Uspješno započeo 31. Sa(n)jam knjige u Istri, održani brojni zanimljivi programi

Sajamska tema Nemiri označila je je i sve programe prvog dana 31. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulskog festivala knjiga i autora, koji se održava do 7. prosinca u Puli, a emotivni vrhunac bilo je večernje otvaranje izložbe „Sajam na oko (1995. - 2025.)“ dizajnera i dugogodišnjeg suradnika Sajma Mauricia Ferlina.

Izložba postavljena u Svetim srcima prikazuje kreativne, umjetničke meandre i autorske zanose koji su oblikovali uzbudljiva tri desetljeća pulskog Sajma.

„Mauricio Ferlin je najzaslužniji za stvaranje identiteta Sajma: on je autor imena Sa(n)jam knjige u Istri, tvorac Pufke, oble dame koja je zajahala i zauzdala knjigu. Njegovi eksperimenti koje je ostvarivao u svim mogućim medijima: od vizualnog preko performerskog i kazališnog do glazbenog i filmskog su nebrojeni.

On nas je svojim ludističkim gledanjem na knjigu učinio posebnim, i mi smo uvijek drugačiji od drugih zahvaljujući Mauriciju Ferlinu i njegovom predanom služenju umjetnosti i autorima“ kazala je na otvaranju izložbe Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri.

„Mauricio Ferlin sljednik je prve ideje osnivača Sajma Boška Obradovića, koji je isticao da to nije samo Sajam knjige, nego kulturni događaj i da imamo sve vrijeme ovog svijeta da činimo što hoćemo.“, dodala je Vodopija.

„Mauro je to radio na jedan istarski, tiši način, ali vulkanski kreativan, kakav jest, i učinio je od Sajma nešto što jedan čovjek teško može sam napraviti. Mi smo uvijek drugačiji od drugih samo zahvaljujući Mauriciju Ferlinu. I ova izložba to pokazuje, a pokazuje i njegovo služenje. Ne znam da li Pula shvaća kakvog umjetnika ima; njegova multimedijalnost ne ide iz konstrukcije, već je on izvor takve čudesne multimedijalnosti. Takvih u ovom gradu, a bogami i u Hrvatskoj, teško da ima. Zato veliko hvala Mauru, ne samo na ovoj izložbi, nego na svim danima koje sam imala sreću raditi s njim", poručila je Magdalena Vodopija.

Mauricio Ferlin je istaknuo da je kroz izložbu htio dati obol vizualnom aspektu Sajma, onom njegovom dijelu koji se događa „uz knjigu“ , odnosno sajamskim rječnikom „By the Book“. Zahvalio je svim svojim prethodnicima od Alfia Klarića, Predraga Spasojevića, Zorana Vodopije do nove generacije dizajnera Matka Plovanića, Vibora Juhasa, Olega Šurana, Danijela Žeželja…, a izložbu je posvetio svim ekipama Sajma.

Domaćin izložbe Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, je brojnoj okupljenoj publici poželio dobrodošlicu na izložbu koja „predstavlja Sajam – jednu od institucija koja je učinila najviše za kulturu Istre“. „Ova je izložba jedinstven postav o kulturnom fenomenu kakav je Sa(n)jam knjige u Istri. Hvala vam na podsjetniku na trideset godina sanjanja“, kazao je Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije, i svoje osobno ime iskazao duboki naklon Mauriciju Ferlinu kao vrhunskom autoru i čovjeku koji je inspiriran Istrom i diše Istru.

Paola Orlić, pulska pročelnica za kulturu i civilno društvo, podsjetila je na suradnju sa Sajmom i Mauricijom Ferlinom te istaknula da ova izložba ima ogromnu važnost i zbog činjenice što na jednom mjesto okuplja memoriju grada i Sajma. „Osjetio sam Sajam kao svoj. Sličnost između mene i Sajma je da se usudimo pokušati,“ kazao je Mauricio Ferlin, koji je u subotu, 29. studenog, drugog dana Sajma, bio gost prvog ovogodišnjeg Doručka s autorom kojeg je vodio Aljoša Pužar. Dok je dizajn za Ferlina komunikacija, izložba za njega predstavlja knjigu u prostoru.

„Radim iz problema, pokušavam naći modalitet rješenja. U konačnici, svaki je posao takav, kao i život sam, satkan od struktura“, kazao je Mauricio Ferlin.

Inače, programski dio 31. Sajma u petak poslijepodne otvoren je temom Nemiri Miroslava Krleže u poeziji, dramama i esejima, a predstavljena su Djela Miroslava Krleže, nakladnički projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Školske knjige, a koji je potaknut prije točno deset godina na inicijativu Miroslave Vučić, urednice Školske knjige i Ante Žužula, predsjednika Upravnog odbora Školske knjige te akademika Krešimira Nemeca.

Miroslava Vučić, je govoreći o ovom velikom i važnom nakladničkom projektu, istaknula da su danas, od planiranih 30 svezaka, objavljena 22, a svako je Krležino djelo iz bogato opremljene biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno književno-znanstvenim osvrtima akademika Krešimira Nemeca, akademika Borisa Senkera, akademkinje Helene Sablić Tomić te književnih teoretičara Slavena Jurića i Suzane Marjanić. Ante Žužul je posebno nadahnuto govorio o Krležinoj knjizi političkih eseja „Deset krvavih godina“ koji je bio nadahnuće njemu i njegovoj generaciji 1971. godine, a Miroslava Vučić je ukazala na važnost skidanja stigmi s Krleže i približavanja njegovog književnog djela suvremenom čitatelju.

