Djeci mlađoj od 13 godina mogao bi se zabraniti pristup društvenim mrežama: Hrvatska priprema stroža pravila!

Društvene mreže za djecu i tinejdžere u Hrvatskoj u budućnosti bi mogle izgledati znatno drukčije. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije priprema zakon kojim želi povećati sigurnost maloljetnika u digitalnom prostoru, dok se na europskoj razini razmatraju dobna ograničenja za korištenje popularnih internetskih platformi.

Jedna od najvažnijih mogućih promjena odnosi se na djecu mlađu od 13 godina, kojoj bi se prema modelu o kojem se razgovara na razini Europske unije ograničio pristup društvenim mrežama.

Za tinejdžere od 13 do 15 godina predviđa se korištenje uz nadzor roditelja ili skrbnika, dok za starije od 15 godina takva dobna ograničenja ne bi bila predviđena.

O tim je pitanjima ministar Damir Habijan govorio 4. studenoga, prilikom predstavljanja novih zakonskih prijedloga iz područja pravosuđa. Istaknuo je da Hrvatska, uz europska pravila, radi i na vlastitom zakonu o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, čije se donošenje očekuje tijekom 2027. godine.

No, važno je naglasiti da zabrana društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina trenutačno nije na snazi. Riječ je o prijedlozima koji se još razrađuju, a njihova konačna primjena ovisit će o zakonodavnim odlukama i tehničkim rješenjima.

Osim ograničavanja pristupa društvenim mrežama, Hrvatska priprema i promjene kaznenog zakonodavstva kojima bi se snažnije zaštitile osobe izložene različitim oblicima nasilja na internetu.

Kako bi se provjeravala dob djece na društvenim mrežama?

Jedan od najvećih izazova budućih pravila bit će provjera stvarne dobi korisnika.

Danas je na brojnim internetskim platformama za otvaranje računa dovoljno upisati datum rođenja. Takav sustav korisnicima omogućuje da jednostavno navedu netočne podatke i zaobiđu dobna ograničenja.

Ministarstvo zato razmatra pouzdanije oblike elektroničke provjere dobi, a kao jedno od mogućih tehničkih rješenja navodi aplikaciju mGrađani.

Takav bi model mogao omogućiti potvrdu ispunjava li korisnik dobni uvjet, bez potrebe da društvenoj mreži otkriva dodatne osobne podatke.

Sličan sustav već se koristi za elektroničku provjeru punoljetnosti u određenim internetskim kupnjama, ali njegova primjena za pristup djece društvenim mrežama tek je predmet daljnjeg razvoja.

Iz Ministarstva ističu i da sama zabrana nije dovoljna ako digitalne platforme ne osiguraju učinkovite načine provjere dobi te bolju zaštitu privatnosti i sigurnosti maloljetnika.

Internetsko uhođenje i zlouporaba intimnih fotografija pod strožim pravilima

Paralelno sa zakonom o zaštiti djece, Hrvatska priprema i izmjene Kaznenog zakona radi usklađivanja s europskom Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Predložene promjene posebno se odnose na nasilje počinjeno putem interneta i drugih digitalnih tehnologija.

Među oblicima ponašanja koje bi zakon trebao jasnije obuhvatiti nalaze se internetsko uhođenje, ozbiljno uznemiravanje putem digitalnih kanala, neovlašteno dijeljenje intimnog sadržaja te zlouporaba fotografija i videozapisa izrađenih ili izmijenjenih umjetnom inteligencijom.

Posebna pozornost posvećena je takozvanim deepfake sadržajima, odnosno manipuliranim snimkama koje mogu lažno prikazivati osobu u seksualno eksplicitnim situacijama.

Europska direktiva obuhvaća i određene oblike neželjenog slanja seksualno eksplicitnih fotografija te javnog objavljivanja osobnih podataka radi poticanja nasilja ili ozbiljnog uznemiravanja.

Takva ponašanja ne bi automatski predstavljala kazneno djelo u svakoj situaciji. Za pojedine oblike odgovornosti bit će važni zakonom propisani uvjeti, uključujući okolnosti postupanja i mogućnost nastanka ozbiljne štete.

Hrvatska već od 2021. godine poznaje kaznenopravnu zaštitu od određenih oblika neovlaštenog dijeljenja spolno eksplicitnih snimki. Najavljene izmjene trebale bi proširiti i preciznije urediti postojeću zaštitu.

Države članice Europske unije odgovarajuće odredbe Direktive moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 14. lipnja 2027. godine.

Eurostat: Društvene mreže koristi više od 90 posto mladih u Hrvatskoj

Koliko su digitalne platforme prisutne u svakodnevnom životu mladih pokazuju i podaci Eurostata.

Prema istraživanju za 2025. godinu, 90,7 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 16 do 29 godina koristilo je društvene mreže, dok je među stanovništvom u dobi od 16 do 74 godine taj udio iznosio 61,5 posto.

Razlika od 29,2 postotna boda bila je najveća među državama Europske unije.

Na razini EU-a društvene mreže koristilo je 89,3 posto mladih iste dobne skupine.

Iako se ti podaci odnose na starije adolescente i mlade odrasle osobe, a ne izravno na djecu mlađu od 13 godina, pokazuju koliko su društvene mreže postale sastavni dio života mlađih generacija.

Upravo zato rasprava o novim pravilima ne odnosi se samo na zabranu otvaranja profila, nego i na pitanje odgovornosti digitalnih platformi, zaštite osobnih podataka, prevencije internetskog nasilja te uloge roditelja i obrazovnih ustanova.

Što se trenutačno mijenja za roditelje i djecu?

Za sada nema neposrednih promjena u načinu na koji djeca u Hrvatskoj pristupaju društvenim mrežama na temelju najavljenih prijedloga.

Zakonska rješenja tek se pripremaju, a ostaje otvoreno kako će se provjeravati dob, kakve će obveze imati društvene mreže i na koji će način roditelji sudjelovati u nadzoru korištenja platformi.

Očekuje se da će se tijekom 2027. godine definirati konkretnija pravila, no točan početak njihove primjene još nije potvrđen.

Rasprava tako otvara važno pitanje: kako djeci omogućiti sigurno korištenje interneta, a pritom zaštititi njihovu privatnost i spriječiti izloženost nasilju, neprimjerenim sadržajima i drugim digitalnim rizicima?