Porečki znanstvenici na tragu prirodne zaštite maslina: Origano, timijan i cimet protiv opasnih bolesti

Mogu li se masline od bolesti zaštititi prirodnim spojevima i pritom smanjiti korištenje klasičnih sredstava za zaštitu bilja?

Upravo su to tijekom proteklih pet godina istraživali znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, a rezultati pokazuju velik potencijal pojedinih eteričnih ulja.

U sklopu projekta „Prirodni bioaktivni spojevi kao izvor potencijalnih antimikrobnih tvari u suzbijanju bakterijskih i drugih gljivičnih patogena masline“, odnosno Anti-Mikrobi-OL, istraživano je djelovanje različitih prirodnih bioaktivnih spojeva na bakterije i gljive koje mogu uzrokovati slabljenje, smanjenu rodnost te djelomično ili potpuno sušenje stabala masline.

Projekt je imao i snažnu međunarodnu komponentu. Uz Hrvatsku, sudjelovali su istraživači iz Slovenije, Portugala, Italije te Bosne i Hercegovine.

Međunarodna istraživačka grupa brojila je devet članova, a tijekom pet godina objavljeno je 13 znanstvenih radova, ostvareno 14 sudjelovanja na konferencijama i 12 usavršavanja te su obranjene dvije doktorske disertacije.

Istraživali i rak masline

Posebna pozornost posvećena je raku, odnosno šugi masline, bolesti koju uzrokuje bakterija Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi.

Bolest se prepoznaje po karakterističnim kvrgavim zadebljanjima i tumorastim izraslinama na granama i izbojima. Simptomi su tijekom istraživanja utvrđeni na 23 različite sorte masline u istarskim maslinicima.

„Rak masline ne znači nužno da će cijela biljka odumrijeti, ali maslina slabi, a napadnuti dijelovi mogu se početi sušiti“, objašnjava voditeljica projekta dr. sc. Sara Godena s Instituta za poljoprivredu i turizam.

Istraživači su analizirali i različite patogene gljive, a istraživanja su donijela i nova otkrića. Pet vrsta gljiva prvi je put zabilježeno na maslini u Hrvatskoj, dok je šest vrsta prvi put zabilježeno na maslini u svijetu.

Origano, timijan i cimetovac među najboljima

Kao moguća alternativa uobičajenim sredstvima za zaštitu bilja ispitivana su eterična ulja i njihove glavne aktivne komponente. Najbolje rezultate pokazala su ulja origana, odnosno mravinca, običnog timijana i kineskog cimetovca.

Posebno se istaknuo karvakrol, glavna komponenta eteričnog ulja origana, kao i e-cinamaldehid, jedan od najvažnijih sastojaka eteričnog ulja cimetovca. U pojedinim laboratorijskim ispitivanjima njihovo djelovanje bilo je usporedivo, pa čak i bolje od djelovanja standardnih fungicidnih ili baktericidnih preparata.

„Eterična ulja i njihove glavne komponente pokazali su se vrlo učinkovitima kod fitopatogena u laboratorijskim uvjetima.

Među najboljima pokazali su se origano i njegova glavna komponenta karvakrol, zatim timijan, dok su kod patogenih gljiva osim origana i karvakrola, vrlo dobre rezultate pokazali također i cimet i njegova glavna komponenta e-cinamaldehid“, ističe Godena.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da obećavajući laboratorijski rezultati još ne znače da se eterična ulja mogu nekontrolirano primjenjivati u maslinicima. Potrebno je precizno odrediti koncentraciju jer prevelike količine pojedinih spojeva mogu oštetiti samu biljku. Problem predstavlja i hlapljivost eteričnih ulja.

Istarska bjelica najotpornija na rak masline

Istraživane su i razlike u osjetljivosti pojedinih sorti. Rosinjola se pokazala najosjetljivijom na rak masline, dok je Istarska bjelica pokazala najmanju osjetljivost. Leccino je svrstan među osjetljive sorte, Frantoio i Buža pokazali su visoku, a Rosinjola vrlo visoku osjetljivost.

Znanstvenici pritom podsjećaju da se bolesti masline ne mogu suzbijati samo jednim postupkom.

Važni su pravilna rezidba i higijena alata, uklanjanje zaraženih grana i biljnog materijala te izbjegavanje rezidbe tijekom kišovitog vremena, kada vlaga pogoduje širenju bolesti.

Istraživanja se nastavljaju

Završetkom projekta Anti-Mikrobi-OL istraživanja neće stati. Karvakrol, koji se posebno istaknuo u dosadašnjim ispitivanjima, znanstvenici će testirati i na smeđoj mramorastoj stjenici, invazivnom štetniku koji napada više od 200 biljnih vrsta, među kojima i maslinu.

Koliko se brzo ovaj štetnik može razmnožavati pokazuje i podatak da je od 28 jedinki prikupljenih u prirodi u kontroliranim laboratorijskim uvjetima dobiveno više od 300 novih jedinki.

Rezultati porečkih znanstvenika tako otvaraju prostor za razvoj novih, bioloških pripravaka koji bi u budućnosti mogli pomoći u smanjenju korištenja konvencionalnih pesticida. No prije njihove šire primjene potrebno je utvrditi precizno doziranje i djelovanje u konkretnim uvjetima proizvodnje.