Inauguriran je i novi program Debitanti/ce trče prvi krug, a gošća je bila Gabrijela Rukelj Kraškovič sa svojim književnim prvijencem „U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća (iz arhive ili dok je život bio cvijeće)“, koji je osvojio čitalačku publiku i kritiku, objavio ju je OceanMore.

„Imala sam nevjerojatan mir dok sam pisala tu knjigu. Jako mi je lijep taj osjećaj pisanja, osjećaj poništavanja sebe. Kada pišem ne postojim“, kazala je Gabrijela Rukelj Kraškovič, koja se već više do 20 godina bavi likovnom umjetnošću i nije imala ambiciju da njen rukopis bude uknjižen, a nije razmišljala ni o njegovoj formi. Tek je od urednika u izdavačkoj kući OceanMore saznala da je napisala roman.

Zapravo, njena je „knjiga nastajala na zidu“, iz zapisa koji su pratili njene slike na izložbi u stanu Marije Jurić Zagorke.

Da je ovogodišnji počasni gost Sajma Boris Dežulović i omiljen autor pulske publike, pokazala je iznimna posjećenost predstavljanja njegovog novog romana „Tko je taj čovjek: Izvještaj o jednoj mogućnosti“ (Ex Libris).

Čitatelji su Dežuloviću s romanom na potpis prilazili i prije promocije, pljesak i atmosfera u završnici nalikovali su na finale dobrog koncerta, a sve je počelo pitanjem Emira Imamovića Pirkea - „Tko je ovaj pisac?“. - Tko je ovaj pisac? Ovaj pisac napisao je dvije knjige koje su, na svoj način, demanti svega onog što vi od njega očekujete i onog što pogrešno mislite da on jest. Te dvije knjige čine neku vrstu duologije.

Prva je objavljena prije, otprilike, 20 godina i zove se "Christkind". Ova nova knjiga postavlja isto pitanje kao i "Christkind" ali ide korak dalje. Zapravo, sada bi taj pisac trebao napisati i treću knjigu, da to ne ostane na duologiji nego postane trilogija – knjiga koja bi govorila o istoj temi iz perspektive, recimo, ljeta 1950. godine, kada je CIA bila duboko uvjerena da je Hitler živ.

Tada su ga vrlo ozbiljno tražili, razmišljali kako ga uhvatiti i gdje ga tražiti. Bili su uvjereni da je pitanje svih pitanja upravo on, Hitler – i da je i odgovor na sva pitanja također u samom Hitleru. Ono što ovaj čovjek piše u obje knjige, i u "Christkindu" i u novoj, jest zapravo to da možda to naprosto nije pravo pitanje. I možda bi odgovor na to pitanje bio upravo ono što mi ne bismo ni željeli znati, kazao je Miljenko Jergović, koji je Dežulovićev roman „Tko je taj čovjek“ u žanrovskom smislu dokumentirao kao veliki njemački roman.

„Samo kreten poput mene može zamisliti roman koji se događa u Weimarskoj Njemačkoj 1923. – u Münchenu, Berlinu i pokušati fotografski rekonstruirati to vrijeme, gradove i stvarne likove, a da nikad nije bio u Münchenu i ne zna njemački. Ali ideja me progonila 25, skoro 30 godina“, kazao je Dežulović i kao jedan od slojeva svog romana - „u kojem ništa nije izmišljeno i sve je u njemu dokumentirano, istovremeno je fikcija“ - izdvojio misiju sprečavanja zla.

U nastavku programa u Crvenom salonu u programu Nemiri održan je okrugli stol „80 godina pobjede nad fašizmom“, a u središtu su bile knjige Šimuna Cimermana „Bitka na Sutjesci: Pakao u raju“ (Jesenski i Turk), Ive Goldsteina: „Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.“ (Fraktura) te Borisa Rašete i Gorana Gavranovića „Osam dana u svibnju: Uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije“ (Fraktura, 24sata). Sudjelovali su Šimun Cimerman, Vuk Perišić, Boris Rašeta i Goran Gavranović, a moderator je bio Emir Imamović Pirke.

U 18 sati u Crvenom salonu otvaren je program Histrokozmos, Puna je Pula, a na rasporedu je bilo predstavljanje fotomonografije Tončija Pavlinovića „Pogled iza horizonta“ (Tondak, StudioLab) i Dejana Pavlinovića „Linije života“ (Tondak). Sudjelovali su Dejan Pavlinović, Paola Orlić, Edi Cukerić i Andrea Matošević.

U 19 sati u Crvenom salonu u Sutonu uz knjigu gošća je bila japanska spisateljica Hiroko Oyamada, a njenu knjigu „Tvornica“ (Sandorf) predstavili su Ivan Sršen i, Andrea Matošević. Istodobno u 19 sati u Centralnoj dvorani u programu Librić na Sajmu održana je Priča za laku noć koju ispričala Baka Librić.

U 21 sat u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula održana je premijera dokumentarnog filma o 30 godina Sajma „Snovi od papira“ u režiji Borisa Miljkovića.