Nova internetska prijevara cilja korisnike mobilnog bankarstva: Jedan pogrešan korak može otvoriti put do vašeg računa!

Internetski prevaranti koriste novu, posebno opasnu metodu kojom pokušavaju preuzeti pristup mobilnom bankarstvu. Umjesto lozinki i PIN-ova, od građana traže aktivacijske kodove, a cijeli postupak osmišljen je tako da izgleda kao službena sigurnosna provjera banke.

Nova internetska prijevara mogla bi skupo stajati korisnike mobilnog bankarstva. Prevaranti su osmislili lažnu bankarsku stranicu koja građane navodi da sami pokrenu postupak ponovne aktivacije aplikacije, a zatim im predaju kodove pomoću kojih mogu preuzeti pristup bankovnom računu.

Sumnjivu stranicu koja imitira postupak ponovne aktivacije aplikacije mojaRBA otkrio je istraživač kibernetičke sigurnosti Ivan Anić, koji je 22. listopada o svemu obavijestio Centar za sigurniji internet. Centar je istoga dana potvrdio sumnje i pokrenuo postupak prijavljivanja stranice nadležnim službama.

Ono što ovu prijevaru čini posebno opasnom jest činjenica da žrtva većinu koraka obavlja unutar službene aplikacije svoje banke, zbog čega teško može posumnjati da je riječ o pokušaju krađe podataka.

Sve počinje lažnom internetskom stranicom s porukom „Ponovno aktivirajte mojaRBA”. Korisniku se zatim daju detaljne upute da otvori bankarsku aplikaciju, u postavkama odabere ponovnu aktivaciju, kao razlog navede promjenu uređaja i zatraži novi aktivacijski kod.

Budući da se sve odvija u stvarnoj aplikaciji, postupak djeluje vjerodostojno. No, ključni trenutak nastupa kada lažna stranica zatraži unos dvaju dijelova aktivacijskog koda – jednog iz bankarske aplikacije, a drugog zaprimljenog SMS porukom.

Unošenjem tih podataka korisnik prevarantima zapravo omogućuje aktivaciju mobilnog bankarstva na drugom uređaju.

Kako bi dodatno olakšali krađu, prevaranti su stranicu prilagodili mobilnim telefonima, koji mogu automatski ponuditi unos pristiglog SMS koda. Nakon predaje podataka korisniku se prikazuje poruka o uspješnoj aktivaciji, dok prevaranti dobivene kodove mogu iskoristiti za neovlašten pristup računu.

Lažna stranica na računalu izgleda potpuno prazno

Istražitelji su otkrili još jedan zabrinjavajući detalj. Internetska stranica namjerno je prilagođena isključivo mobilnim uređajima, dok se na računalima njezin sadržaj uopće ne prikazuje.

– Istraživanjem je utvrđena još jedna važna karakteristika ove prijevare. Lažna stranica prilagođena je isključivo mobilnim uređajima, dok se na računalu prikazuje kao prazna. Takav način rada otežava njezino prepoznavanje automatiziranim sigurnosnim alatima koji sumnjive internetske stranice često provjeravaju putem računala – pojasnio je Denis Rukavina iz Centra za sigurniji internet.

Dodatnom analizom otkriveni su i dijelovi programskog koda ranije lažne stranice namijenjene korisnicima aplikacije m-zaba Zagrebačke banke.

To upućuje na mogućnost da prevaranti isti sustav prilagođavaju različitim bankama, mijenjajući samo naziv i izgled stranice. Zbog toga upozorenje nije namijenjeno isključivo korisnicima Raiffeisenbank Austria, već svima koji koriste mobilno bankarstvo.

Građanima upućeno ozbiljno upozorenje

Iz Centra za sigurniji internet upozoravaju da aktivacijske kodove mobilnog bankarstva nikada ne treba unositi na internetske stranice, bez obzira na to koliko uvjerljivo izgledale.

Poseban oprez potreban je kod SMS poruka, elektroničke pošte i telefonskih poziva kojima se građane nagovara na ponovnu aktivaciju bankarske aplikacije ili potvrđivanje promjene uređaja.

– U takvim slučajevima potrebno je odmah prekinuti postupak i kontaktirati banku putem službenog telefonskog broja objavljenog na njezinoj internetskoj stranici ili poleđini bankovne kartice – upozorava Rukavina.

Građani koji su aktivacijske kodove već unijeli na sumnjivu stranicu trebaju odmah kontaktirati svoju banku, zatražiti blokadu neovlaštenog pristupa, provjeriti aktivnosti na računu i slučaj prijaviti policiji.

O svemu obaviještene banke, policija i Nacionalni CERT

Centar za sigurniji internet prijavio je sumnjivu stranicu registraru domene Dynadot, Cloudflareu i pružatelju usluge smještaja internetske stranice. Prijave su poslane i Googleu, Microsoftu te Netcraftu, kako bi se korisnike moglo upozoriti na opasnost.

O slučaju su obaviještene Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, dok je 23. listopada prijava dostavljena Nacionalnom CERT-u i policiji.

Zanimljivo je da su Cloudflare i Netcraft tijekom početne provjere stranicu ocijenili nedostupnom jer su joj pristupali putem računala. Tek nakon što im je Centar dostavio snimke zaslona s mobilnog uređaja, bilo je moguće dokazati da je stranica aktivna.

Prema informacijama Centra, u trenutku pripreme upozorenja lažna stranica još je bila dostupna.

Iz Centra pozivaju građane da sve sumnjive poveznice, poruke i internetske stranice kojima se traže bankarski podaci prijave putem stranice www.csi.hr ili na adresu dsa@cnzd.org.

Poruka građanima je jasna: čak i kada postupak izgleda kao službena provjera banke, aktivacijske kodove ne smijete dijeliti. Upravo oni prevarantima mogu otvoriti put do vašeg novca.