Istarske ceste pod budnim okom kamera! Brzina se nadzire na 63 lokacije, a stižu li nove?

Na području Istarske županije trenutačno je postavljeno 63 kućišta za nadzor brzine, dok policija raspolaže s 18 mjernih uređaja koji se premještaju između lokacija.

Istarske ceste pod budnim okom kamera! Brzina se nadzire na 63 lokacije, a stižu li nove?
Ivica Galovic/PIXSELL

Neprilagođena i prekomjerna brzina već godinama predstavljaju jedan od glavnih uzroka najtežih prometnih nesreća.

Uz vožnju pod utjecajem alkohola i droga, korištenje mobitela te druge oblike neodgovornog ponašanja za upravljačem, upravo brzina nerijetko odlučuje o tome hoće li prometna nesreća završiti materijalnom štetom, teškim ozljedama ili gubitkom ljudskog života.

Iako se o prometnoj sigurnosti najčešće govori nakon teških nesreća, prevencija se sve više provodi svakodnevno, i to na prometnicama na kojima vozači godinama nisu poštovali ograničenja brzine.

Jedan od najvažnijih saveznika policije u tome su kamere za automatski nadzor brzine, čija se kućišta mogu primijetiti na sve većem broju prometnica diljem Istre.

Njihova svrha nije samo evidentiranje i sankcioniranje prekršaja, već i odvraćanje vozača od prebrze vožnje, osobito na dionicama na kojima postoji povećan rizik od prometnih nesreća.

No, koliko takvih kamera zapravo nadzire istarske prometnice, jesu li sva kućišta aktivna i koliko vozače može stajati samo nekoliko kilometara na sat iznad dopuštenog ograničenja? Odgovore o sustavu nadzora brzine zatražili smo od Policijske uprave istarske.

U Istri 63 lokacije za nadzor brzine, ali samo 18 uređaja

Prema podacima koje smo dobili od Policijske uprave istarske, na području županije trenutačno se nalazi 18 uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila te ukupno 63 lokacije na kojima su postavljena kućišta za njihov smještaj.

To znači da nisu sva kućišta istodobno opremljena kamerama, već se raspoloživi uređaji premještaju s jedne lokacije na drugu, ovisno o procjeni policije.

Kako pojašnjavaju iz Policijske uprave istarske, odluka o tome gdje će se pojedini uređaj nalaziti ne donosi se proizvoljno, već na temelju podataka o prometnoj sigurnosti.

„Navedeni mjerni uređaji premještaju se na lokacije sukladno sigurnosno-statističkim i analitičkim podacima o pokazateljima prometnih nesreća i njihovih posljedica”, odgovorili su nam iz Policijske uprave istarske.

Drugim riječima, pri raspoređivanju kamera uzimaju se u obzir prometne nesreće i njihove posljedice, a uređaji se mogu premještati između postojećih kućišta.

Takav sustav ujedno znači da vozači ne mogu sa sigurnošću znati nalazi li se u određenom kućištu aktivan uređaj za mjerenje brzine, što može dodatno potaknuti poštovanje prometnih propisa.

Nove kamere žele Pula, Poreč i četiri istarske općine

Iako se sustav nadzora brzine na istarskim prometnicama nastoji dodatno proširiti, Policijska uprava istarska trenutačno ne planira samostalno postavljanje novih mjernih uređaja.

Međutim, interes za proširenje sustava nadzora postoji među jedinicama lokalne samouprave.

„Policijska uprava istarska u narednom razdoblju nema u planu postavljanje mjernih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila, dok su namjeru nabave kućišta i kamera iskazali gradovi Pula i Poreč te općine Fažana, Marčana, Višnjan i Pićan”, navode iz policije.

Riječ je o šest jedinica lokalne samouprave koje su iskazale interes za dodatnu opremu za nadzor brzine, no zasad nije poznato na kojim bi se točno prometnicama nova kućišta i kamere trebali nalaziti niti kada bi mogla biti postavljena.

Iskazani interes pokazuje da lokalne vlasti sve više prepoznaju potrebu za dodatnim mjerama nadzora prometa, osobito u naseljima i na prometnicama kojima se svakodnevno kreću pješaci, biciklisti i drugi ranjivi sudionici u prometu.

 

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Iako se među vozačima često može čuti da je dopušteno voziti deset kilometara na sat brže od propisanog ograničenja, takva tvrdnja nije točna.

Zakonski dopušteno prekoračenje brzine ne postoji, no prilikom mjerenja primjenjuje se takozvana sigurnosna razlika, kojom se uzima u obzir moguća pogreška mjernog uređaja.

Prema propisima, kod izmjerenih brzina do 100 kilometara na sat sigurnosna razlika iznosi 10 kilometara na sat, dok se kod brzina većih od 100 kilometara na sat od izmjerene vrijednosti oduzima deset posto.

