Mladi žele ostati u Istri, ali što im Istra zauzvrat nudi?

Mladi u Istri žele graditi svoju budućnost, no visoke cijene stanovanja, teškoće s financijskim osamostaljenjem i nejednaka dostupnost sadržaja sve češće im stoje na putu. U povodu Međunarodnog dana mladih provjerili smo što im Istra nudi, a što još uvijek nedostaje.

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza, a ustanovili su ga Ujedinjeni narodi 1999. godine kako bi se skrenula pozornost na probleme i izazove s kojima se mladi susreću, ali i na njihovu važnu ulogu u društvu.

Tim smo povodom odlučili provjeriti kako je danas biti mlad u Istri. Koliko je lako osamostaliti se, pronaći kvalitetan posao, riješiti stambeno pitanje i ostati živjeti u sredini u kojoj su odrasli? Imaju li mladi dovoljno sadržaja, prostora i prilika za uključivanje u društveni život te, možda najvažnije, osjećaju li da se njihov glas doista čuje?

O tim smo pitanjima razgovarali s Arianom Vrančićem, predsjednikom Savjeta mladih Istarske županije, i Ericom Skokom, zamjenikom predsjednika Savjeta mladih Istarske županije.

Kada se govori o ostanku mladih u Istri, jedno od ključnih pitanja svakako je mogućnost osamostaljenja. Visoke cijene nekretnina i najma, troškovi života te mogućnosti zapošljavanja uvelike određuju hoće li mladi svoju budućnost nastaviti graditi upravo ovdje.

„Mislim da se mladi u Istri susreću sa sličnim problemima kao i mladi u ostatku Hrvatske, ali kod nas su neki od njih posebno izraženi. Ja bih kao najveći problem izdvojio stanovanje. Cijene nekretnina i najma jako su visoke, pogotovo u gradovima uz obalu, i mladom čovjeku stvarno je teško doći do vlastitog stana ili uopće dugoročnog najma. To onda povlači i pitanje financijske samostalnosti, zaposlenja i odluke hoće li netko svoju budućnost graditi ovdje ili će otići negdje drugdje“, istaknuo je predsjednik Savjeta mladih Istarske županije Arian Vrančić.

Na problem stanovanja izravno se nadovezuju zapošljavanje i mogućnost financijskog osamostaljenja. Kako naglašava zamjenik predsjednika Savjeta Eric Skoko, mladima nije dovoljno govoriti da ostanu u Istri ako im se istodobno ne omoguće uvjeti za samostalan život.

„Nije dovoljno mladima reći da ostanu u Istri jer je ovdje lijepo živjeti. Moramo im omogućiti uvjete da ovdje stvarno mogu izgraditi život. Ako mlada osoba ima posao, ali velik dio plaće mora dati za najam stana, teško možemo govoriti o pravoj financijskoj samostalnosti. Mislim da tu treba puno više raditi na priuštivom stanovanju, ali i na kvalitetnim, cjelogodišnjim radnim mjestima koja mladima daju sigurnost i perspektivu“, rekao je Skoko.

Sadržaja ima, ali nisu jednako dostupni svima

Život mladih ne svodi se samo na posao i stanovanje. Važnu ulogu imaju kulturni, sportski i društveni sadržaji, kao i prostori za okupljanje.

I dok veći istarski gradovi nude više mogućnosti, situacija je drukčija za mlade koji žive u manjim sredinama. Pritom problem nije samo nedostatak sadržaja, već i mogućnost dolaska do njih.

„Mislim da sadržaja ima, ali nisu jednako dostupni svima. Pula, Rovinj, Poreč ili neki veći gradovi ipak nude više mogućnosti, dok je mladima iz manjih sredina puno teže. Tu nije problem samo postoji li neki sadržaj, nego i kako doći do njega.

Ako mlada osoba nema automobil, javni prijevoz često nije dovoljno prilagođen tome da navečer ode na neki događaj, trening ili druženje i da se poslije može vratiti kući. Zato mislim da, uz nove sadržaje i prostore za mlade, moramo razgovarati i o njihovoj povezanosti i dostupnosti“, poručio je Vrančić.

Mladi jesu zainteresirani, ali žele vidjeti konkretne rezultate

Često se može čuti kako su mladi nezainteresirani za društvena i politička pitanja, no predstavnici Savjeta mladih smatraju da je problem ipak složeniji. Interes postoji, ali mladima treba pokazati da njihovo sudjelovanje nije samo formalnost i da njihov glas može dovesti do konkretnih promjena.

