Jedna od najznačajnijih autorica u regiji stiže u Pulu i predstavlja svoju novu knjigu
Pulsko gostovanje Slavenke Drakulić, jedne od najprevođenijih hrvatskih spisateljica i legendi feminističke scene dio je osmomartovskih događanja posvećenih borbi za prava žena, a ujedno i književna najava subotnjeg prosvjednog Marša po Puli u povodu Međunarodnog dana žena.
Slavenka Drakulić, jedna od najznačajnijih spisateljica u regiji i istaknuta feministička autorica, u petak, 7. ožujka, u 20:00 sati, u pulskom Klubu-knjižari Giardini 2 predstavit će svoju novu knjigu “O čemu ne govorimo” (Fraktura).
U današnje vrijeme koje favorizira mladost, ljepotu i brzinu, Slavenka Drakulić u novoj zbirci priča uhvatila se ukoštac s tabuima suvremenog društva – u fokusu su joj starost, bolest i nemoć – i odlučila prekinuti šutnju. S uglednom autoricom o knjizi „O čemu ne govorimo“ u programu Nova knjiga među krošnjama razgovarat će Helena Vodopija, voditeljica Kluba-knjižare Giardini 2, čija je ovogodišnja sezona naslovljena Strahovi današnjice.
Pulsko gostovanje Slavenke Drakulić, književnice, publicistkinje, novinarke, jedne od najprevođenijih hrvatskih spisateljica i legendi feminističke scene u Klubu-knjižari Giardini 2 dio je osmomartovskih događanja posvećenih borbi za prava žena, a ujedno i književna najava subotnjeg prosvjednog Marša po Puli u povodu Međunarodnog dana žena.
Uz moto „Sestrinstvo i jedinstvo“ marš počinje na pulskoj Portarati u subotu, 8. ožujka u 18:00 sati, a organiziraju ga Klub-knjižara Giardini 2, Udruga PANK, Udruga Proces, Pulska mreža studenata (PMS) te brojni pulski umjetnici, umjetnice, djelatnici i djelatnice u kulturi, aktivisti i aktivistkinje.
Foto: Klub-knjižara Giardini 2
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom jeziku, a neka od njezinih djela prevedena su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin objavljeno joj je šest naslova.
U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga „Smrtni grijesi feminizma“ (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, a u proširenom izdanju nedavno je ponovno objavljena u Frakturi.
Uslijedili su publicistički naslovi „Kako smo preživjeli“, „Oni ne bi ni mrava zgazili“, „Cafe Europa“, „Balkan Express“, „Tijelo njenog tijela“ i „Basne o komunizmu“, a „Cafe Europa“ dobila je i nastavak „Cafe Europa Revisited“. Zbirka eseja „Rat je svugdje isti“ objedinjuje tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljivane od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama.
U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane „Hologrami straha“, „Mramorna koža“, „Kao da me nema“, „Božanska glad“, „Frida ili o boli“, „Optužena“, „Dora i Minotaur“, „Mileva Einstein, teorija tuge“ i knjigu priča „Nevidljiva žena i druge priče“.
Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima. Živi na relaciji Hrvatska – Švedska.
Sustavno praćenje peludi u Istri pokazuje kako sezona alergija počinje sve ranije, traje dulje i donosi veće koncentracije alergena, a stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene dodatno pojačavaju ove trendove.
Topli sunčevi zraci, makar kratkotrajni, bili su dovoljan razlog da se izađe iz zatvorenih prostora i barem nakratko „uhvati“ malo svjetla i zraka. Uz šalicu kave i malo sunca, bura je, čini se, pala u drugi plan.
Kupalište Stoja u Puli uskoro bi ponovno moglo postati jedna od glavnih ljetnih pozornica grada – radovi su u punom jeku, a otvorenje se očekuje već sredinom srpnja.
Župan Boris Miletić predstavio je projekte vrijedne više desetaka milijuna eura, od ulaganja u obrazovanje i zdravstvo do potpora poduzetnicima i novog programa za razvoj inovacija u Istri.
Antuna Motiku javnost najčešće prepoznaje kao slikara postimpresionističke atmosfere i rukopisa, na tragu lirizma kasne pariške škole, radi se o prozračnim mrtvim prirodama, interijerima, intimističkim scenama, specifičnom tretmanu svjetla i atmosfere.
Romanička kuća izgrađena je u drugoj polovici 13. stoljeća i predstavlja jedan od rijetkih sačuvanih primjera stambene arhitekutre romaničkog razdoblja u Istri. Radi se o dvokatnici pravilnog i jednostavnog tlocrta, s tipičnom romaničkom biforom na pročelju.