Istaknuta novinarka i feministička autorica Slavenka Drakulić gostovala je u Puli
„La lotta continua!“
11:18Prije 237 d08.03.2025
Pulsko gostovanje Slavenke Drakulić, jedne od najprevođenijih hrvatskih spisateljica i legendi feminističke scene dio je osmomartovskih događanja posvećenih borbi za prava žena, a ujedno i književna najava subotnjeg prosvjednog Marša po Puli u povodu Međunarodnog dana žena.
 
            Slavenka Drakulić, jedna od najznačajnijih spisateljica u regiji i istaknuta feministička autorica, u petak, 7. ožujka, u 20:00 sati, u pulskom Klubu-knjižari Giardini 2 predstavit će svoju novu knjigu “O čemu ne govorimo” (Fraktura).
U današnje vrijeme koje favorizira mladost, ljepotu i brzinu, Slavenka Drakulić u novoj zbirci priča uhvatila se ukoštac s tabuima suvremenog društva – u fokusu su joj starost, bolest i nemoć – i odlučila prekinuti šutnju. S uglednom autoricom o knjizi „O čemu ne govorimo“ u programu Nova knjiga među krošnjama razgovarat će Helena Vodopija, voditeljica Kluba-knjižare Giardini 2, čija je ovogodišnja sezona naslovljena Strahovi današnjice.
„La lotta continua!“
11:18Prije 237 d08.03.2025
Pulsko gostovanje Slavenke Drakulić, književnice, publicistkinje, novinarke, jedne od najprevođenijih hrvatskih spisateljica i legendi feminističke scene u Klubu-knjižari Giardini 2 dio je osmomartovskih događanja posvećenih borbi za prava žena, a ujedno i književna najava subotnjeg prosvjednog Marša po Puli u povodu Međunarodnog dana žena.
Uz moto „Sestrinstvo i jedinstvo“ marš počinje na pulskoj Portarati u subotu, 8. ožujka u 18:00 sati, a organiziraju ga Klub-knjižara Giardini 2, Udruga PANK, Udruga Proces, Pulska mreža studenata (PMS) te brojni pulski  umjetnici, umjetnice, djelatnici i djelatnice u kulturi, aktivisti i aktivistkinje.
                    
                    
                    
                    
                                            
                                                                                
                                                                                    
                    
                    
                    
                                                                                                                
                                                                                                        
                    
                    
                    
                    
                                                                                 
                    
                    
                    
                    
                                                                                                        
                    
                    
                    
                    
                                                                                                        
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom jeziku, a neka od njezinih djela prevedena su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin objavljeno joj je šest naslova.
U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga „Smrtni grijesi feminizma“ (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, a u proširenom izdanju nedavno je ponovno objavljena u Frakturi.
Uslijedili su publicistički naslovi „Kako smo preživjeli“, „Oni ne bi ni mrava zgazili“, „Cafe Europa“, „Balkan Express“, „Tijelo njenog tijela“ i „Basne o komunizmu“, a „Cafe Europa“ dobila je i nastavak „Cafe Europa Revisited“. Zbirka eseja „Rat je svugdje isti“ objedinjuje tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljivane od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama.
U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane „Hologrami straha“, „Mramorna koža“, „Kao da me nema“, „Božanska glad“, „Frida ili o boli“, „Optužena“, „Dora i Minotaur“, „Mileva Einstein, teorija tuge“ i knjigu priča „Nevidljiva žena i druge priče“.
Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima. Živi na relaciji Hrvatska – Švedska.
 
            Velikom mađarskom piscu, laureatu najprestižnije svjetske nagrade za literarno stvaralaštvo, liječnici su savjetovali da se do dodjele Nobelove nagrade 10. prosinca 2025. ne izlaže naporima.
12:53Prije 5 h31.10.2025
 
            U Domu kulture u Rovinjskom Selu svečano je predstavljeno novo izdanje monografije Vjekoslava Bratulića „Rovinjsko Selo – Monografija jednog istarskog sela“, čime je u posebnoj atmosferi nastavljeno obilježavanje 500 godina osnutka ovog mjesta i njegovog bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa.
08:55Prije 9 h31.10.2025
 
            U sklopu programa, posjetitelji će imati priliku upoznati Vodnjanske štorijice, zbirku autentičnih priča koje čuvaju identitet grada i njegovih stanovnika, te uživati u okusima tradicionalne Torte de mandole, kao i u vrhunskim vodnjanskim vinima i maslinovim uljima – ponosu istarske eno-gastro ponud
06:45Prije 11 h31.10.2025
 
            Projekt ističe povijest i doprinos Zbora Roženice lokalnoj i regionalnoj sceni, te koristi zborskog pjevanja za članove zbora. Poseban naglasak je na opusu i djelovanju maestra Nella Milottija (11. 11. 1927. – 10. 3. 2011.), dugogodišnjeg dirigenta Roženica.
21:36Prije 21 h30.10.2025
 
            Ovaj jedinstveni nalaz već je ocijenjen kao jedno od najvrjednijih arheoloških otkrića posljednjih godina u gradu i šire!
16:45Prije 1 d30.10.2025
 
            U Kazalištu „Antonio Gandusio“ u programu rovinjske Noći kazališta 2025. gostuju: „Armagedonci“ zagrebačkog Teatra Exit, „Lisica bez repa“ Umjetničke organizacije Peripetija iz Varaždina, „KoncArt“ Ane Paška, „Bez privatnog, molim“ Gradskog kazališta Scena Gorica te „Ne daj se, Njofra!“ iz Zagreba.
15:28Prije 1 d30.10.2025
 
            Talijanska nacionalna manjina u Galižani i Vodnjanu njeguje dvije lokalne furlane koje su 2024. godine dobile status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a uvrštene su i u Registar kulturnih dobara.
21:35Prije 1 d29.10.2025