Cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV) je na tržištu već dvadesetak godina i neprestano se usavršava odnosno njegovim razvojem se povećava broj genotipova HPV-a protiv kojih pruža zaštitu.
Prve generacije cjepiva su bili protiv 2 najkancerogenija soja HPV-a, kasnije su dodana i 2 genotipa koja uzrokuju pojavu spolnih bradavica odnosno kondiloma, a današnje cjepivo je 9 valentno i pruža zaštitu protiv 9 najzastupljenijih i potencijalno najopasnijih sojeva HPV-a koji mogu djelovati karcinogeno na epitel vrata maternice (ali danas znamo da to karcinogeno djelovanje može bili i na epitel završnog dijela debelog crijeva – rektuma i anusa te epitel ždrijela).
Danas sigurno znamo da ne može postojati maligna promjena epitela vrata maternice (cerviksa) bez infekcije HPV-om. Cjepivo sadrži i zaštitu od genotipova virusa koji uzrokuju pojavu bradavica odnosno kondiloma. Kondilomi nisu kancerogena promjena ali ako se jako prošire i namnože mogu biti estetski i terapijski veliki problem.
Cjepivo protiv HPV-a danas smatramo jednim od najboljih cjepiva uopće budući da se nakon primljene 2 doze cjepiva – ako se cijepljenje učini prije 15. godine života, odnosno 3 doze cjepiva ako se s cijepljenjem započne kasnije vrlo vjerojatno neće morati primati nove tzv. booster doze jer je danas i kod žena i muškaraca cijepljenih u najranijim fazama kliničkih ispitivanja razina, a to je gotovo trideset godina razina zaštitnih antitijela i dalje vrlo visoka.
U Hrvatskoj je cijepljene protiv HPV-a dobrovoljno i besplatno od 9. do 25. godine života od 2016. godine. U pravilu se na cijepljenje pozivaju djevojčice i dječaci od 5.-8. razreda osnovne škole. Stoga svakako preporučujemo roditeljima da daju svoj pristanak da se odazovu s djecom na cijepljenje kada ono u školi ono bude organizirano od službe za školsku medicinu zavoda za javno zdravstvo.
Mnogima se dob kod koje se poziva na cijepljenje čini preranom, ali što je organizam mlađi on imunološki bolje i jače reagira– tako da ako se cijepljenje provede ranije su dovoljne samo umjesto 3 doze cjepiva ako se cijepljenje provodi nakon 15. godine života. A imunitet će vjerojatno biti doživotan i neće biti potrebno docjepljivanje. Stoga ranije cijepljenje ne smeta, naprotiv.
Zato Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se može cijepiti već od 9. godine života. Ipak za one koji propuste cijepljenje u osnovnoj školi postoji mogućnost besplatnog cijepljenja do 25. godine života. Ono na što treba apelirati je da svakako povećamo odziv na cijepljenje jer cijepljenju obično predstoji predavanje koje uobičajeno prethodi pozivu na cijepljenje koja organizira služba za školsku medicinu na kojem se sve pojasni.
Za predavanje uobičajeno postoji veliki interes ali kada nastupi datum cijepljenja obično odaziv bude bitno slabiji tada je procijepljenost naše djece još uvijek znatno niža nego u razvijenim europskim sredinama. To je vrijeme kada od dežurnih „dušebrižnika” počnu dolaziti mailovi koji su upućeni roditeljima djece koja trebaju biti cijepljena u kojima se govori o navodnim opasnostima i štetnosti cjepiva što je sve naravno netočno i krivo.
Ipak brojevi procijepljene djece odnosno budućih mladih ljudi rastu pa smo danas dosegli procijepljenost od nešto iznad 40% što je na žalost još uvijek dvostruko niže od razvijenih zemalja s kojima bismo se voljeli uspoređivati.
Prema dosadašnjim preporukama cijepljenje je bilo besplatno do 25. godine života, a prema najnovijim izmjenama koje su za struku posve svježe je da se cijepiti mogu sve žene bilo kada, a naročito one koje su na nekom od liječenja koja utječu na imunosni sistem jer bi takvo liječenje moglo oslabiti prirodni imunosti odgovor na humani papiloma virus (HPV). Takav imunosni odgovor se razvije u većine spolno aktivnih ljudi tijekom života.
To ponekad viđamo kod žena koje su na biološkoj terapiji koja se danas primjenjuje u liječenju niza bolesti uzrokovanih imunim odgovorom organizma. To se odnosi i na žene koje su na tzv. imunosupresivnoj terapiji – liječenju koje rutinski provodi nakon transplantacije organa ili koštane srži. U tih žena se ponekad pojave bradavice odnosno kondiolmi ili se pojave abnormalnosti epitela odnosno CIN-ovi koji se inače ne bi dogodilo da žena nije na takvom liječenju
Preporuka je i da se cijepe žene kod kojih je provođen neki terapijski postupak kao posljedica infekcije HPV-om – liječenje CIN-a ili kondiloma da bi ih se zaštitilo od potencijalne ugroze infekcijom nekim drugim genotipom HPV-a koji bi mogao uzrokovati nove probleme -što je na sreću rijetko.
Piše: mr. sci. Darko Husar, dr. med., spec. ginekologije i porodništva, izvor: Mamin kutak