Sve više neobičnih stanovnika Jadrana - evo koje vrste znanstvenici posebno prate uz Istru!

Morski orah i atlantski plavi rak među stranim su morskim vrstama koje su tijekom 2026. godine zabilježene i prijavljivane na području Istre.

Dok morski orah već ima invazivni karakter, plavi rak zasad se vodi kao strana vrsta, a znanstvenici upozoravaju da sama pojava novog organizma u Jadranu još ne znači da je riječ o invaziji.

Odgovore o stanju u istarskom podmorju, širenju novih vrsta i mogućim posljedicama klimatskih promjena za IstraIN su dostavili iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju.

Veliku pomoć znanstvenicima pružaju upravo građani putem aplikacije Crafting the Sea, a ove godine najčešće su prijavljivali želatinozni plankton, odnosno meduze i rebraše.

Prema podacima do 20. rujna, među svim lokacijama obuhvaćenima aplikacijom najviše je prijava mediteranske meduze (Cotylorhiza tuberculata), poznate kao „jaje na oko“. Slijede kompas meduza (Chrysaora hysoscella) i morski orah (Mnemiopsis leidyi).

„Meduze i rebraši nisu svi strane vrste, a njihova masovna pojava sama po sebi ne znači biološku invaziju“, naglašavaju iz Instituta.

Foto: Institut Ruđer BoškovićMorski orah

Građanska opažanja posebno su važna jer je želatinozni plankton teško pratiti klasičnim znanstvenim metodama.

Neke su vrste iznimno velike, poput morskih pluća (Rhizostoma pulmo), koja mogu težiti više od deset kilograma, dok su druge toliko krhke da ih planktonske mreže oštećuju.

Među zanimljivijim ovogodišnjim dojavama iz Istre izdvajaju se opažanja većeg broja atlantskih plavih rakova u Tarskoj vali i na ušću Mirne.

Takve prijave, popraćene fotografijama i točnom lokacijom, znanstvenicima daju smjernice za daljnja terenska istraživanja.

Nakon početka kampanje broj prijava porastao više od šest puta

Koliko građani mogu pridonijeti istraživanju mora pokazuje i ovogodišnji odaziv. Nakon početka oglašavanja kampanje 6. kolovoza broj dojava naglo je porastao.

Do 20. rujna evidentirano je 420 prijava, dok ih je tijekom prethodnih 46 dana bilo 67. Riječ je o porastu aktivnosti prijavljivanja od približno 527 posto.

Ipak, iz Instituta upozoravaju kako taj podatak ne znači da se broj stranih vrsta ili organizama u moru povećao u istom omjeru.

Foto: Institut Ruđer BoškovićMediteranska meduza

Građani su putem aplikacije dostavljali i starija opažanja. Čak 93 ovogodišnje prijave odnose se na ranije nalaze, a jedna seže još u 2022. godinu.

„Za pouzdanu procjenu višegodišnjih trendova potrebni su usporedivi podaci prikupljani tijekom više godina“, ističu znanstvenici.

Upravo zahvaljujući građanima u kolovozu su zaprimili i dojavu o stranoj vrsti meduze, ali i o meduzi čija vrsta dosad nije bila znanstveno opisana.

Kako nove vrste uopće stižu u Jadran?

Razloga je nekoliko, a ljudske aktivnosti i promjene okolišnih uvjeta djeluju istodobno.

Jedan od važnijih putova prijenosa je pomorski promet. Brodovi organizme, njihova jaja i ličinke mogu prenijeti u balastnim vodama ili kao obraštaj na trupu. U prijenosu mogu sudjelovati i manja plovila, zbog čega su luke i marine posebno važne za praćenje.

Nove vrste mogu se unositi i premještanjem živih organizama i opreme u marikulturi.

Drugi važan put je Sueski kanal, kojim vrste iz Crvenog mora ulaze u Sredozemlje, nakon čega se neke od njih postupno šire prema Jadranu.

Foto: Institut Ruđer BoškovićPlavi rak

Istodobno, zagrijavanje mora može olakšati njihov opstanak i razmnožavanje. Toploljubne vrste koje prirodno žive u Sredozemlju također šire svoj areal prema sjeveru pa mogu postati nove za Istru, iako se ne smatraju stranim vrstama.

Sjeverni Jadran ipak ima svojevrsnu prirodnu prepreku – zimu.

„Za tropske vrste zimske temperature mogu biti presudne: nalaz ne znači nužno da vrsta može prezimiti“, pojašnjavaju iz Instituta.

Šest vrsta pod posebnim povećalom znanstvenika

U okviru projekta ALIENA znanstvenici su izdvojili šest vrsta koje bi mogle predstavljati ozbiljnu prijetnju morskim ekosustavima regije.

Riječ je o morskom orahu, atlantskom plavom raku, srebrnoprugoj napuhači (Lagocephalus sceleratus), ribi lav (Pterois miles) te makroalgama Codium fragile i Rugulopteryx okamurae.

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Morski orah i plavi rak već imaju dobro uspostavljene populacije na ovom području pa znanstvenici prate promjene njihove brojnosti, rasprostranjenosti i mogućih utjecaja.

Pritom naglašavaju da popis šest vrsta predstavlja prioritet za praćenje, a ne predviđanje da će sve one postati česte ili invazivne uz istarsku obalu.

Napuhača opasna za konzumaciju, riba lav ima otrovne bodlje

Posljedice širenja pojedinih vrsta vrlo su različite.

Morski orah nije opasan za kupače jer nema žarnice i ne peče, ali pri velikoj brojnosti može imati značajan ekološki utjecaj. Hrani se zooplanktonom, uključujući riblja jaja i ličinke, zbog čega može mijenjati dostupnost hrane drugim organizmima i utjecati na hranidbenu mrežu.

Kod atlantskog plavog raka iskustva iz drugih dijelova Sredozemlja pokazuju da velika brojnost može stvarati probleme školjkašima, ulovu i ribolovnom alatu. Koliki je njegov stvarni utjecaj u Istri, tek treba utvrditi.

Poseban oprez potreban je kod srebrnoprugaste napuhače. Ona se ne smije jesti jer konzumacija može izazvati teško, pa i smrtonosno trovanje.

Riba lav, pak, ima otrovne bodlje koje pri ubodu mogu izazvati bolne ozljede.

Vidjeli ste nešto neobično u moru? Fotografirajte, ali ne dirajte

Upravo građani, ribari i ronioci mogu prvi uočiti promjene koje bi znanstvenicima inače mogle promaknuti.

Ako u moru primijete organizam koji ne prepoznaju, iz Instituta savjetuju da ga, ako je to moguće učiniti sigurno, fotografiraju ili snime, ali bez dodirivanja, hvatanja ili uznemiravanja.

Važno je zabilježiti mjesto i datum opažanja, a korisna je i informacija o broju uočenih jedinki. Dojava se potom može poslati putem aplikacije Crafting the Sea.

Građani pritom ne moraju znati o kojoj je vrsti riječ – fotografija i podaci s terena stručnjacima mogu biti dovoljni za identifikaciju.

„Povezivanjem iskustva ljudi koji borave na moru i znanstvene provjere gradimo potpuniju sliku promjena u našem podmorju“, poručuju iz rovinjskog Instituta Ruđer Bošković.