Divlje svinje zadaju glavobolje poljoprivrednicima: Štete rastu, traže se nova rješenja

Štete koje divljač nanosi usjevima i nasadima velik su i dugotrajan problsaem za brojne hrvatske poljoprivrednike, a aktualne izmjene Zakona o lovstvu prilika su da se iskustva s terena pretoče u konkretnija rješenja.

O toj se problematici raspravljalo na okruglom stolu „Štete od divljači i zaštita poljoprivredne proizvodnje – koja su nam rješenja potrebna?“, koji je u Hrvatskom saboru organizirala predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Predloženim izmjenama Zakona o lovstvu predviđeno je, među ostalim, davanje prednosti domicilnim lovačkim društvima pri ostvarivanju prava korištenja lovišta. Petir je to ocijenila važnim jer smatra da bi lovištima, gdje god je moguće, trebali upravljati ljudi koji poznaju prostor i lokalne prilike.

Predviđena je i nova raspodjela naknade za pravo lova, prema kojoj bi 50 posto sredstava išlo županijama i Gradu Zagrebu za financiranje zakonom određenih mjera, dok bi deset posto bilo usmjereno Ministarstvu.

Petir je pritom upozorila da prijenos novca i ovlasti na županije mora pratiti jasno propisan postupak.

Potrebno je, istaknula je, precizno odrediti tko zaprima prijavu štete, izlazi na teren, sastavlja zapisnik i procjenjuje štetu, kao i tko odlučuje o naknadi, iz kojih se sredstava ona isplaćuje te tko nadzire provedbu.

Naglasila je i odgovornost lovoovlaštenika te upozorila na dobnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika i lovaca. Poručila je da sustav mora biti funkcionalan, predvidiv i provediv želi li se mlađe generacije zadržati u ruralnim područjima.

Poseban problem divlje svinje

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić ocijenio je da dosadašnji rezultati nisu zadovoljavajući te upozorio na, prema podacima koje je iznio, velik nesrazmjer između procijenjene stvarne brojnosti divljih svinja i broja evidentiranog u lovnogospodarskim osnovama.

Prema njegovim navodima, 2024. godine u prostoru je bilo oko 236 tisuća divljih svinja, dok ih je u lovnogospodarskim osnovama bilo evidentirano između 30 i 35 tisuća. Upozorio je i da se godišnjim odstrjelom ne prati reprodukcijski prirast populacije.

Mihelić je podsjetio i na naredbu Ministarstva poljoprivrede iz 2018. kojom je bilo propisano smanjenje brojnog stanja divljih svinja do biološkog minimuma.

Kao jedan od problema izdvojio je ostvarivanje prava na naknadu štete, ali i visoke troškove održavanja zaštitnih ograda te slučajeve u kojima poljoprivrednicima šteta nije isplaćena uz obrazloženje da nisu proveli odgovarajuće zaštitne mjere.

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Mato Čičak osporio je dio podataka koje je iznijela Hrvatska poljoprivredna komora. Istaknuo je da je nakon prvog saborskog čitanja izmjena Zakona dogovoreno osnivanje neovisnih županijskih povjerenstava koja bi utvrđivala nastanak štete. Kao važan dio rješenja naveo je i preventivne mjere poput električnih pastira.

Povjerenstva bi na teren trebala izlaziti u roku od sedam dana

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo rekao je da je na prvi prijedlog zakonskih izmjena pristiglo oko 250 primjedbi, među kojima se velik broj odnosio upravo na zabrinutost poljoprivrednika oko zaštite od šteta.

Najavio je da bi neovisna županijska povjerenstva trebala izaći na teren u roku od sedam dana i utvrditi nastalu štetu. Ako su propisane mjere zaštite provedene, lovoovlaštenik i poljoprivrednik bili bi upućeni na dogovor, dok bi u slučaju spora odgovornost u konačnici utvrđivao sud.

U raspravi su otvorena i pitanja vjerodostojnosti podataka o brojnosti divljači, usklađenosti lovnogospodarskih osnova sa stvarnim stanjem na terenu, odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednika, dostupnosti zaštitnih mjera te šteta na usjevima, nasadima i u šumama.

Izmjene Zakona o lovstvu prošle su prvo čitanje u Hrvatskom saboru početkom srpnja, kada je zaključeno da se primjedbe i prijedlozi iz saborske rasprave upute predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.