Povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, u pulskom Dječjem vrtiću Valmade, područnom objektu Sisplac, održat će se edukativne radionice za najmlađe. Cilj je djeci kroz igru približiti važnost pravilne prehrane, ali i odgovornog odnosa prema hrani i okolišu.
O tome koliko je važno zdrave prehrambene navike razvijati već u djetinjstvu razgovarali smo s Jasminom Bradanović, magistrom kliničkog nutricionizma i voditeljicom Odjela za promociju zdravih stilova života.
„Razvijanje zdravih prehrambenih navika od najranije dobi iznimno je važno jer se upravo u djetinjstvu oblikuju obrasci ponašanja koji nas često prate tijekom cijelog života”, ističe Bradanović.
Pravilna i raznolika prehrana, objašnjava, važna je ne samo za rast i razvoj djece nego i za njihovo zdravlje, koncentraciju, sposobnost učenja te prevenciju kroničnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
Djeca znaju što je zdravo, ali to ne znači da se tako i hrane
Iako su današnja djeca izložena brojnim informacijama o pravilnoj prehrani, poznavanje osnovnih pravila ne znači nužno i njihovu primjenu.
„Djeca često znaju da je voće zdravo ili da ne bi trebala prečesto jesti slatkiše, no izazov je te spoznaje pretvoriti u konkretne navike”, upozorava Bradanović.
Među najčešćim izazovima u dječjoj prehrani izdvaja nedovoljan unos voća i povrća, preskakanje obroka, osobito doručka, premalo vode te prečestu konzumaciju slatkiša, grickalica i zaslađenih napitaka.
Primjećuje i da dio djece prihvaća vrlo ograničen izbor namirnica te teško pristaje isprobati nove okuse.
Na njihove prehrambene navike utječu obitelj, užurban način života, dostupnost hrane, ali i mediji.
Roditelji su prvi uzor, a prisila nije rješenje
Bradanović naglašava da roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju zdravih prehrambenih navika jer djeca najviše uče promatrajući odrasle.
Zato je važno da im roditelji vlastitim primjerom pokažu kako zdrava prehrana može biti ukusna, raznolika i dio svakodnevice.
Veliku ulogu imaju i vrtići te škole, gdje djeca mogu upoznavati različite namirnice, isprobavati nove okuse i sudjelovati u pripremi hrane.
Posebno ističe kako stroge zabrane i prisiljavanje djece na određenu hranu nisu dobar put.
„Nije dovoljno samo govoriti djeci što bi trebala jesti. Potrebno im je omogućiti da zdravije izbore upoznaju, isprobaju i postupno prihvate”, poručuje.
Dodaje kako cilj nije da djeca budu savršena u svojim prehrambenim navikama niti da slatkiši potpuno nestanu s jelovnika, nego da postupno razviju pozitivan odnos prema hrani i nauče donositi dobre odluke za vlastito zdravlje.
U pulskom vrtiću četiri radionice o hrani i zdravlju
Upravo će se na učenju kroz igru temeljiti radionice koje će se u petak, 16. listopada, održati u područnom objektu Sisplac Dječjeg vrtića Valmade.
Aktivnosti se provode u sklopu programa promocije pravilne prehrane koji financira Grad Pula.
U radionici „Šareni tanjur” djeca će pomoću sličica namirnica slagati što raznovrsnije obroke, dok će u aktivnosti „Duga od hrane” razvrstavati namirnice prema bojama i učiti zašto je važno jesti različite vrste voća, povrća i drugih namirnica.
Preostale dvije aktivnosti uključuju i kretanje.
U poligonu „Ne bacaj hranu” djeca će kroz igru učiti o ponovnom iskorištavanju ostataka hrane, kompostiranju i pravilnom odvajanju otpada.
U aktivnosti „Pronađi skupinu hrane” prepoznavat će kojoj skupini pripadaju pojedine namirnice, poput voća, povrća, žitarica, ribe ili jaja.
Zdrave navike ne stvaraju se preko noći
Osim pravilne prehrane, cilj radionica je razvijati i svijest o smanjenju bacanja hrane te očuvanju okoliša.
„Želimo im pokazati da briga o vlastitom zdravlju i briga o planetu idu ruku pod ruku”, ističe Bradanović.
Zaključuje kako se zdrave navike grade postupno, kroz pozitivna iskustva, poticajno okruženje i dosljedan primjer odraslih.
Upravo zato suradnja roditelja i odgojno-obrazovnih ustanova ima važnu ulogu u tome kakav će odnos prema hrani djeca razviti i zadržati tijekom života.