Od Jupiterovih gromova do istarskih šuma: Neobična priča o jednoj od najskupljih delicija

Istarske tartufe danas povezujemo s vrhunskom gastronomijom i jednom od najcjenjenijih delicija koje se skrivaju pod zemljom. No mnogo prije nego što su postali gastronomski simbol, njihov neobičan način rasta ljudima je predstavljao zagonetku koja je kroz stoljeća stvarala brojne priče i vjerovanja.

Kako navodi službeni turistički portal Istre, prve vijesti o tartufima pojavljuju se još u djelu „Naturalis Historia“ Plinija Starijega.

Posebno zanimljivo vjerovanje proširilo se još u antičko doba. Grčki filozof Plutarh iz Heroneje povezivao je nastanak ove dragocjene gljive s kombiniranim djelovanjem vode, topline i gromova.

Ideja je inspirirala i druge autore. Rimski pjesnik Juvenal smatrao je da je tartuf nastao od groma koji je Jupiter bacio u neposrednu blizinu hrasta, stabla koje se smatralo svetim ocu bogova.

Tu priča postaje još zanimljivija. Budući da je Jupiter u mitologiji bio poznat i po brojnim ljubavnim pustolovinama, tartufima su se kroz povijest počela pripisivati i afrodizijačka svojstva.

Delicija rezervirana za odabrane stolove

Ugled tartufa nastavio se i tijekom srednjeg vijeka i renesanse. Bio je cijenjena namirnica koja se nalazila ponajprije na stolovima plemstva i visokih crkvenih dostojanstvenika.

Prema povijesnom pregledu koji donosi Istra.hr, pojedini stručnjaci tog vremena smatrali su njegovu aromu svojevrsnom kvintesencijom koja u čovjeku pobuđuje ekstazu.

Do 18. stoljeća tartuf je već imao važno mjesto na europskim dvorovima, a posebno su bili cijenjeni primjerci iz talijanskog Pijemonta.

Među njegovim poznatim ljubiteljima bio je i talijanski skladatelj Gioachino Rossini, koji je tartuf slikovito nazvao „Mozartom gljiva“.

Istra među domovinama najcjenjenijeg bijelog tartufa

Uz Pijemont, posebno mjesto u priči ima upravo Istra. Bijeli tartuf, Tuber magnatum Pico, koji raste i na istarskom području, pripada najcjenjenijim vrstama tartufa.

Njegova svjetska popularnost dodatno je porasla tijekom 20. stoljeća, ponajprije zahvaljujući promociji talijanskog hotelijera i ugostitelja Giacoma Morre iz Albe. Njegov doprinos popularizaciji ove delicije bio je toliki da ga je londonski The Times 1933. godine proglasio „kraljem tartufa“.

Od antičkih priča o Jupiterovim gromovima do današnje visoke gastronomije prošla su stoljeća, ali fascinacija tartufima nije nestala. A Istra je danas jedno od mjesta na kojima se ta neobična povijest nastavlja – samo što za pronalazak tartufa više ne čekamo udar groma.