

Tradicionalno najpopularnije ljetne destinacije južne Europe sve se češće suočavaju s temperaturama zbog kojih razgledavanje gradova i druge aktivnosti na otvorenom postaju znatno manje ugodne. Reuters navodi da je upravo jug Europe među ranjivijim područjima te da ekstremne vrućine mogu utjecati i na turističke prihode. 

To ne znači da će turisti odjednom prestati dolaziti na Mediteran, ali otvara pitanje hoće li se s vremenom mijenjati termini putovanja, duljina sezone i način na koji gosti provode odmor.

Klimatski ekstremi postaju i ekonomsko pitanje

Da ovogodišnja situacija nije izolirani problem pokazuje i šira slika. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a Svjetska meteorološka organizacija upozorava da ekstremne vrućine postaju učestalije, intenzivnije i dugotrajnije. 

Reutersova analiza zato ovogodišnje ljeto promatra kao primjer toga kako klimatske promjene postupno prelaze iz ekološkog u izrazito gospodarsko pitanje. Troškovi više nisu vezani samo uz sanaciju nakon požara ili drugih katastrofa – pojavljuju se kroz slabiju produktivnost, otežan transport, energetiku, poljoprivredu, cijene i prilagodbu infrastrukture. 

Za zemlje južne Europe, među kojima je i Hrvatska, pitanje prilagodbe posebno je važno upravo zbog velike ovisnosti pojedinih područja o poljoprivredi i ljetnom turizmu.

Izvori: Reuters, Svjetska meteorološka organizacija