„Zamislite da imate pet minuta da izađete iz kuće. Što biste uzeli?“

Požar, poplava, potres ili neki drugi izvanredni događaj može u samo nekoliko minuta potpuno promijeniti svakodnevicu. Upravo zato priprema za krizne situacije ne bi trebala biti rezervirana samo za vatrogasce, Civilnu zaštitu, policiju, HGSS ili Crveni križ – određenu razinu spremnosti trebao bi imati svaki građanin.

Na to je gostujući na Rovinj FM-u upozorila zamjenica istarskog župana i načelnica Stožera civilne zaštite Istarske županije Gordana Antić.

Istarska županija, kako je kazala, već je pripremila vodič za krizne situacije koji je građanima dostupan i elektronički.

„Mi smo prije par mjeseci, odnosno prošle godine, napravili i naš krizni vodič. On je elektronički na stranicama Istarske županije, na hrvatskom i talijanskom jeziku“, kazala je Antić.

Antić je tijekom razgovora postavila vrlo konkretno pitanje kojim je pokušala približiti koliko je osobna priprema važna.

„Ja uvijek pitam građane: zamislite da imate pet minuta da izađete iz svoje kuće zbog požara, poplave ili potresa. Što biste napravili? Što biste uzeli?“, rekla je Antić.

U stvarnoj kriznoj situaciji vremena za razmišljanje možda neće biti. Upravo zato, smatra Antić, o osnovnim koracima treba razmišljati unaprijed, dok opasnosti nema.

Što ako nekoliko dana ne možemo izaći iz kuće?

Drugi scenarij na koji je upozorila potpuno je suprotan – umjesto hitne evakuacije, može se dogoditi situacija u kojoj građani određeno vrijeme moraju ostati u svojim domovima.

Kao primjer navela je onečišćenje zraka. „Ili ako je nekakvo zagađenje zraka, koliko dana možemo biti u kući da ne moramo izlaziti? Imamo li zalihe za tri dana?“, upitala je Antić.

Prema njezinim riječima, poželjno je biti spreman i za dulje razdoblje.

„Bilo bi idealno za deset dana“, kazala je.

Voda je među najvažnijim zalihama

Antić je posebno izdvojila vodu kao jednu od osnovnih stvari o kojoj treba razmišljati u pripremi kućanstva za kriznu situaciju. „Imamo li vode? Litra i pol po osobi dnevno pa nadalje“, navela je.

Poanta, naglašava, nije stvaranje straha, nego upravo suprotno – spriječiti paniku onda kada se dogodi nešto neočekivano.

„Bolje biti spreman, pa da se ne dogodi, nego da nas iznenadi“, poručila je Antić.

„Panika je uzrokovana strahom, a strah neznanjem“

U kriznim situacijama jedan od problema može biti i reakcija ljudi koji ne znaju što trebaju napraviti.

Antić upravo zato veliku važnost pridaje informiranju i vježbanju. „Panika je uzrokovana strahom, strah neznanjem. Znači, moramo znati, moramo vježbati“, rekla je.

Pripremljenost stanovništva tako postaje jedan od elemenata otpornosti cijele zajednice.

Vatrogasci, hitna medicina, policija, HGSS, Crveni križ i ostale službe reagirat će kada se dogodi krizna situacija, ali građani u prvim minutama događaja često moraju znati kako zaštititi sebe i svoje bližnje.

Zato je pitanje koje je Antić postavila slušateljima zapravo vrlo jednostavna provjera vlastite spremnosti: ako biste zbog požara, poplave ili potresa imali samo pet minuta za napustiti dom – biste li znali što napraviti i što ponijeti?