Primjerice, ako kamera na prometnici s ograničenjem brzine od 50 kilometara na sat zabilježi vozilo koje se kreće brzinom od 75 kilometara na sat, nakon odbitka sigurnosne razlike utvrđena brzina iznosi 65 kilometara na sat.

U tom slučaju vozač odgovara za prekoračenje od 15 kilometara na sat, za što je u naselju propisana novčana kazna od 60 eura.

Važno je pritom razlikovati sigurnosnu razliku od dopuštenog prekoračenja. Naime, ograničenje brzine i dalje vrijedi u punom iznosu, a odbitak se primjenjuje isključivo pri utvrđivanju izmjerene brzine za potrebe sankcioniranja prekršaja.

Kazne za prebrzu vožnju dosežu i 2.650 eura

Koliko će vozač platiti zbog prebrze vožnje ovisi o visini prekoračenja, ali i o tome je li prekršaj počinjen u naselju ili izvan njega.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za prekoračenje dopuštene brzine u naselju do 10 kilometara na sat propisana je kazna od 30 eura, dok se za prekoračenje veće od 10 do 20 kilometara na sat plaća 60 eura.

Za vožnju bržu od dopuštene za više od 20 do 30 kilometara na sat kazna iznosi 130 eura, a za prekoračenje veće od 30 do 50 kilometara na sat predviđena je kazna od 390 do 920 eura.

Najstrože se kažnjavaju vozači koji u naselju prekorače dopuštenu brzinu za više od 50 kilometara na sat. Njima prijeti novčana kazna od 1.320 do 2.650 eura ili kazna zatvora do 60 dana.

Izvan naselja kazne su nešto blaže. Za prekoračenje brzine veće od 10 do 30 kilometara na sat propisana je kazna od 60 eura, za prekoračenje veće od 30 do 50 kilometara na sat 260 eura, dok za prekoračenje veće od 50 kilometara na sat kazna iznosi od 660 do 1.990 eura.

Kod težih prekršaja predviđeni su i negativni prekršajni bodovi, dok ponavljanje određenih prekršaja može rezultirati zabranom upravljanja motornim vozilom.

 

Photo: Zoran Grizelj/Vecernji/Pixsell

Za razliku od klasičnih policijskih kontrola, kod kojih se vozača zaustavlja neposredno nakon počinjenog prekršaja, kamere za automatski nadzor brzine omogućuju naknadno procesuiranje prekršaja.

Nakon što kamera evidentira prekoračenje brzine, policija na temelju registracijske oznake vozila utvrđuje njegova vlasnika.

Ako nije moguće pouzdano utvrditi tko je upravljao vozilom, vlasniku se dostavlja zahtjev za dostavu podataka o vozaču koji je u trenutku počinjenja prekršaja bio za upravljačem.

Vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana dostaviti vjerodostojne podatke o osobi koja je upravljala vozilom.

Ako to ne učini, može mu biti izrečena zasebna novčana kazna od 660 do 1.990 eura, neovisno o kazni za samo prekoračenje brzine.

Vozačima je, ovisno o vrsti postupka i izdanom aktu, omogućeno i plaćanje umanjenog iznosa kazne.

U slučajevima u kojima su ispunjeni zakonski uvjeti za naplatu kazne na mjestu počinjenja prekršaja, odnosno u propisanom kratkom roku, moguće je platiti polovicu iznosa. Kod prekršajnog naloga vozač u pravilu može platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku navedenom u nalogu, čime se kazna smatra plaćenom u cijelosti.

Na prekršajni nalog moguće je podnijeti i prigovor, u pravilu u roku od osam dana od primitka.

Kamere kao upozorenje, a ne samo sredstvo kažnjavanja

Iako se postavljanje kamera za nadzor brzine među vozačima nerijetko povezuje s novčanim kaznama, njihova je prvenstvena svrha povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu.

Posebno je to važno u manjim naseljima, gdje se prometnice često nalaze neposredno uz obiteljske kuće, pješačke prijelaze i lokalne ceste kojima se svakodnevno koriste stanovnici.

Pritom valja naglasiti da i relativno malo prekoračenje dopuštene brzine može znatno povećati zaustavni put vozila i težinu posljedica eventualne prometne nesreće.

Podatak da se na području Istarske županije 18 uređaja raspoređuje na čak 63 lokacije pokazuje da nadzor brzine nije ograničen na nekoliko stalnih točaka, već se provodi kroz sustav koji policiji omogućuje prilagodbu sigurnosnim potrebama na terenu.

I dok će dio vozača na kamere i dalje gledati prvenstveno kao na način kažnjavanja, njihova se stvarna vrijednost ogleda u mogućnosti sprječavanja prometnih nesreća.

Jer, za razliku od novčane kazne koja se može platiti, posljedice prebrze vožnje ponekad su nepovratne.

Google Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor