Božićni običaji, ali i konzumacija tradicionalnih jela, posljednjih su desetljeća sve više komercijalizirani. Klasika se uglavnom zapostavlja pa je i ova godina na ispraćaju lijepa prigoda da se podsjetimo na tradiciju i običaje u kulinarstvu.
Što se u svijetu priprema za blagdanski objed kada se obitelj okuplja i kiti božićno drvce ovisi o zemljama u kojima se nalazite.
U slučaju susjedne Italije, na badnje se večer tradicionalno poslužuje jelo od jegulje, dok se božićni ručak sastoji od juhe s tjesteninom i kuhanog ili pečenog pjetla.
Kuhane kobasice i krumpir salata u Njemačkoj su najpopularnija opcija za božićni objed, baš kao i puding od šljiva sa skrivenim ‘blagom’ u kojem uživaju Englezi.
Francuzi će se pogostiti čokoladnom tortom u obliku debla kojeg nazivaju ‘La Buche de Noel’, dok će se Nizozemci zasladiti slasnim krafnama.
Pexels
Šveđani će se veseliti svom ’švedskom stolu’ na kojem će naći kaša od riže s cimetom, male kobasice i dimljena jegulja.
Njihovi susjedi Norvežani uživat će u bakalaru, svinjskim kotletima i naravno, božićnom mesnom štrucom dok će se Finci pogostiti makaronima, repom, mrkvom i krumpira odnosno sa šunkom ili puretinom.
U Portugalu tradicionalno božićno jelo podrazumijeva slani bakalar s kuhanim krumpirom koji se jede točno u ponoć, dok Španjolci, također u vrijeme kad sat otkuca dvanaest puta za svoje će zdravlje i jačinu pozobati ju dvanaest zrnaca grožđa za dvanaest sretnih mjeseca u godini.
Pexels
Stanovnici SAD-a pogostit će se puricom, povrćem i raznim umacima, a Rusi pitom i knedlama s mesom.
Božićna večera u Latviji se sastoji od kuhanog smeđeg graška s umakom od pancete, kupusa i kobasica dok se u Turskoj preferira purica.
U Južnoj Africi Božić je za vrijeme vruće ljetne sezone i tada se konzumira tradicionalna purica, dok se u Australiji također u ljetno doba Božića pripremaju roštilj, a kao slasticu poslužuju sladoled ili sorbet, možda čak i na plaži.
Korlević: "Sve zemlje su za ukidanje jedini je problem za koju zonu ili za koliko sati u odnosu na solarno vrijeme. Ideja je da to bude solarno vrijeme, ono što se uvijek smatralo normalnim, da je podne jednako udaljeno od jutra i od večeri, ali pitanje je što će se dogovoriti."
Evakuacija počinje u 8 sati oglašavanjem sirena, a stanovnici Crvene zone (radijus 250 metara) moraju napustiti domove do 9 sati. Za njih će biti osiguran smještaj u Domu sportova „Mate Parlov“.
Sestre blizanke iz Rovinja cijelog su života bile aktivne darivateljice krvi. Riječ je o Blanki Dušati koja za sobom ima 69 darivanja te njenoj sestri Vesni Tanović koja je upisala 70 darivanja.
Minimalac će sljedeće godine iznositi 1050 eura bruto, a ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je da su u četiri godine povećali minimalnu plaću za 50%.
Cilj programa je približiti djeci logiku i kreativnost kodiranja kroz igru s LEGO setovima i jednostavne digitalne zadatke. Radionice potiču razvoj logičkog razmišljanja, timskog rada, rješavanja problema i digitalne pismenosti, a temelje se na principu „učenje kroz igru“.
U tri sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na dva sata, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET).
Program započinje u 13 sati biciklijadom, najstarijom u Istri, a prijave su moguće na dan održavanja u Loži. Nakon biciklijade, od 14 sati, u Žlinji će se održati turnir u pljočkanju i gađanju z fjondami.
U sklopu prestižne inicijative Turističke zajednice Istre, u samom srcu Londona članovi elitnog Mark’s Cluba uživali su u večeri posvećenoj Istri – regiji vrhunskih delicija, mirisa i doživljaja
Slobodni uzgoj donosi brojne izazove: vremenski uvjeti, higijena i zaštita od predatora poput lisica i jastrebova. Iako zahtijeva više rada, europsko tržište sve više traži alternativne načine proizvodnje.
Uz pomoć aplikacije moguće je vidjeti kako je Trg Tomaso Bembo nekada izgledao, ući u palaču Soardo Bembo, prošetati do balkona, seliti se s kata na kat i pritom otkrivati zanimljivosti o venecijanskim kostimima.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.