Hrvati najkasnije u Europi napuštaju roditeljski dom: U prosjeku odlaze tek s 31,5 godina

Državni zavod za statistiku objavio je podatke povodom Međunarodnog dana mladih, a brojke pokazuju da se mladi u Hrvatskoj najkasnije u Europskoj uniji osamostaljuju.

Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma iznosi 31,5 godina, dok mladi u Grčkoj i Slovačkoj odlaze s prosječno 30,9 godina.

U Hrvatskoj s roditeljima živi čak 89,1 posto mladih u dobi od 16 do 29 godina. Za usporedbu, u nekim europskim zemljama mladi se od obitelji odvajaju već početkom dvadesetih, dok je prosjek Europske unije znatno niži od hrvatskog.

Podaci sami po sebi ne govore da mladi ne žele samostalan život. Istraživanje o napuštanju roditeljskog doma u Hrvatskoj pokazuje da je potreba za osamostaljivanjem jedan od glavnih razloga zbog kojih se mladi žele odseliti, ali da ih u tome najviše ograničavaju financije

Cijene najma i nekretnina, nesigurni ugovori o radu i plaće koje često ne prate troškove života mladima otežavaju odluku o samostalnom stanovanju.

U turističkim gradovima, poput Rovinja, Pule i Poreča, dodatni problem predstavljaju visoke cijene najma tijekom sezone i manjak dugoročnih najmova.

Zajednički život s roditeljima zato za mnoge nije samo pitanje obiteljske navike, nego i ekonomske nužnosti. Mladi često ostaju kod kuće dok ne završe školovanje, pronađu stabilan posao ili ne uspiju riješiti stambeno pitanje.

Ostaje pitanje koliko se iza službenih brojki krije mladih koji su se faktički odselili, ali i dalje imaju prijavljeno prebivalište na adresi roditelja. Ipak, podatak o prosječnoj dobi od 31,5 godina jasno pokazuje da je osamostaljivanje mladih u Hrvatskoj sporije nego u ostatku Europske unije.