Možemo li vratiti morske šume u Jadran? Znanost ove nedjelje stiže na Korzo!

Mogu li se izgubljene morske šume vratiti u Jadran, kako klimatske promjene utječu na vino i što nam školjkaši otkrivaju o stanju mora? Odgovore će ove nedjelje na riječkom Korzu ponuditi 12 znanstvenica iz pet hrvatskih gradova.

Drugo riječko izdanje manifestacije Znanost u prolazu održat će se u nedjelju, 4. listopada, s početkom u 10.30 sati na Korzu. Dvanaest znanstvenica iz Rijeke, Pule, Zagreba, Rovinja i Poreča svoja će istraživanja približiti građanima kroz kratka predavanja, interaktivne radionice i razgovore.

Među njima će biti i znanstvenice iz istarskih institucija, koje će govoriti o moru, klimatskim promjenama, vinu i glazbi.

Ljiljana Iveša iz Centra za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković posjetitelje će odvesti ispod površine mora, među morske šume koje stvaraju velike smeđe alge.

Takve su šume dom brojnim morskim vrstama, no uz zapadnu obalu Istre i u drugim dijelovima Jadrana posljednjih su se desetljeća povukle. U sklopu projekta REFINE mlade alge uzgajaju se u laboratoriju i potom vraćaju u more, a građani će na Korzu moći doznati može li se na taj način obnoviti ono što je iz Jadrana nestalo.

O moru će govoriti i Ines Kovačić s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koja će predstaviti istraživanja dagnji, kamenica i kaneštrela. Njihov rast i zdravlje ovise o uvjetima u moru pa mogu biti važni pokazatelji promjena povezanih s onečišćenjem i klimom.

Posjetitelji će doznati i kako ljušture školjkaša, umjesto da završe kao otpad, mogu dobiti novu namjenu te postati sirovina za beton i druge građevinske materijale.

Klimatske promjene mijenjaju i vino

Kako sve toplija klima utječe na vino koje pijemo objasnit će Sara Rossi iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Više temperature ubrzavaju dozrijevanje grožđa i povećavaju količinu šećera, što može rezultirati vinima s više alkohola i promijenjenom ravnotežom okusa. Rossi će predstaviti i načine na koje znanost odgovara na nove uvjete – od određivanja pravog trenutka berbe i odabira kvasaca do primjene novih tehnologija u proizvodnji vina.

Sabina Vidulin s Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli posjetitelje će pak pretvoriti u glazbene detektive.

Predstavit će spoznajno-emocionalno slušanje glazbe, metodu koju je razvila i koja se već primjenjuje u dijelu hrvatskih škola. Djeca, mladi i odrasli pokušat će prepoznati emocije u glazbi te povezivati glazbena djela s pokretom, plesom i glumom.

Od mikroorganizama i mozga do matematike

Program donosi i niz drugih tema. Dajana Kučić Grgić i Anja Rakas s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu predstavit će svijet mikroorganizama te pokazati kako se ispituje djelovanje antibiotika na bakterije, zašto nastaje otpornost na antibiotike i što mikroorganizmi mogu otkriti o kvaliteti vode.

Elena Petrović s Instituta Ruđer Bošković govorit će o gljivama koje žive na biljkama, u njima i u tlu, dok će Mattea Mačkić Jovanović s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci približiti posjetiteljima svijet iznimno tankih poluvodičkih materijala i pretražne elektronske mikroskopije.

Maja Kelić s Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci objasnit će što se događa u mozgu dok učimo čitati i zašto neka djeca teže svladavaju čitanje i pisanje, a Iva Kristić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavit će mikrogliju, svojevrsnu „hitnu službu“ mozga koja ima važnu ulogu nakon njegovih oštećenja.

Sanja Ljubičić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pokazat će zašto su trčanje, skakanje, padanje i slobodna igra važni za razvoj djece, dok će Ivona Traunkar s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci pokazati kako diskretna matematika pomaže u svakodnevnom životu – od pronalaženja najkraćeg puta do sigurnog prijenosa i šifriranja poruka.

Znanost koja izlazi među ljude

Manifestaciju organizira udruga Znanost u prolazu, neprofitna organizacija iz Zagreba nastala s idejom da znanost ne treba ostati zatvorena u laboratorijima, fakultetima i stručnim časopisima, već izaći među građane.

Poseban naglasak manifestacije stavljen je na veću vidljivost žena u znanosti, kojima se kroz javna predavanja, radionice i neposredne razgovore omogućuje predstavljanje njihova rada široj publici.

Rijeka je manifestaciju prvi put ugostila 2022. godine, a drugo izdanje na Korzu održat će se ove nedjelje, 4. listopada, od 10.30 sati. Organizatori pozivaju građane da pronađu temu koja ih zanima, zastanu, poslušaju – i znanstvenicama postave što više pitanja.

Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor