U Europi se rađa sve manje djece: Najniža stopa u više od 20 godina!

Eurostat je 27. listopada objavio nove podatke o fertilitetu u europskim regijama, koji potvrđuju dugogodišnji trend niskog broja rođene djece.

Prema podacima za 2024. godinu, prosječna stopa fertiliteta u Europskoj uniji iznosila je 1,34 djece po ženi, što je najniža zabilježena vrijednost od početka usporedive statističke serije 2001. godine.

To ne znači da svaka žena ima jedno ili dvoje djece, nego je riječ o statističkom pokazatelju koji procjenjuje koliko bi djece žena rodila tijekom života kada bi se zadržale stope rađanja zabilježene u promatranoj godini.

Europa već godinama bilježi nizak broj rođenih

U posljednjih dvadeset godina stopa fertiliteta u Europskoj uniji kretala se između 1,34 i 1,57 djece po ženi.

Tijekom cijelog tog razdoblja ostala je znatno ispod približno 2,1 djeteta po ženi, koliko je potrebno za dugoročnu obnovu stanovništva bez utjecaja migracija.

Takvi trendovi dugoročno otvaraju pitanja starenja stanovništva, dostupnosti radne snage te održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava.

Velike razlike među europskim regijama

Eurostat je analizirao podatke za 1.165 regija Europske unije za koje su dostupni podaci.

U 439 regija, odnosno 37,7 posto, stopa fertiliteta bila je niža od europskog prosjeka.

S druge strane, 714 regija, odnosno 61,3 posto, bilježilo je stopu iznad prosjeka EU-a, dok je 12 regija imalo vrijednost jednaku prosjeku.

Posebno niske stope, manje od jednog djeteta po ženi, zabilježene su u pojedinim regijama Španjolske, Poljske, Italije, Grčke, Njemačke i Litve.

Među područjima s izrazito niskim vrijednostima nalaze se i dijelovi Španjolske te talijanska Sardinija.

I Hrvatska se pojavljuje među regijama s višim vrijednostima

Eurostat je među regijama sa stopom od najmanje 1,75 djece po ženi izdvojio i jednu hrvatsku regiju.

To je osjetno više od prosjeka Europske unije, ali još uvijek ispod razine potrebne za prirodnu obnovu stanovništva.

Pritom je važno naglasiti da niža stopa fertiliteta ne znači nužno da broj stanovnika odmah pada jer na ukupno stanovništvo utječu i doseljavanje, iseljavanje te smrtnost.

Što to znači za budućnost?

Ako se dugoročno rađa manje djece, to može utjecati na broj učenika u školama, broj radno sposobnih stanovnika i sve veći udio starijih osoba.

Eurostatovi podaci pokazuju da se s takvim demografskim izazovima suočava velik dio Europe, iako postoje značajne razlike među državama i regijama.

Prosjek od 1,34 djece po ženi zato je važan pokazatelj demografskih promjena koje će utjecati na budućnost europskog društva.