POZNAT DATUM OTVORENJA BANKE HRANE: Viškovi će umjesto u otpadu završavati kod onih kojima su najpotrebniji

Kako spriječiti da višak hrane završi u otpadu, a istodobno pomoći građanima koji se teško nose s troškovima života? Istarska županija pokreće projekt banke hrane, u sklopu kojega će se donirana hrana prikupljati, skladištiti i distribuirati onima kojima je najpotrebnija.

Riječ je o strateškom projektu Istarske županije koji, osim snažne socijalne i humanitarne komponente, ima i važnu ekološku i zdravstvenu dimenziju.

''Projekt banke hrane nije samo socijalni izazov, nego je to i dio zdravstvene politike, jer bačena hrana zagađuje okoliš. Ako znate da 10 kilograma bačene hrane emitira oko 25 kilograma CO2, a toliko veže jedno stablo.

Tu je ta ekološka priča koju je upravo Europska unija potaknula formiranjem banaka hrane u Europi. I mi smo se priključili tom pokretu iz ekološkog aspekta'', istaknula je zamjenica istarskog župana Gordana Antić gostujući u HRT-ovu Studiju 4.

Istarska županija još je 2023. godine potpisala Dobrovoljni sporazum o sprječavanju bacanja hrane, a upravo bi banka hrane trebala biti jedan od konkretnih koraka prema ostvarenju tog cilja.

Hrana, voda, energija i rad završavaju u otpadu

Antić upozorava da bacanje hrane ne znači samo bacanje samog proizvoda, već i svih resursa utrošenih u njegovu proizvodnju i prijevoz.

''To je taj ekološki aspekt, jer bačena hrana nije samo hrana, nego je tu bačena i voda, i trud, i rad, i benzin, i ruke radnika koji su je proizveli, a netko treba hranu. To je taj drugi aspekt, socijalni ili humanitarni'', kazala je.

Banka hrane trebala bi imati i dodatnu funkciju. U objektu će se čuvati zalihe potrebne u slučaju izvanrednih situacija poput poplava, potresa i požara, čime bi projekt trebao pridonijeti bržoj reakciji u kriznim situacijama i povećanju otpornosti zajednice, ali i pružiti dodatnu podršku sustavu civilne zaštite.

Sama banka hrane funkcionirat će kao posrednik između onih koji raspolažu viškovima hrane i građana kojima je pomoć potrebna.

''Europa je odlučila do 2030. godine smanjiti za 30 posto bacanje hrane. Više od gotovo 46 posto bačenog otpada čini hrana, a često je ona još vrlo upotrebljiva.

Mi ćemo opremiti zgradu i kupiti kamion, prijevozna sredstva i ostalo te dobiti, nadamo se, sredstva Europske unije. Zgradu smo kupili vlastitim novcem iz proračuna, jer trenutno se u Europskoj uniji ne osiguravaju sredstva za nabavku infrastrukture'', pojasnila je Antić.

Na jednom mjestu humanitarne službe i volonteri

Objekt je zamišljen kao polivalentan prostor u kojem će svoje mjesto pronaći i humanitarne organizacije, Crveni križ, HGSS te volonteri.

Osim distribucije hrane, plan je ondje provoditi aktivnosti kojima će se poticati volonterstvo, zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, ali i djecu učiti važnosti zajedništva i pomaganja drugima.

''Ovo je zaista jedan, možda najljepši primjer brige o zajednici i brige o onima koji trebaju pomoć, a ujedno činimo nešto i za ekološku zaštitu'', istaknula je Antić.

Hranu bi banci trebali donirati trgovački lanci i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a prema riječima zamjenice župana, već postoji popis zainteresiranih donatora. Poznati su i potencijalni krajnji korisnici, među ostalim preko društava Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija.

Iskustva iz sredina koje već imaju banke hrane, navodi Antić, pokazuju da se količina bačene hrane već tijekom prve godine može smanjiti za deset posto.

„Nekad su naše bake govorile: grijeh je baciti hranu“

Važan dio projekta bit će i edukacija građana o odgovornijem odnosu prema hrani.

''Sprječavanje bacanja hrane je u biti kružna ekonomija u praksi, a nekad su naše bake govorile: „Grijeh je baciti hranu.“ Svi su to znali. Važno je raditi popise, važno je brinuti o količinama'', poručila je Antić.

Zgrada banke hrane nalazi se u središtu Istre kako bi, ističe, bila jednako dostupna stanovnicima iz svih dijelova županije. Ondje se planiraju održavati i aktivnosti vezane uz pripremu zdravih i brzih obroka te kvalitetnu prehranu, što se uklapa u županijske zdravstvene programe.

Posebna pozornost bit će usmjerena na djecu i problem prekomjerne tjelesne težine.

''Učili bismo kako s malo hrane proizvesti dobre, kvalitetne obroke, a isto tako kako ne kupovati previše i kako upotrijebiti hranu prije nego što istekne rok, odnosno u hladnjak staviti ispred ono što je kraćeg roka, a nazad ono što je dužeg roka. Ne treba kupovati previše, jer smo postali veliko potrošačko društvo'', savjetuje Antić.

Otvaranje istarske banke hrane očekuje se 29. rujna, na Svjetski dan hrane.