BINA Istra uložila u KBC Zagreb: Obnovljen hitni prijam kroz koji godišnje prođe 120 tisuća pacijenata
BINA Istra nastavila je ulaganja u hrvatsko zdravstvo sudjelovanjem u obnovi Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Zagreb, kroz koji godišnje prođe oko 120 tisuća pacijenata, među njima i brojni građani Istre.
BINA Istra nastavila je s ulaganjima u hrvatsko zdravstvo, ovoga puta sudjelujući u obnovi Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Zagreb.
U projektu vrijednom 426 tisuća eura bez PDV-a, realiziranom uz partnere ECCOS, KAMGRAD i SPEGRA, obnovljena su 392 četvorna metra jednog od najvažnijih i najopterećenijih prostora najveće hrvatske bolnice.
Novoobnovljene prostore jučer su obišli potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki s predstavnicima Uprave te predstavnici BINA Istre i partnera koji su sudjelovali u projektu.
Obnova je trajala četiri mjeseca, a poseban izazov predstavljala je činjenica da je OHBP cijelo vrijeme morao nastaviti s radom. Kroz hitni prijam KBC-a Zagreb godišnje prođe približno 120 tisuća pacijenata iz cijele Hrvatske, među kojima su i brojni građani Istre.
Upravo je na tu činjenicu ukazao generalni direktor BINA Istre dr. sc. Dario Silić, istaknuvši kako kompanija svoju odgovornost prema zajednici ne vidi samo kroz izgradnju i upravljanje prometnom infrastrukturom.
Foto: Bina Istra
„Posebno nam je važno podržati zdravstvo, jer svi mi, prije ili kasnije, postajemo njegovi korisnici, bilo za sebe, bilo za nekoga koga volimo“, poručio je Silić.
Naglasio je kako je BINA Istri ova donacija od više od 420 tisuća eura posebno važna upravo zato što u KBC Zagreb dolaze i brojni pacijenti iz Istre.
„Željeli smo pomoći da taj prvi susret sa zdravstvenim sustavom, osobito u hitnim situacijama, bude što dostojniji, humaniji i ugodniji“, kazao je Silić.
Obnovljeni prostor svakodnevno koristi više od 500 ljudi – pacijenata kojima je potrebna pomoć i zdravstvenih djelatnika koji o njima skrbe.
„Ulaganje u zdravstvo nije samo ulaganje u prostor i opremu. To je ulaganje u ljude, u njihovo zdravlje i u osjećaj da, kada je najteže, nisu sami“, istaknuo je Silić, podsjetivši kako je BINA Istra posljednjih godina ulagala i u opremu i obnovu bolnica u Puli i Rijeci.
Foto: Bina Istra
Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki zahvalio je BINA Istri, KAMGRADU, ECCOS-u i SPEGRI na doprinosu realizaciji projekta.
„Ovo je dobar primjer suradnje zdravstvenog sustava i poslovne zajednice na projektu koji ima izravnu vrijednost za velik broj naših građana“, poručio je Borovečki.
Voditelj OHBP-a dr. Adis Keranović istaknuo je kako su obnovom dobili funkcionalniji prostor, što omogućuje bolju organizaciju rada i kvalitetnije uvjete za zbrinjavanje pacijenata.
Foto: Bina Istra
Na važnost ulaganja osvrnula se i ministrica zdravstva Irena Hrstić, naglasivši kako obnovljeni OHBP donosi konkretne promjene i pacijentima i zdravstvenim djelatnicima.
„Novouređeni prostor pacijentima donosi više privatnosti, dostojanstva i funkcionalniju organizaciju skrbi, a zdravstvenim djelatnicima bolje uvjete za rad. Posebno veseli što je obnova provedena bez prekida rada hitne službe“, istaknula je Hrstić.
Na doprinos BINA Istre posebno se osvrnuo i potpredsjednik Vlade Oleg Butković.
„Bina Istra već dugi niz godina pruža potporu zdravstvenim ustanovama, osobito u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, a činjenica da su svoju podršku ove godine proširili i na KBC Zagreb pokazuje koliko je važno da velike kompanije, uz svoje poslovanje, prepoznaju i potrebe zajednice u kojoj djeluju“, rekao je Butković.
Foto: Bina Istra
Dodao je kako se razvoj Hrvatske ne odnosi samo na autoceste, luke, željeznice i mostove, već da svaki infrastrukturni projekt u konačnici treba pridonositi boljem i kvalitetnijem životu građana.
Za BINA Istru projekt u Zagrebu tako predstavlja nastavak ulaganja u zdravstveni sustav, nakon pomoći zdravstvenim ustanovama u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, ali i primjer povezivanja poslovnog sektora sa zdravstvom na projektima od neposrednog značaja za pacijente i medicinske djelatnike.
U Istri je u rujnu zabilježena najniža stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj, od 1,1 posto. No, broj zaposlenih u pravnim osobama tijekom trećeg tromjesečja bio je 0,5 posto manji nego godinu ranije.
U ponedjeljak, 2. studenoga, u Čitaonici Kluba umirovljenika Pula održat će se predavanje o važnosti cijepljenja u starijoj životnoj dobi. Uz korisne zdravstvene savjete, posjetiteljima će biti omogućeno i mjerenje krvnog tlaka te glukoze u krvi.
Od 1. studenoga na hrvatskim cestama ponovno vrijedi obveza korištenja dnevnih ili kratkih svjetala tijekom dnevne vožnje. Vozačima koji ne poštuju ovu odredbu prijeti kazna od 30 eura, no razlog zbog kojeg je pravilo uvedeno mnogo je važniji od samog novčanog iznosa.
U Europskoj uniji žene u prosjeku rađaju sve manje djece. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, na jednu ženu dolazi prosječno 1,34 djece, što je najniža zabilježena vrijednost od 2001. godine. Za prirodnu obnovu stanovništva potrebno je približno 2,1 dijete po ženi.
Grad Pula pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu odluke kojom bi se uredili uvjeti za rješavanje nedostatka parkirnih mjesta u postupcima izdavanja prostornih i građevinskih akata, kao i naknada za parkirna mjesta koja nije moguće osigurati.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su bile 4,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, no iza tog prosjeka kriju se znatno veće razlike među pojedinim troškovima.
Ryanair za ljeto 2027. planira povećati broj letova iz Zagreba prema nizu europskih destinacija. London i Malta trebali bi imati po dva leta dnevno, dok će češće prometovati i zrakoplovi prema Parizu, Dublinu, Mallorci te drugim popularnim odredištima.
Nakon Pule i Poreča, ograničenja cijena pojedinih proizvoda na Adventu uvode i Split te Osijek. Dok će u Puli fritule i kuhano vino stajati najviše tri eura, neki hrvatski gradovi cijene prepuštaju ugostiteljima.
ACI je u prvih devet mjeseci 2026. ostvario 33,3 milijuna eura prihoda i 3,8 milijuna eura neto dobiti, čak 24,2 posto više nego lani. Uz rast poslovanja, produljenje koncesija za svih 22 marine do 2058. otvara prostor za ulaganja vrijedna 140 milijuna eura.
Nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines priprema novu dokapitalizaciju vrijednu 35 milijuna eura, a sredstva koja su prvotno bila predviđena za 2027. godinu mogla bi biti osigurana već ove godine. O prijedlogu povećanja temeljnog kapitala dioničari bi trebali odlučivati danas, 29. listopada.