„Ja ne bih rekao da mladi nisu zainteresirani. Mislim da jesu, samo često ne vide na koji način mogu nešto konkretno promijeniti. Imamo savjete mladih, udruge i različite inicijative, ali moramo paziti da uključivanje mladih ne ostane samo formalnost.

Ako nekoga pitamo za mišljenje, onda mora vidjeti da se to mišljenje barem ozbiljno razmatra. Kada mladi vide da njihov prijedlog može dovesti do neke konkretne promjene, onda raste i interes za sudjelovanjem“, rekao je Skoko.

Mladima nedostaje mogućnost dugoročnog planiranja života

Istra se često ističe kvalitetom života, sigurnošću i nizom drugih prednosti, no to samo po sebi nije dovoljno da bi mladi u njoj ostali. Jedno od ključnih pitanja postaje mogu li ovdje ne samo živjeti danas, već i planirati gdje će biti za pet ili deset godina.

„Po meni im najviše nedostaje osjećaj da ovdje mogu dugoročno planirati svoj život. Imamo kvalitetu života, sigurnost i puno prednosti koje Istra pruža, ali moramo mladima dati više razloga da ostanu.

To znači dostupnije stanovanje, bolje povezivanje mjesta javnim prijevozom, više sadržaja za mlade tijekom cijele godine i više mogućnosti za kvalitetno zaposlenje. Ne bih rekao da postoji jedno rješenje, nego je potrebno povezati više različitih politika koje utječu na svakodnevni život mladih“, smatra Vrančić.

Politika za mlade ne može biti samo jedan program

Istarska županija provodi različite programe i mjere namijenjene mladima, a u Savjetu mladih smatraju da pozitivnih pomaka ima. Ipak, potrebe mladih ne mogu se promatrati izdvojeno jer na njihov život istodobno utječu stambena politika, promet, obrazovanje, kultura, sport i tržište rada.

„Mislim da postoji dosta pozitivnih stvari i da se posljednjih godina mladima daje sve više prostora. Kao Savjet mladih nastojimo biti partner Županiji i ukazivati na ono što vidimo na terenu. Naravno da uvijek postoji prostor za više.

Meni je posebno važno da mjere za mlade ne budu nešto što se radi samo unutar jednog upravnog odjela, nego da se o mladima razmišlja kod stanovanja, prijevoza, obrazovanja, kulture, sporta i zapošljavanja. Politika za mlade zapravo obuhvaća gotovo sve segmente života“, istaknuo je Skoko.

Jedna od mjera usmjerenih mladima je i Kulturna iskaznica, čiji je cilj povećati dostupnost kulturnih sadržaja i potaknuti mlade na veće sudjelovanje u kulturnom životu.

„Svakako mislim da je to dobra mjera. Mladima treba olakšati pristup kulturi, pogotovo zato što cijena ulaznice nekome možda izgleda kao mali trošak, ali mladima, učenicima ili studentima može biti razlog da neki sadržaj preskoče. Kulturna iskaznica može ih dodatno potaknuti da odu u kazalište, muzej, na koncert ili neki drugi događaj“, rekao je Vrančić.

Jedna promjena? Priuštivo stanovanje

Kada smo ih upitali koju bi jednu konkretnu promjenu izdvojili kao najvažniju kako bi Istra postala bolje mjesto za život mladih, ponovno se nametnulo pitanje koje se provlači kroz gotovo cijeli razgovor – stanovanje.

„Kad bih baš morao izdvojiti jednu stvar, rekao bih priuštivo stanovanje za mlade. To je možda i najteži problem za riješiti, ali dugoročno jedan od najvažnijih.

Mladi mogu imati posao, društveni život i želju ostati u Istri, ali ako si ne mogu priuštiti stan ili normalan dugoročni najam, teško će ovdje planirati obitelj i budućnost. Mislim da bi upravo na tome u narednim godinama trebalo puno ozbiljnije raditi na svim razinama – od gradova i općina, preko Županije do države“, zaključio je Skoko.

Međunarodni dan mladih prilika je da se o njihovim problemima ponovno glasnije govori, no izazovi s kojima se susreću ne završavaju 12. kolovoza.

Ako Istra želi zadržati mlade ljude, pitanje više nije samo žele li oni ovdje ostati. Jednako je važno može li im ponuditi ono što je potrebno da ovdje doista izgrade samostalan život – priuštiv dom, siguran posao, dostupne sadržaje i osjećaj da imaju svoje mjesto i glas u zajednici.